Svijet se suočava s ozbiljnom krizom energenata, a vodeće članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), spremne su “značajno povećati” proizvodnju nafte, govore dobro upućeni izvori, piše Dnevno
OPEC+ u srijedu je odlučio povećati proizvodnju nafte za samo 100.000 barela dnevno, a kao glavni razlog navode smanjene proizvodne kapacitete skupine. Za vrijeme pandemije slabo se ulagalo u infrastrukturu, a stalni sukobi između Jemena i Saudijske Arabije također utječu na smanjenu proozvodnju.
Usprkos tome, zemlje članice OPEC-a su od početka ruske invazije na Ukrajinu nekoliko puta obećale povećati proizvodnju nafte, ali nikad nisu ispunile obećanja. I naš energetski stručnjak Davor Štern je tada u razgovoru za Dnevno.hr upozoravao kako je teško vjerovati njihovim obećanjima.
Moglo bi se proizvoditi više
“U posljednjih nekoliko godina nisu nikada povećali proizvodnju. Teško je vjerovati da će sad to ispuniti”, komentirao je Štern.
S njim bi se složio i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je u razgovoru s američkim predsjednikom Joeom Bidenom rekao kako se na prvi pogled čini kako Saudijska Arabija nema gotovo nikakvog prostora za povećanje proizvodnje.
Ipak, tri izvora, koja su zbog osjetljivosti teme zatražila anonimnost, rekla su da bi Saudijska Arabija i UAE mogle proizvoditi “znatno više”, ali da će to učiniti samo ako se opskrbna kriza pogorša.
“Budući da možda ove zime neće biti plina u Europi, uz potencijalno ograničenje cijene ruske prodaje nafte u novoj godini, ne možemo trenutačno bacati svaki barel na tržište”, rekao je jedan od izvora.
Znak dobre volje
Izvori ne spominju količinu potencijalnog povećanje, ali napominju da Saudijska Arabija, UAE i neke druge članice OPEC-a posjeduju oko dva do 2,7 milijuna bpd slobodnih proizvodnih kapaciteta.
“Jedini trenutak kada ćemo moći dokazati da imamo više slobodnih kapaciteta je u slučaju dugotrajne krize”, rekao je izvor, dodajući da će to biti trenutak kada će članice OPEC-a povećati proizvodnju.
S obzirom na činjenicu da politički i gospodarski sukob između Rusije, članice OPEC+, i Zapada oko invazije Moskve na Ukrajinu ne pokazuje znake posustajanja, to bi se moglo dogoditi već ove zime.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, cijene plina bilježe rekordni rast dok je cijena barela nafte na londonskom tržištu na najvišu razinu u 14 godina.
Pad cijena nafte
Kao posljedica toga, inflacija je dosegnula najvišu razinu u više desetljeća. Zbog rastuće inflacije, prvo je američki Fed, a sada i Europska središnja banka, počeli naglo podizati kamatne stope zbog čega se mnogi boje kako bi ionako pogođeno svjetsko gospodarstvo moglo dalje usporiti.
To bi ipak moglo dovesti do pada cijena nafte što vidimo od ožujka. SAD je objavio podatke koji ukazuju na slabu potražnju za gorivom, djelomično zbog toga što su visoke cijene smanjile potrošnju.
Analitičari smatraju da OPEC+ zbog svega toga ne vidi logiku u dodavanju nafte na tržište koje je u padu.
“Postoje sve veći strahovi od urušavanja potražnje, ako se trenutni trend nastavi dodatni bareli bi izvršili neželjeni pritisak na cijene i, u isto vrijeme, nepotrebno iscrpili sve manje rezervne kapacitete”, rekao je analitičar PVM-a Tamas Varga.
Nedovoljna ulaganja
Američki predsjednik je u srpnju posjetio Saudijsku Arabiju, zbog čega su analitičari su nagađali da će OPEC+ povećati ponudu. Ipak, većina članica OPEC-a+ borila se s ispunjavanjem proizvodnih ciljeva budući da su već iscrpile svoj proizvodni potencijal nakon godina nedovoljnog ulaganja u nove kapacitete.
U tom kontekstu, odluka od srijede o povećanju planirane proizvodnje za 100.000 bpd, što je jedno od najmanjih povećanja od 1982. kada su uvedene OPEC-ove kvote, bila je znak dobre volje, rekao je jedan od izvora.
“To je malo, ali pokazuje da je OPEC+, s obzirom na činjenicu da uključuje toliko zemalja, poput Rusije, Irana, Venezuele sa svim njihovim pritužbama, uspio postići konsenzus i krenuti naprijed”, rekao je izvor.
