Na europskim se burzama danas trguje oprezno, pri čemu su najviše pale cijene dionica u rudarskom sektoru jer ulagače zabrinjava usporavanje rasta kineskog gospodarstva.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9.30 u minusu 0,4 posto. Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,55 posto, na 7.259 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,16 posto, na 13.511 bodova, a pariški CAC 0,47 posto, na 6.386 bodova.
A na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 0,2 posto. Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 1,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,1 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, oko 0,4 posto.
Korona u Kini i dalje utječe na burze
Pad kineskih tržišta uslijedio je nakon što je Peking demantirao špekulacije koje su se pojavile u petak da bi mogao popustiti strogu politiku nulte tolerancije covida-19. Broj zaraženih virusom u Kini raste, što vodi prema dodatnim restriktivnim mjerama u pojedinim gradovima, a to će loše utjecati na ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
Ostalim azijskim burzama podršku je, pak, pružio jučerašnji rast Wall Streeta drugi dan zaredom. Dow Jones ojačao je 1,31 posto, dok je S&P 500 porastao 0,96, a Nasdaq indeks 0,85 posto. U fokusu ulagača su međuizbori za Kongres, a ankete pokazuju da bi republikanci mogli osvojiti većinu u Zastupničkom domu, ali i u Senatu.
Važni izbori u SAD-u
Kontrola nad samo jednim domom Kongresa dala bi republikancima moć da zaustave zakonodavni program predsjednika Joe Bidena, što bi u nekim segmentima odgovaralo tržištu kapitala.
“Mogućnost da republikanci preuzmu jedan od domova prilično je visoka, pa bi došlo do zastoja u Kongresu idućih godina. Zbog toga vjerojatno ne bi došlo do povećanja poreza, kao ni do povećanja državne potrošnje, koja bi podržala inflaciju”, objašnjava Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.
Rast tržišta drugi dan zaredom zahvaljuje se i nadi ulagača da će američka središnja banka usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.
Nakon što je prošloga tjedna Fed već četvrtu sjednicu zaredom povećao ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do 4 posto, ulagači se nadaju da će u prosincu kamate biti povećane za blažih 0,50 postotnih bodova.
Na tržištu novca sada se procjenjuje da bi ključne kamate iduće godine mogle dosegnuti 5 posto, dok se dosad očekivalo da će na vrhuncu ciklusa iznositi između 4,50 i 4,75 posto. „Bez obzira na to hoće li se kamate zaustaviti na 4,5 ili 5 posto, monetarna politika imat će negativni utjecaj na gospodarstvo koje ulazi u 2023. godinu”, pišu stratezi tvrtke Glenmede u osvrtu na situaciju na tržištu.
