Njemački kancelar Olaf Scholz stigao je u petak u jednodnevni posjet Kini s jasnom porukom: “Poslovna suradnja s drugom najvećom svjetskom ekonomijom mora se nastaviti”.

Neki u Scholzovoj koalicijskoj vladi izražavaju zabrinutost zbog njemačke povezanosti s Kinom. Tenzije su nedavno dodatno porasle tijekom žestokih debata o ponudi da kineski državni prijevozni div Cosco kupi 35 posto udjela u upravljanju jednog od četiri terminala u hamburškoj luci. Pod pritiskom nekih članova vlade, udio je smanjen na 24.9 posto.

Zbog potencijalnog dogovora raste zabrinutost u Njemačkoj da bi jača povezanost s Kinom mogla ključnu infrastrukturu zemlje izložiti političkim pritiscima iz Pekinga, ali i donositi neproporcionalnu korist upravo kineskim kompanijama, piše CNN u analizi.

Ipak, Njemačka nije u poziciji da unosi nemir u odnose s Kinom, budući da pokušava oživjeti svoju ekonomiju. Potrošači i tvrtke u Njemačkoj podnijeli su najveći teret europske energetske krize, a prijeti im duboka recesija.

Veliki gubici

Kada bi se Europska unija i Njemačka udaljile od Kine, to bi dovelo do “velikih gubitaka u BDP-u” za njemačku ekonomiju, rekla je za CNN Lisandra Flach, direktorica Centra za međunarodnu ekonomiju.

Kiel institut za svjetsku ekonomiju procjenjuje da bi veliko smanjenje u trgovini između EU-a i Kine moglo umanjiti njemački BDP za 1 posto.

Njemačka mora zadržati svoja tržišta za izvoz budući da su njene veze s Rusijom, jednom najvećim opskrbljivačem prirodnog plina, sve lošije i lošije. Što se tiče Kine, Njemačka neće željeti “izgubiti i ovo tržište, i ovog ekonomskog partnera”, kaže Rafal Ulatowski, predavač političke znanosti i međunarodnih studija na Sveučilištu u Varšavi.

Pritisak na Berlin

Dok su zemlje Zapada Rusiji nametale žestoke sankcije, Kina je u javnosti zastupala “neutralnost” u ratu, no istovremeno je pojačavala trgovinu s Moskvom.

To je izazvalo jaku reakciju u Europi, a europske kompanije već su ionako sumnjičave prema poslovanju u Kini zbog oštrih restrikcija uvedenih zbog pandemije koronavirusa.

Glasnogovornik njemačke vlade odgovorio je na kritike prošli tjedan, rekavši na press konferenciji da vlada nema namjeru “udaljiti se” od svog najvažnijeg trgovinskog partnera.

“Kancelar je nekoliko puta ponovio da nije fan udaljavanja ili okretanja leđa Kini. No on također govori da treba diverzificirati i umanjiti rizik”, rekao je glasnogovornik.

Prošle godine, Kina je bila najveći njemački trgovinski partner šestu godinu zaredom. Vrijednost trgovinske razmjene porasla je za 15 posto u odnosu na 2020., a prema službenoj statistici, trgovinska razmjena Kine s Njemačkom bila je vrijeda ukupno 245 milijardi eura 2021.

Što je u pitanju?

Kada je njemačka delegacija stigla u Kinu u petak, suočila se s drugim problemom, koji zadaje najveće glavobolje kompanijama u Kini.

“Najveći izazov njemačkim tvrtkama predstavlja kineska politika nulte stope covida,” rekao je Maximilian Butek iz njemačke gospodarske komore u Kini.

“Restrikcije guše ekonomski rast i zadaju težak udarac kineskoj privlačnosti kao destinaciji za strana direktna ulaganja”, rekao je Butek za CNN.

Restrikcije su toliko oštre da su neke tvrtke svoja regionalna sjedišta izmjestila na druge lokacije, kao što je Singapur. “Gotovo je nemoguće upravljati čitavom regijom bez mogućnosti da slobodno putujete”, dodao je.

U kratkoj izjavi, Volkswagen je rekao da izvršni direktor tvrtke sudjeluje u posjetu jer “već tri godine nije došlo do direktnih sastanaka” zbog pandemije.

“S obzirom na potpuno promijenjenu geopolitičku i globalnu ekonomsku situaciju, posjet Pekingu nudi priliku za osobnu razmjenu mišljenja”, rečeno je iz Volkswagena.

Kraj zlatne ere?

Bez obzira na geopolitičke napetosti i pristup pandemiji Kine, Njemačka ima gomilu ekonomskih motivacija da toj zemlji ostane bliska.

Njena ovisnost o Kini vidljiva je u nekoliko industrija. Dok je otprilike 12 posto ukupnog uvoza prošle godine stiglo iz Kine, čak 80 posto uvezenih laptopa i 70 posto mobilnih telefona stiglo je upravo iz te zemlje, rekao je Alexander-Nikolai Sandkamp, profesor ekonomije na Kiel institutu.

Autoindustrija, kemijska industrija i elektroprivreda također su ovisne o trgovini s Kinom.

“Kada bismo prestali trgovati s Kinom, bili bismo u problemima”, dodao je Sandkamp.

Zabrinutosti nekih njemačkih dužnosnika zbog povezanosti s Kinom mogla bi rezultirati restriktivnijom trgovinskom politikom, iako obje strane dijele interes za ekonomsku suradnju.

U rujnu je njemački ministar ekonomije Robert Habeck izjavio je za Reuters da vlada radi na novoj trgovinskoj politici s Kinom da bi smanjila ovisnost o kineskim sirovim materijalima, baterijama i poluvodičima.

Neidentificirani izvori također su za Reuters izjavili da ministarstvo razmišlja o novim pravilima zbog kojih bi poslovanje s Kinom bilo manje privlačno.

Ipak, “bez obzira na sve izazove, Kina nema konkurenciju po pitanju veličine tržišta i prilika za rast za mnoge njemačke kompanije”, rekao je Butek.

Predvidio je da će “velika većina ostati na kinestkom tržištu i očekuju da će proširiti svoje poslovanje”, piše N1.