O startnim pozicijama političkih stranaka uoči superizborne godine U mreži Prvog. Osnivaju se nove stranke, biraju nova vodstva, političare se sve češće viđa po terenu, a ne nedostaje ni obećanja. Ipak zasad, ni na ljevici, ni na desnici nema konkretnih dogovora o koalicijskim udruživanjima. A upravo bi im to, ako je suditi prema jučer objavljenom HR rejtingu, možda jedino moglo pomoći u srazu s HDZ-om, koji je i dalje, unatoč aferi sa županom Damirom Dekanićem, daleko najjača politička opcija. O tome su U mreži prvog govorili politolozi prof. dr. sc. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti i dr. sc. Jakov Žižić s odjela za komunikologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Šalaj je rekao da HDZ-u, što se tiče rejtinga, nisu naštetile ni mnogo gore afere od ove afere zataškavanja prometne nesreće župana Dekanića.
– Neko vrijeme nisu rađena istraživanja, ali ovo smo otprilike znali. Odnos između stranaka je već duže vrijeme takav da je HDZ uvjerljivo najjača stranka. I kad kombinirate rezultate ovog istraživanja s istraživanjem koliko građana podupire Vladu vidite da 3/4 građana misli da država ide u lošem smjeru, da Vlada radi loše, ali očito je da je ova jedna 1/4 vrlo disciplinirano tijelo HDZ-a – kako u istraživanjima, tako to vidimo i kad dođe sam dan izbora. Druge strane ne uspijevaju podići svoju potporu. Niti SDP koji je danas na postocima koji su niži od onih koje su ostvarili na izborima, niti Možemo! za koje se u jednom trenutku činilo da bi mogli biti najveća i najjača stranka ljevice. Ostalo su isti i Most koji ponešto raste i Domovinski pokret, ta jezgra koja je ostala od tog širokog okupljanja, istaknuo je.
– Dvije stvari su još važne. Prvo, u ovom istraživanju imamo 14,15 posto onih koji su još rekli da će izaći na izbore, ali su još uvijek neodlučni i neopredijeljeni. To je dosta značaj postotak u uvjetima kad će izbori biti neizvjesni – kome će se opredijeliti ti birači. Druga stvar, koja se ne vidi u ovom istraživanju, koju mi znamo, je pitanje odaziva birača na buduće izbore. Mi znamo da smo na prošlim parlamentarnim izborima imali odaziv ispod 50 posto. I tu je, po meni, ključ za opozicijske stranke da ugroze HDZ. Mi vidimo da kad je odaziv nizak, da HDZ ostvaruje jako dobre rezultate. Najnoviji dokaz tome su nam nedavni izbori za mjesne odbore u Rijeci, gdje je odaziv bio izrazito nizak, a u Rijeci – koja nije njihova utvrda, HDZ je ostvario odlične rezultate. To je ono što smo otprilike znali. Ostaje dosta vremena do izbora da se stvari mijenjaju, ali trenutno je situacija takva, naglasio je.
Žižić je rekao da je “Rijeka jedna specifična sredina u kojoj SDP ima premoć kad je riječ i o lokalnim i nacionalnim izborima.”
– Ove ankete stvaraju privid o političkom raspoloženju građana u Hrvatskoj. Jer one hvataju samo onaj manji dio hrvatskih građana koji su zainteresirani za politiku. Jer nama izbori, kao i neke druge stvari, pokazuju kako više od polovine građana odustalo od politike. To najbolje vidimo po apstinenciji na izborima. Tu onda nema nekog pomaka, nema čak ni nekog velikog manevarskog prostora za stranke ako se one usmjere samo na ovih 45 posto ljudi koji izlaze na izbore, naglasio je.
– S druge strane, mislim da je drugi problem, počevši od Možemo, Mosta pa Domovinskog pokreta – te stranke nisu prisutne u cijeloj Hrvatskoj, ne djeluju, nema ih u društvu, a s druge strane uživaju neku potporu, vidimo da nacionalno uživaju. Mislim da to i njima stvara privid da imaju neku veću podršku nego što imaju. Politika se ipak stvara u društvu i da biste vi doista bili nacionalno relevantni morate – ono što je govorio Stjepan Radić, imati taj sitni politički rad. Morate ići u sva mjesta u Hrvatskoj, upoznavati ljude, širiti ogranke, širiti mrežu. I onda možemo doista vidjeti kako stojite. A neke naše stranke imaju tu ideju – prisutni smo u Saboru, stalno se oglašavamo o nacionalnim temama, imamo postotke kad govorimo o anketi i to govori o našoj snazi. Mislim da to baš i nije točno, istaknuo je, piše HRT.hr.
