Tijekom vikenda masovni prosvjedi u Pragu protiv češke vlade i siromaštva. Tisuće ljudi zatražile su ostavku premijera Petra Fiale jer smatraju da se on više bavi Ukrajinom nego svojim narodom. Traže i da Češka prestane slati oružje Ukrajini, kritizirali su NATO i zahtijevali hitan mir u Ukrajini. Prosvjede je organizirala nova politička stranka “Zakon, poštovanje, stručnost”.
Nešto slično dogodilo se ovaj vikend i u Moldaviji te prije nekoliko tjedana u Njemačkoj, gdje se prosvjedovalo protiv rata u Ukrajini, ali 13 tisuća prosvjednika tražilo je od njemačke vlade i da prestane isporučivati oružje Kijevu.
– Razumljivo je s jedne strane vidjeti ljude koji se zalažu za mir, svi želimo da se rat okonča, ali mislim da treba napraviti distinkciju između toga što znači dugoročni mir, kako ga možemo postići i da jasno treba odgovoriti propagandistima koji žele podvaliti da mir znači pokleknuti pod ruskom čizmom, povući se s pozicija u Ukrajini. Hrabrim ukrajinskim braniteljima treba pomoći, a ne okrenuti im leđa kako se na ovim prosvjedima traži, rekao je za HTV Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a.
Češka je pod žestokim udarom inflacije zbog prekida isporuke energenata iz Rusije.
– Češka je nedavno imala izbore, Petr Pavel pobijedio je u srazu s bivšim premijerom Babišem koji je često pokazivao proruske stavove. Češka nije u eurozoni, s inflacijom koja je dosta veća nego u Hrvatskoj, ali i od prosjeka EU-a, koja se približava 20 posto. Jasno je da je rat u Ukrajini jedan od uzroka takve situacije, ali rješenje nije prestati s pomoći žrtavama agresije. S Poljskom, Češka je jedna od država koja ima najveći teret izbjegličkog pritiska. Međutim, mnogi Česi su pokazali orgomnu solidarnost i mislim da je to impresija koja prevlada u cijelom društvu, a predsjednički izbori to i pokazuju, rekao je Ressler.
– Ovo nije nešto što se događa slučajno, u Moldaviji je možda najmanje sofisticirani, najradikalniji primjer gdje postoji ozbiljan pokušaj destabilizacije pa čak i državnog udara. U Češkoj, Austriji, Njemačkoj znamo da su ruske obavještajne službe bile aktivne, međutim ključno je da zadržimo taj demokratski dijalog, da se svi okrenemo prema sebi. Pluralizam unutar društva je dobar i pozitivan, no kada su ovakvi prizori potaknuti izvana, onda je to i opasnost za demokraciju, ustvrdio je Ressler.
U Hrvatskoj nije bilo takvih prosvjeda, no postoje oni koji poručuju “gledajmo svoje interese, rat u Ukrajini nije naš rat”.
– Uz to što kao žrtva agresije razumijemo što znači borba ukrajinskog naroda za mir, Hrvatska i cijela Europa imaju izniman interes za ishod ovog rata. Odlučuje se kakva će biti Europa. Hoće li režimi poput ruskog, ali i neki drugi režimi u susjedstvu s idejama dominacije i hegemonije imati podršku ili će ih se zaustaviti? O tome će odlučiti ishod ovog rata. Jasno da moramo misliti o hrvatskim i zajedničkim europskim interesima, rekao je Ressler.
