Prošlog su tjedna iz Hrvatske narodne banke obavijestili javnost o svom izumu – aplikaciji odnosno kalkulatoru za preračunavanje kune u euro. Naveli su i da aplikacija osim u preračunavanju valuta građanima pomaže pronaći odgovore na pitanja o zamjeni kune eurom. U međuvremenu je pazinski profesor i informatičar Ivan Guštin sa svojim učenicima od trećeg razreda osnovne do trećeg razreda srednje škole u jedan dan kreirao aplikaciju zaduženu za iste zadatke, piše Index.
“Na radionicama mi i inače programiramo slične stvari, ali ideja za konkretno ovu aplikaciju je došla upravo nakon što sam na vijestima čuo da je HNB objavio tu aplikaciju. To je toliko banalna funkcionalnost i nepotrebna aplikacija da na sam prvu mislio da nisam sve dobro čuo ili shvatio.
Kasnije sam pročitao detalje da ta aplikacija stvarno ne radi ništa drugo osim konverzije kao svaki kalkulator i daje par informacija o prijelazu na euro. Tada još nisam ni znao koliko je plaćena”, ispričao nam je.
Aplikacija uskoro dostupna i na Google Play Storeu
“Kako sam idući dan po rasporedu imao STEM radionicu u našem Radioklubu Pazin, odlučio sam da nam upravo to bude tema, da im pokažem da i oni mogu sami napraviti istu funkcionalnost. Objasnio sam im o čemu se radi i tijekom dva školska sata pokazao kako u Scratchu na appinventor.mit.edu napraviti takvu sličnu aplikaciju i isprobati je na njihovim pametnim telefonima.
Dio starijih polaznika je to već znao od prethodnih godina, pa je to zapravo novo bilo samo za nove i mlađe”, kaže profesor te ističe da bi aplikacija uskoro trebala biti dostupna i na Google Play Storeu.
Takve aplikacije mogu se izraditi uz minimalno poznavanje programskih jezika
Scratch je inače jednostavan vizualni blokovski način programiranja, pogodan za mlađe i početnike, kakav se inače koristi i za programiranje micro:bit-a, mBota, Arduina i sličnih miniračunala i robota. AppInventor je platforma koju je MIT razvio kako bi i mladi stemovci u tome mogli raditi mobilne aplikacije bez poznavanja naprednijih programskih jezika.
“Projektić sam objavio kao otvoreni kod, s poveznicama na projekt koji svatko može vidjeti kako je napravljen, prilagoditi ga i naučiti nešto iz toga, a već je u raznim oblicima preuzet skoro 200 puta: bit.ly/kneur-ai”, kazao je pazinski profesor.
“HNB-ova aplikacija je potpuno nepotrebna”
Profesor Guštin kazao je da HNB-ovu aplikaciju smatra potpuno nepotrebnom jer svatko na svom pametnom telefonu ima kalkulator kojim lako izračuna konverziju te da, osim toga, već postoji više besplatnih aplikacija developera koje rade to isto.
“I na kraju, pitanje svih pitanja je vrijedi li ta aplikacija tih novaca koliko je plaćena. Moram se ograditi i napomenuti da u ovom trenutku ne znam sve detalje natječaja i projekta, već mogu samo reći na osnovu ovih nekoliko informacija koje su javno dostupne.
Čak i ako uzmemo u obzir da jednu takvu aplikaciju za takvog naručitelja dogovara, razrađuje, dizajnira, programira za dvije mobilne platforme, testira i objavljuje više osoba u nekom razvojnom timu, kroz određeno vrijeme, većina kolega u branši će vam potvrditi da je objavljeni iznos od 220 tisuća kuna (plus PDV) debelo pretjerani iznos za jednu tako trivijalnu aplikaciju.
Dojam je da je netko samo gledao kako potrošiti dio predviđenog budžeta oko cijele priče s prijelazom na euro, a ostalo ne želim insinuirati. Vjerujem da će se tim detaljima više baviti istraživački novinari poput vas, a mi samo možemo trolati cijelu ovu priču”, rekao nam je profesor.
