Osim što Putin šalje poruku Xiju da je uz njega, to je i poruka ‘kolektivnom Zapadu‘, ali i konkretno Japanu
Unatoč tome što vodi iscrpljujući rat u Ukrajini i nalazi se u sve većoj međunarodnoj izolaciji, Rusija želi pokazati i potvrditi da u njenim venama još uvijek teče “krv velesile” te da je važan čimbenik na globalnoj sceni i može biti prisutna i dio svih drugih kriznih žarišta u svijetu. Stoga je podigla borbenu spremnost svoje Tihooceanske flote na najviši novo te počela višednevne vojne vježbe.
Razlog ruskog šepurenja u toj važnoj regiji je sve veća napetost vezana uz krizu oko Tajvana, ali neizravno i zbog problema koje ima na bojištu u Ukrajini. Rusija, smatraju analitičari američkog Instituta za proučavanje rata (Institute for the study of war; ISW), time želi privući pažnju Kine i vezati je više uz sebe te pokazati da se i na tom području na nju mora računati. Moskva želi demonstrirati vojnu, ali i političku moć u toj regiji te pokazati Kini da je spremna i sposobna biti uz nju, pogotovo zato što je tihooceanski bazen područje ne kojem se Kina želi pozicionirati kao glavni igrač.
Ruski vojni analitičar, pukovnik u mirovini Anatolij Matvijčuk, za Moskovski komsomolac (MK) kaže da je to ujedno provjera reakcije SAD-a na tom području, ali je uvjeren da manevri nisu bili neočekivani.
– Kina provodi svoje vježbe blizu Tajvana i ne isključujem mogućnost da su ove ruske vježbe usuglašene s Kinom – kaže pukovnik Matvijčuk.
I prorežimski ruski mediji dižu tenzije, pa i prokremaljski vojni analitičar Vasilij Dandikin za portal Argumenti i fakti (Aif.ru) ne skriva da su “manevri ruska podrška Kini” te da je takva podrška, smatra on, realizacija dogovora Vladimira Putina i Xi Jinpinga na nedavnom susretu u Moskvi. Rusija pak nastoji potvrditi sebe kao ravnopravnu vojno-političku snagu i pokazati Pekingu spremnost na partnerstvo, pa i savezništvo, a Zapadu da je u slučaju bilo kakve eskalacije situacije u tom dijelu svijeta Kremlj već odabrao stranu, piše Jutarnji List.
No, osim što Vladimir Putin šalje poruku Xi Jinpingu da je uz njega (konačno, Putin više i nema puno izbora i sve je ovisniji o Kini), podizanje Tihooceanske flote je i poruka “kolektivnom Zapadu”, ali konkretno Japanu. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao je kako su vježbe “preventivna mjera” i utvrđivanje spremnosti ruskih oružanih snaga da se suprotstave “iznenadnoj invaziji”. Manevri se odvijaju u neposrednoj blizini Japana, a ruska flota, uz dio zračno-svemirskih snaga, uvježbava, kako je kazao šef ruskog Generalštaba general Valerij Gerasimov, “obranu od agresije na pomorskom pravcu”.
Ruska vojska vježba “odbijanje iskrcavanja neprijatelja na Kurilske otoke i otok Sahalin”, piše agencija Interfax. Ne treba podsjećati da su Rusija i Japan u teritorijalnom sporu oko Kurilskih otoka još od kraja Drugog svjetskog rata, kada je kao ratni plijen SSSR, odnosno Rusija, anektirao sporno Kurilsko otočje, a Japan od tada traži povrat barem dijelova otočja koji su najbliži njenim obalama – Iturup, Kunašir, Šikotan i skupna otočića Habomai. Moskva odbacuje bilo kave razgovore o tome, a ratnohuškački kremaljski jastrebovi spremni su, kažu, i ratovati za Kurile. Rusija i Japan zbog toga nikada nisu potpisali mirovni sporazum nakon Drugog svjetskog rata, a iako Japan to ne traži, ruski prorežimski mediji govore o “rastu nacionalističkih i militarističkih težnji u Japanu” te navode kako Vasilij Dandikin kaže da sadašnji premijer Fumio Kishida “stvara atmosferu revanšizma i inzistira na povratu Kurila”.
U posljednje vrijeme prokremaljski mediji spominju i otok Sahalin kao moguću metu, jer je pola Sahalina bilo dio japanskog teritorija koji je također pripojen Rusiji nakon kapitulacije Japana u Drugom svjetskom ratu. Ne treba zaboraviti da su Rusi podigli svoju Tihooceansku flotu samo nekoliko dana nakon što je počela najveća zajednička vojna vježba filipinske i američke mornarice, a koji dan ranije i Kina je okončala svoje manevre oko Tajvana. Kineska vojska provodila je vježbe blokade Tajvana. Bio je to odgovor Pekinga na nedavni sastanak tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen s predsjednikom američkog Zastupničkog doma Kevinom McCarthyjem.
Rusiji bi svakako odgovaralo da se dodatno zakuha oko Tajvana, pa čak i da se Kina odvaži na invaziju, jer bi prema njenim procjenama to odvratilo pažnju svijeta od njene agresije na Ukrajinu, smanjilo pritisak na Moskvu, a još više angažiralo SAD jer bi se sukob prenio bliže njenim obalama. Osim toga, ne treba zanemariti još tri važne činjenice – da Japan u novom proračunu ima najveća izdvajanja za vojsku u posljednjih 50-60 godina i da se u Hirošimi od 19. do 21. svibnja održava redoviti summit zemalja članica G7, na kojem se očekuje i dolazak američkog predsjednika Joea Bidena te, treće, da se ovih dana pojavila informacija da Kina namjerava opskrbiti Rusiju naoružanjem. Peking je te navode SAD-a demantirao.
Japan je uz to jedna od važnih zapadnih država koja podržava Ukrajinu, pa neki ruski neovisni analitičari smatraju da Moskva želi produbiti i ubrzati nestabilnost i na području Tihog oceana kako bi i na taj način usporila zapadnu vojnu pomoć Ukrajini, a širenjem straha od mogućeg novog rata (Tajvan) utjecala na javno mnijenje u zapadnim zemljama da više ne pomažu Ukrajini u obrani, piše Jutarnji List.