U borbi protiv energetske krize Njemačka je nacionalizirala Uniper, a Slovenija planira Geoplin, čiji je većinski vlasnik Petrol
Nakon što je Njemačka nedavno nacionalizirala najvećeg njemačkog uvoznika plina Uniper i dok se nešto slično očekuje i u Sloveniji, u Hrvatskoj za sada nema takvih planova s Inom. Andrej Plenković očito je odlučio da neće pratiti europske trendove po kojima sve više država u vrijeme energetske krize dokapitalizacijom velikih energetskih tvrtki preuzima njihovo većinsko vlasništvo. Posljednji koji su se izgleda odlučili na taj korak su Slovenci koji u državnoj blagajni već imaju pripremljenih 750 milijuna eura za dokapitalizaciju tvrtke Geoplin.
“Sasvim je moguće da ćete uskoro, u sljedećih mjesec dana, čuti da će i Slovenija nacionalizirati neko poduzeće, ne zato što mi to želimo, nego zato što to od nas zahtijeva situacija. Nećemo ni socijalizam ni komunizam, jer ni Nijemcima se oni ne sviđaju, ali ćemo ići u rješavanje energetske situacije”, rekao je u slovenskom parlamentu premijer Robert Golob.
No iza dokapitalizacije Geoplina zapravo stoji spašavanje velike slovenske naftne kompanije Petrol koja drži 73 posto dionica Geoplina. Naime, plan je da se preuzimanjem Geoplina spriječi da problem nelikvidnosti te tvrtke prijeđe i na Petrol koji je neophodan za stabilnost slovenskog energetskog sustava. Slične mjere planiraju se ili su već usvojene u Njemačkoj i Francuskoj pa je Njemačka već nacionalizirala Uniper, a najavila je i nacionalizaciju VNG-a i tvrtke Securing Energy for Europe, dok bi Francuska trebala nacionalizirati energetskog diva EDF. Za to vrijeme u Hrvatskoj Andrej Plenković ne pokazuje naznake da bi i njegova vlada mogla krenuti u tom smjeru te da pokuša vratiti većinski udio u Ini, iako su se u medijskom prostoru pojavile neke ideje kako bi se to moglo napraviti. Između ostalog, nedavno je naftni konzultant Jasminko Umičević predložio da administracija hrvatskog premijera Andreja Plenkovića pokrene inicijativu izglasavanja lex Ina-MOL te da izvlasti vlasnike 6,1 posto Ininih dionica sa skrbničkih računa, kako bi Vlada došla do paketa od 50,8 posto dionica i time kroz nekoliko tehničkih koraka preuzela upravljanje Inom.
