Prošle su točno tri godine od potresa u Zagrebu. Država u tri godine nije izgradila nijednu zamjensku kuću. A obnova privatnih objekata je u isključivoj nadležnosti Vlade. S druge, pak, strane, Grad Zagreb planira do kraja lipnja iskoristiti 186 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu javnih zgrada, mada je novu vlast prije dvije godine dočekalo samo 2 milijuna eura prijavljenih projekata. Tako stoji u priopćenju platforme Možemo! koja se na treću godišnjicu potresa obratila javnosti. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
“Na treću obljetnicu potresa u Zagrebu, saborski zastupnici platforme Možemo! osvrnuli su se na proces obnove javnih zgrada i privatnog stambenog fonda u Zagrebu, povlačenju sredstava iz Fonda solidarnosti te na aktivnosti ministra Bačića za pokretanje procesa obnove.
„Danas je treća obljetnica potresa u Zagrebu. Nažalost, rezultat rada Vlade po pitanju obnove privatnog stambenog fonda za one najugroženije, kojima su kuće srušene i kojima treba zamjenska kuća – je nula. Općenito, obnova privatnog stambenog fonda, koji je u nadležnosti Vlade, ide ili nikako ili vrlo sporo“, rekla je Sandra Benčić, sukoordinatorica stranke Možemo! i predsjednica Kluba Zeleno-lijevog bloka.
„Jučer smo dobili neke najave od novog ministra Bačića o ubrzanju te obnove, osobito zamjenskih kuća, unutar ove godine. Naravno, pratit ćemo to i želimo da je to istina. Međutim, potpuno nam je jasno da građani nakon tri godine više ne samo da nemaju strpljenje, nego da više nemaju niti nadu u državnu obnovu njihovih domova“, dodala je.
Iako je Vlada u novom Zakonu o obnovi prihvatila neke od 10 prijedloga platforme Možemo! za pokretanje obnove, a koje tražimo već tri godine poput centralizacije procesa unutar jedne institucije i diverzifikacije modela obnove, posebno predfinanciranjem samoobnove, nažalost ignorirala je druge važne prijedloge koji bi značajno ubrzali obnovu privatnih zgrada, poput zahtjeva za provođenje konstrukcijske obnove po sili zakona, odnosno temeljem zahtjeva javne sigurnosti, a ne na temelju suglasnosti 51% suvlasnika lli sudske odluke, zatim bolje organizacije tržišta građevinskog sektora uvođenjem dinamičke javne nabave te poticanjem stranih građevinara da sudjeluju u obnovi Zagreba.
Benčić je apelirala na Vladu RH da se zaista koncentriraju na obnovu privatnog fonda – zgrada i kuća u Zagrebu. “Potpuno je nestvarno i teško objašnjivo kako je moguće da se u tri godine nije napravila nijedna zamjenska kuća“, naglasila je i podsjetila da je Grad Zagreb i prošle i ove godine rezervirao 160 milijuna kuna u proračunu za sufinanciranje obnove privatnog stambenog fonda, te je 25 obitelji inicijalno smještenih u hostelu Arena smjestio u gradske stanove.
Proces obnove javnih zgrada u Zagrebu ipak je uspješniji od obnove privatnih objekata. Ingerencija nad obnovom javnih zgrada dijeli se između Grada Zagreba i države, koje obnavljaju zgrade u svom vlasništvu. U gradu Zagrebu završeno je ukupno pet cjelovitih obnova javnih zgrada, dakle obnove koje su i konstrukcijske i energetske. Svih pet cjelovitih obnova zgrada – četiri škole i jedan učenički dom – izveo je Grad Zagreb i to su jedine cjelovite obnove nakon potresa uopće. Ujedno, projekcije Grada o povlačenju sredstava iz Fonda solidarnosti za konstruktivnu obnovu vrlo su visoke.
„Kako su jučer izvijestili gradonačelnik i zamjenici, Grad Zagreb uspjet će iz Fonda solidarnosti do kraja šestog mjeseca povući i iskoristiti oko 186,8 milijuna eura, što je ogroman napredak jer dočekalo ih je svega dva milijuna eura povučenih iz Fonda. To je i ono što se zapravo očekivalo i što je Grad Zagreb mogao povući, s obzirom da može obnavljati samo javni fond zgrada i to samo one u svom vlasništvu. Izgledno je da će Grad Zagreb maksimalno uspjeti iskoristiti Fond solidarnosti. Iskreno se nadamo da će to uspjeti i država jer je to svima nama u cilju“, zaključila je Benčić, navodi se u priopćenju.
