fbpx

MAYER OTKRIO TEŠKU IZDAJU: Mađarima nafta i gašenje sisačke rafinerije za ulazak u Schengen i OECD

Danas se ponovno sastaje saborsko Antikorupcijsko vijeće, koje bi trebalo saslušati bivše članove Uprave Ine o načinu upravljanja tom kompanijom. Na saslušanje Vijeća pozvani su također premijer Andrej Plenković i bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, no, oni su ranije poručili da se neće odazvati pozivu.

Vijeće je na sjednicu, osim Plenkovića i Ćorića, pozvalo i bivše članove Uprave Ine Niku Dalića, Barbaru Dorić, Darka Markotića, Ivana Krešića i Davora Mayera.

Mayer: Uprava nije znala za cijene naftnih derivata

U izlaganju ste govorili da se prilikom odluka koordinirate s Vladom. Ono što bi trebao biti rezultat i ovih sjednica Vijeća i svega što imamo saznanja oko Ine i MOL-a jest raskid suradništva, koje je i Vlada Andreja Plenkovića 2016. slavodobitno najavljivala, rekla je Mirela Ahmetović.

Mene zanima, tko odlučuje po kojim cijenama Ina dobavlja derivate iz MOL-a. Kad je nabavljala derivate iz MOL-a, tko je odlučio po kojim cijenama? Je li tu postojalo pregovaranje, je li cijena fiksna ili se odlučuje po formuli? Je li cijena benzina ista, viša ili manja od troška koji bi Ina imala da to sama radi u svojoj rafineriji?, upitala je Ahmetović.

“Morat ću napraviti ogradu, ali ću vam pokušati odgovoriti. To je javni dokument sa suđenja Ivi Sanaderu, ja sam upravo to objašnjavao i tada me sudac Turudić oslobodio davanja poslovne tajne i tada sam rekao da nažalost to ne dolazi na upravu, iako smo mi držali sve vrijeme da to nije banalan podatak. Mi smo za to inzistiranje da takav podatak mora doći na upravu Ine vrlo često bili komentirani da nismo kapacitet za članove Uprave kad inzistiramo da takve stvari dođu na upravu. Kolege su objašnjavali da ovako velike korporacije sve puštaju na niže razine. Ja sam radio u puno većim korporacijama pa sam znao da to nije tako. Mi smo tražili da se tako uredi i u Ini”, rekao je Mayer.

Ovi poslovni procesi nisu se namjerno htjeli mijenjati i dolazimo do onoga kad je jedan državni dužnosnik rekao da nije bitno tko Inom upravlja nego je bitno ostvaruje li Ina dobit na kraju godine. To su smiješne teze. Ako je pregovarano i ako je cijena nečega danas bila tržišno 100, a oni su na 20 ugovorili s nekim, to u svim korporacijama svijetle crveni gumbi. A to nisu ne znam kako skupe stvari. Takav neki program košta milijun, dva, tri eura. U Exxonu je program koštao 800 milijuna dolara. Kod nas da takav program bude od ne znam koliko milijuna dolara, ali mora postojati interes da se takvo što dogodi, rekao je Mayer.

Pitanje Željka Jovanovića

“Otkud će sad dolaziti derivati u RH i tko će profitirati na tome?”, upitao je Željko Jovanović.

U moje vrijeme bi se vidjelo što se može, po kojoj se cijeni mogu dobiti derivati od MOL-a. Uzimalo se, po mojim saznanjima, i od negdje drugdje ponude. Mogu pretpostaviti, ali ne bi bilo fer da kažem da se sigurno od MOL-a uzima. I moram napomenuti jednu stvar, iako to nisam pitan, ali volio bih napomenuti da recimo rafinerija nafte Sisak ne radi, onda bi tehnički relativno normalno bilo da se derivati čak i izvezu, ali u našem konkretnom slučaju to je drugo pitanje, rekao je Mayer.

Mayer o imenovanju članova uprave Ine

Članovi povjerenstva su bili gospodin Ćorić, Validžić i mislim gospodin Vuković, koji je bio pravnik u ministarstvu, rekao je Mayer o sastanku.

Prvi problem je da imamo stratešku kompaniju kojom upravlja druga država. Članove uprave biramo na temelju natječaja. Moj je trajao 11 minuta. Dao sam CV, upoznali smo se i u 11 minuta sam trošio vrijeme da kažem da neke stvari ne smijem govoriti zbog poslovne tajne. Trebao sam govoriti i predstaviti se ljudima, reći im o sebi, a ne smijem im reći o sebi, a oni ne smiju ni slušati što govorim. To je jedna apsurdna situacija. Ja se sad predstavljam ministru, koji me zna već tri godine, rekao je Mayer.

Petrov traži stanku

Ovo sad što je Mayer iznio bilo je ujedno i moje pitanje. Imamo situaciju u kojoj u RH strateška energetska tvrtka Ina u potpunosti u rukama Mađara, a nonsens cijele priče je da Mađari nemaju 50 posto i nemaju nikakvog razloga upravljati tvrtkom, a u potpunosti upravljaju i to uz pomoć naše Vlade, rekao je Božo Petrov.

Što je najgore od svega, Vlada je u javnosti plasirala jednu priču, a iza je radila potpuno suprotno. Govoreći o otkupu Ine, dovela je u zabludu javnost i ljude koje je dovela u Inu, radeći doslovno u dosluhu s Mađarima. Meni je neprihvatljivo da Vlada ljude koje je imenovala u tu tvrtku niti ne obavijesti o ključnom dokumentu koji će utjecati na budućnost strateške kompanije, rekao je Petrov.

Ključna rečenica koju je i Mayer rekao upravo je da je Vlada poticala potpis dokumenta s kojim smo ugasili rafinerije i predali svoje energetsko poslovanje u ruke tuđe strateške kompanije, rekao je Petrov.

Pitanje Dalije Orešković

Prvo pitanje proizlazi iz vašeg izlaganja, a to je da u ovakvim kompanijama koje se tiču i energetike i strateški su važne, da bi kriterij imenovanja ljudi u NO-ove i upravu trebao biti iskustvo u naftnom poslovanju, a istovremeno i radno iskustvo u Ini i da nisu nažalost svi članovi uprave i NO-a imenovani uz kumulativno poštovanje oba kriterija pa me zanima možete li reći koji to članovi te kriterije nisu ispunjavali, pitala je Orešković.

“Kriterij tada kad smo mi bili izabirani, da su uglavnom članovi uprave vrhovnih tijela jedne kompanije, osobitko kad govorimo o biznisu, imaju iskustva u naftnom biznisu i iskustva u kompaniji za koju se bira. Obično se rijetko kad dogodi da čovjek nema nikakve veze s naftnim poslovanjem, uz ogradu ako je član uprave pravne struke, ne mora nužno imati iskustva samo u naftnim kompanijama, i financijski stručnjaci koji dolaze iz drugih kompanija”, rekao je Mayer.

Što se tiče imena, Mayer je rekao da zna za neke ljude, ali ne bi govorio o imenima. “Načelno bih rekao da mi kao država jako dugo nemamo prave kriterije za izbor ljudi u državne korporacije”, rekao je Mayer.

Drugo pitanje tiče se afere u kojoj je Damir Škugor oštetio Inu za milijardu kuna. S obzirom da ste vi u trenutku imenovanja bili član uprave Ine, imate li saznanja kako je teklo imenovanje, tko je predložio, na temelju kojih kriterija, Damira Škugora kao direktora trgovačkog društva Inine tvrtke kćeri i jesu li članovi Ine iz kadrovske službe imali podatke da je Škugor već potpisivao štetne ugovore o prodaji plina ispod tržišne cijene talijanskoj tvrtki, čime je Ina oštećena za dvadesetak milijuna eura?, upitala je Orešković.

U cijelom nizu godina od 2011. pa do 2020. godine dosta su se često mijenjala korporativna pravila što dolazi na Upravu, a što ne. Krajem godine dobili bismo listu od 70-80 imenovanja, nekad i 150 imenovanja, gdje bi se produžavalo ili mijenjalo članovima uprava ili Nadzornih odbora njihovi mandati. Puno smo puta tražili, nismo bili zadovoljni time jer su uglavnom bile suhoparne ime i prezime i CV, pa temeljem toga vi ne možete ući u ime od svakoga i očekujete od ljudskih resursa da vam oni daju analizu. Mi kao kompanija tada nismo imali takvu sofisticiranu analizu da bismo imali osjetljivije podatke o osobi, nego suhoparnu analizu CV-ja. Tada kad se to događalo, sigurno nas nitko nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom. Ja sam ga upoznao 2017. ili 2018. godine, što je bilo nakon ovoga događaja što ste rekli, rekao je Mayer.

Treća tema, 2018. godine potpisan je Memorandum između Ine i Janafa, čiji je supotpisnik, ne kao ugovorna strana nego netko tko daje svoju političku podršku, bio resorni ministar. Zanima me imate li informacija o tome koliko se dugo pregovaralo o sadržaju toga memoranduma, tko je u ime Ine sudjelovao u potpisivanju i tijeku pregovora, koliko je to dugo trajalo, s kime se pregovaralo sa suprotne strane, od strane Janafa, i je li presudnu riječ o tome da se taj ugovor sklopi imao tadašnji ministar Ćorić?, upitala je Orešković.

Memorandum o Janafu potpisan je u kolovozu 2018. godine, koliko se sjećam. Dugo se pregovaralo, mi smo na neki način vršili poslovni pritisak da se što prije ugovori modernizacija rafinerije Rijeka. Bez toga Ina prestaje imati smisla osim samo kao distributivno skladište. Ne puno prije od potpisivanja memoranduma ne sjećam se da smo o memorandumu razgovarali. Došao je iznenada. Ne mogu reći da je bio u neskladu s onime o čemu smo razgovarali, ali tada je prvi put donesena odluka da se daje smjernica članovima uprave Janafa, da bi bilo dobro da naprave prespoj između rezervoara u Sisku na Janaf, jer samog trenutka kad to napravite, nama prestaje razlog zašto rafinerija Sisak treba raditi. Dok taj prespoj nije napravljen, nafta je morala biti prerađivana u Sisku, rekao je Mayer.

Mi smo rekli da bi bilo bolje da je završena evaluacija pa da se onda napravi prespoj. Imate jedan vrlo toksičan odnos između države i MOL-a. Kad je bio taj Memorandum, ja sam ga vidio možda dan dva prije nego što je potpisan. S mađarske strane bio je potpuno nebitan. Mi smo cijelo vrijeme tvrdili da ne možemo Sisak dirati dok se ne riješi pitanje domaće nafte. Ovim pitanjem smo riješili, samo je pitanje jesmo li od strane MOL-a dobili adekvatni uzvrat, rekao je Mayer.

Taj cijeli kontekst memoranduma je u kontekstu problema da strateški partner upravlja strateškom kompanijom, rekao je Mayer.

“Za vas kao člana Uprave taj je memorandum bio iznenađenje i niste imali utjecaj na njegov sadržaj? Kažete da ste zagovarali da se modernizira Rijeka, a Janafu je dan nalog da napravi premosnicu?”, upitala je Orešković.

“Da je završilo otkupom Ine cijela ova priča, ili da završi, ovo ne bi bio nikakav problem. Ako ne završi otkupom Ine, ili nekim drugim aranžmanom u kojem strateški partner neće upravljati strateškom kompanijom, onda se postavlja pitanje što je hrvatska strana dobila. To je bilo kompleksno pregovaranje, dva dana prije sam vidio taj memorandum, ja na njega nisam mogao utjecati, ali nama kao upravi on nije bio bitan, rekao je Mayer.

Kad smo odlučili da ćemo otkupiti Inu, bila je logika kao i ministra Ćorića, pustimo sad to, znate kakav je smjer kompanije. Znamo kakav je smjer kompanije, s naše strane bilo je da se ide u smjeru povratka u hrvatske ruke, bilo otkupa ili pronalaska novog strateškog partnera, rekao je Mayer.

Ovdje je problem da imate susjedni interes, susjednu državu, susjedni interes s našom strateškom kompanijom, rekao je Mayer.

“Vi ste jasno potvrdili da je ovo bio čisti dogovor Tomislava Ćorića i mađarske strane. I vi ste dovedeni u zabludu. Cijela je ova priča s povratkom Ine u hrvatske ruke bila jedna maska”, rekla je Orešković.

Pitanje Mirele Ahmetović

Tražim da mi se razjasni u kojoj mjeri hrvatski članovi uprave mogu pratiti poslovanje najveće energetske kompanije u Hrvatskoj. Jeste li upoznati s odlukom Vlade RH 2013. o imenovanju pregovarača s društvom Ina, a sve u pogledu uspostavljanja kvalitetnijeg i boljeg upravljanja tim poduzećem i temeljem tog imenovanja naručene studije od strane jednog od vodećih svjetskih konzultanata iz naftnog biznisa kako bi se utvrdilo stvarno stanje iz međudioničarskog ugovora? Drugo, jeste li upoznati sa studijom koju je izrađivao Lazard?, upitala je Ahmetović.

“Upoznat sam, čak smo u nekom dijelu surađivali u toj studiji koliko nam je zakon dozvoljavao. Ta analiza je služila kao podloga RH za obje internacionalne arbitraže”, rekao je Mayer.

Dodao je da je prvo MOL pokrenuo arbitražu protiv RH, a potom je RH pokrenula arbitražu protiv MOL-a.

Upoznat sam sa studijom Lazard, surađivao sam sa suradnicima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, surađivali smo i po pitanju arbitraže. Konačnu studiju Lazarda nisam vidio tako da ne mogu komentirati, rekao je Mayer.

“Ovo pitanje sam postavila iz razloga što javnosti želim dati do znanja da su hrvatski članovi uprave imenovani uz obvezu prema Zakonu o trgovačkim društvima, ali i moralnu i političku, da štite interese Republike Hrvatske i u punoj ste mogućnosti tražiti sve podatke o poslovanju Ine”, rekla je Ahmetović.

Potpuno se slažem s vama da članovi uprave imaju apsolutnu odgovornost za upravljanje društvom, bez obzira na to imali podatke ili ne, rekao je Mayer.

Članovi uprave isključivo odgovaraju svim dioničarima, a ne jednom dioničaru Vlade RH, dodao je.

Mayer o plaći u Ini

“Članovi uprave Ine imaju četiri puta manje plaće od onoga što je gospodin Zekanović rekao, a ja od 2020. godine nisam član Uprave Ine”, rekao je Mayer.

Prije dolaska u Inu spominjali ste gdje ste radili i jeste li tamo imali nekakvu smiješnu plaću pa ste zbog toga došli u Inu?, pitao je Grmoja.

“U Exxonu sam imao puno veću plaću nego u Ini. Moja je odluka bila da želim doći i nastaviti živjeti u Republici Hrvatskoj. Ponuđeno mi je bilo da dođem pomoći Republici Hrvatskoj raspetljati ovaj čvor koji imamo sada. Cijeli život, 27 godina radim u naftnoj industriji, cijelo vrijeme osim jedne pripravničke pozicije, nakon 4 i pol godine postao sam izvršni direktor OMW-a”, rekao je Mayer.

Zekanović i Bulj umalo se potukli

Kako javlja reporter N1 Elvir Mešanović, Zekanović i Mostov Miro Bulj umalo su se potukli u hodniku za vrijeme pauze. Počelo je naguravanje, ali odmah su ih razdvojili, javlja reporter.

Po izbacivaju sa sjednice Zekanović je, kažu zastupnici, mostovom Nini Raspudiću pokazivao srednji prst i vikao mu “majmune” pa se upetljao i Miro Bulj što je skoro dovelo do incidenta, prenose 24sata.

Pitanje Hrvoja Zekanovića

E, moj gospodine Mayeru, što ste vi uopće dolazili ovdje, nije mi jasno. Kažete da ne želite ulaziti u političke igre, a ovdje ste upravo to. Sad ste u jednom političkom cirkusu i nije mi jasno zašto ste došli, kad javnosti niste dali nijedan odgovor na pitanja o korupciji. Primate li vi legalno novac iz proračuna oko dva milijuna kuna godišnje i je li istina da ste u 11 godina primili oko 22 milijuna kuna legalnog novca?, upitao je Zekanović Mayera.

Zašto vi 11 godina nikada niste našli hrabrosti da kažete kako nešto ne valja? Je li vaš razlog dolaska ovdje to što vas je Plenković nabio iz Ine? Jeste li vi kao član Uprave Ine imali suradnju s ministrima Mosta?, nastavio je Zekanović.

Grmoja ga je upozorio da ne vrijeđa čovjeka.

To nisu pitanja, to je vaš performans, rekao je Grmoja.

“Kolika je vaša plaća?”, nastavio je Zekanović s pitanjima.

“Molio bih vas da me pustite da odgovorim do kraja pa onda komentirajte”, rekao je Mayer. “Prvo, ja više nisam član uprave Ine pa više ne znam otkud teza da ja svake godine primam plaću. Ja od 2020. nisam član uprave Ine”, rekao je Mayer.

Zekanović mu je upadao u riječ pa ga je Grmoja izbacio sa sjednice. Nakon toga je Grmoja proglasio pauzu od 10 minuta, jer je “HDZ poslao provokatora koji želi ometati rad Vijeća”.

Mayer: Odluka mađarske strane o zatvaranju rafinerije Sisak logična

“Ono što vi ne možete reći, a ja mogu, a to je da iza MOL-a stoji Mađarska, mađarske obavještajne službe i mađarske institucije”, rekao je Grmoja, dodavši da je Mayer 2014. godine spriječio nepovoljnu odluku za Hrvatsku rušenjem kvoruma. “Dokad se taj instrument koristio i kada se prestao koristiti?”, upitao je Grmoja.

“Ne kažem da je gašenje rafinerije Sisak bila u interesu Mađarske, s njihove strane je to bilo potpuno logično. S hrvatske stane je bilo potpuno drugačije”, rekao je Mayer.

Rafinerija je bila zastarjela, ali njeno gašenje je naštetilo gradu i fakultetima, to je dugoročno loša odluka, rekao je.

“Naš prijedlog je bio da radi do modernizacije rafinerije Bar”, rekao je i dodao da nakon toga više nisu rušili kvorum, nego da su tek nekoliko puta prijetili tim instrumentom.

Iskaz Davora Mayera

Sve što je Krešić rekao, na identičan sam način prošao i ja i sigurno još neko vrijeme nakon ovoga iskaza neću davati izjave u medijima, nego ću surađivati sa službenim tijelima ove države, rekao je Mayer na početku, dodavši da ne može govoriti o poslovanju Ine, jer je vezan poslovnom tajnom.

O sebi je rekao da je inženjer kemijske tehnologije s dodatnim edukacijama u struci i da je tijekom godina radio u domaćim i internacionalnim kompanijama. U Upravu Ine imenovan je u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, 2011. godine, u vrijeme kad je Hrvatska ulazila u EU i kad su trajali pretpristupni pregovori, rekao je.

“Htio bih naglasiti, što svi prisutni znamo, da je energetika strateško političko pitanje i pitanje nacionalne sigurnosti jedne države. Proces dekarbonizacije u svijetu trajat će sigurno tridesetak godina, a uspjet će one države koje ugljičnovodične kompanije budu imale u svom vlasništvu. Republika Hrvatska, nažalost, nema pod potpunom kontrolom sektor nafte od 2009. godine”, rekao je Mayer, dodavši da članovi uprave strateških energetskih kompanija moraju imati doticaj s politikom.

U svim zemljama je kriterij da u naftnim korporacijama rade ljudi iz naftnog biznisa, samo kod nas to nije uvijek slučaj, dodao je.

Hrvatska od 2009. nema potpunu kontrolu nad naftnom kompanijom, kao što to ima nad HEP-om, rekao je.

Danas imamo da Mađarska upravlja strateškim interesom Republike Hrvatske, rekao je Mayer, dodavši da je to temeljni problem iz kojega su se nizali ostali problemi.

“Energetika je geopolitičko pitanje, Ina je geopolitičko pitanje”, rekao je Mayer.

Mi, nažalost, kao država svoje stručnjake odbacujemo. Oni odlaze kako se mijenjaju politike i dolazimo do problema da nam pregovore vode političari, a ne stručnjaci. Dolazimo i do pitanja tko zaista jest naftni stručnjak, a tko nije, rekao je Mayer.

“Memorandum je slika i prilika problema u INA-i, ali nije ih uzrokovao nego ih je samo zakomplicirao. Strateški partner je još iz ugovora 2003. bio u obvezi sačuvati rafinerije i modernizirati one u Rijeci, a to se, nažalost, nije dogodilo”, rekao je.

2014. je MOL izašao s ultimativnim prijedlogom zatvaranja rafinerije Sisak, rekao je.

“Dobili smo prijedlog od danas do sutra, kontaktirali smo odmah tadašnjeg ministra, imali smo ponoćni sastanak, informiran je bio i tadašnji premijer i jedina opcija je bila da srušimo kvorum, što nije bilo popularno u korporacijama. 2016. na Badnjak Plenković obznanio da Hrvatska ide u vraćanje Ine, sve što se dogodilo nakon toga je bilo razmišljanje da moramo kupiti neko vrijeme da ne oštetimo kompaniju. RH u ovom odnosu u Ini već godinama je u situaciji da pregovora s ekipom koja ima ogromno iskustvo i oni su u upravljačkoj strukturi MOL-a, a mi naše stručnjake redovito odbacujemo, kako se mijenja politika, tako se odbacuju i oni”, rekao je Mayer.

Naglasio je i da je četvrti predsjednik Uprave Ine od 2009. godine mađarski državljanin. “Ne radi se nacionalizmu, nego o tome da je Ina strateška kompanija, a da mađarski državljanin odgovara mađarskim zakonima”, rekao je.

Strateška korporacija mora biti vođena vrlo mudro i pažljivo, rekao je Mayer. Ovdje imamo problem strateške korporacije s jedne strane i države s druge strane, dodao je.

Mayer došao na saslušanje

Na sjednicu Antikorupcijskog vijeća došao je Davor Mayer, bivši član Uprave Ine.

Zekanović: Ovo je igrokaz-cirkus

“Dok sam ja predsjednik ovog Vijeća neće biti zaštićenih, neće biti onih koji se ne smiju propitivati”, rekao je Grmoja.

“Ovo tijelo je legalno, međutim, ono što radi trenutno krši zakon i to je ono što je jako bitno. Da ne budemo u rukavicama, neka hrvatski građani, glasači znaju, da je ovo jedan igrokaz, cirkus u režiji gospodina Jovanovića, gospođe Orešković i kolega iz Mosta. Ja želim da vi zauvijek budete na čelu tog Vijeća, jer tim tijelom predsjedaju oni koji su u oporbi”, rekao je Zekanović Grmoji.

Željko Jovanović traži ispriku premijera

Sabor kao najviše tijelo u RH ne može biti mjesto nelegalnih i nezakonitih radnji. Budući da smatram da radimo apsolutno zakonito, tražim ispriku premijera. Ovo je sumrak razuma predsjednika jedne Vlade koji zastupnike optužuje za nezakonit posao. Doživjeli smo i to da predsjednik stranke i predsjednik Vlade, koji odgovara Saboru, optužuje jedno saborsko tijelo za nezakonit rad, rekao je Jovanović.

Zekanović traži nova saslušanja

Hrvoje Zekanović traži da se na saslušanje na Vijeću pozovu Tomislav Panenić i Božo Petrov iz Mosta.

“U ovom cirkusu tražim da se traži saslušanje Bože Petrova i ministri iz Mostove kvote koji su radili na gašenju sisačke rafinerije, Panenić i Dobrović”, rekao je Zekanović, dodavši da je saslušanje premijera Andreja Plenkovića nezakonito.

Grmoja je rekao da to može predložiti na točki “Razno”.

Počela sjednica

“Ovo je jedini način koji Hrvatski sabor ima da raspravimo stvari koje su nam važne”, rekao je predsjednik Antikorupcijskog vijeća, Nikola Grmoja, i otvorio sjednicu.

Gadno se posvađali Peović i Zekanović

Zastupnici Hrvoje Zekanović i Katarina Peović sučelili su svoje stavove pred kamerama N1 televizije u Saboru.

Peović se na početku osvrnula na prozivke da u oporbi sjede ruski špijuni.

“Svaki dobar špijunski film treba jednu rusku špijunku. Ta priča sa špijunima je jedno upozorenje da je HDZ savladao manipulacije montraže i da apsolutno sve može svakome montirati. Ono što je važno jest zašto to rade – da bi prikrili afere – prvenstveno Inu. Ja ću upozoriti na još jednu veliku stvar, a to je Zakon o radu i to rade u tjednu kad pregovaraju sa sindikatima javnih službi”, rekla je Peović.

Zekanović je Peović predbacio činjenicu da Radnička fronta nije htjela glasati za deklaraciju o Ukrajini u Saboru.

Žestoki okršaj Grmoje i Habijana

Mostov Nikola Grmoja i HDZ-ov Damir Habijan sučelili su stavove pred kamerom N1 i mikrofonom našeg Elvira Mešanovića.

“Premijer se ne želi odazvati pozivu jednog saborskog tijela koje ga poziva na saslušanje, ne samo to, nego i vrijeđa sve članove tog Vijeća, naziva to nekakvim egzibicionizmom”, rekao je Grmoja, dodavši da je jasno da je namjera sakriti istinu u Ini.

“To je nastavak političke nekulture dijela oporbe. To je nastavak destruktivne politike jedne bezidejne oporbe, koja Bože sačuvaj da dođe na vlast jer ako se ovako ponašaju, što bi bilo da su na vlasti”, rekao je Habijan, prenosi N1.