I dok su Hrvatsku zahvatile poplave, neki dijelovi Europe i Mediterana bore se sa sušama. Akumulacijska jezera u Španjolskoj zabrinjavajuće su niske razine. Vegetacija uokolo akumulacijskom jezeru sve je slabašnjija a tamo gdje je inače jezero sada su ada i pješčani sprudovi.
Jedno od najvećih španjolskih akumulacijskih jezera je tek na 33% svojih kapaciteta. Gotovo se više vidi tla nego jezera.
U Francuskoj je gotovo presušilo jezero Montbel. Voda je na toliko niskoj razini da jedrilice stoje nasukane na presušenom koritu jezera. Neke su nasukane, neke su zaglavljene…
Znanstvenici i klimatski stručnjaci sa sveučilišta u Bruxellesu pokušavaju objasniti ovu pojavu. Među njima je i klimatolog Wim Thiery.
“Zemlje poput Španjolske i Francuske izlaze iz vrlo ekstremne suše prošlog ljeta, potencijalno jednom u 500 godina suše. Znanstvenici su pokazali da je suša koju smo doživjeli u srednjoj Europi prošlog ljeta bila 20 puta vjerojatnija zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek. Dakle, već izlazimo iz ovog rekordno suhog i vrućeg ljeta u vrlo suhu zimu”, rekao je klimatolog Wim Thiery.
Švicarska, zemlja snijega i planina, danas je zemlja gdje ljudi skijaju na umjetnom snijegu. Posljednjih se godina broj snježnih dana u ovoj alpskoj zemlji rapidno smanjuje.
“Dakle, iako je inače zima vrlo vlažno razdoblje, ima puno kiše koja može obnoviti zalihe, nismo to vidjeli ove zime. Malo je oborina. A to je vrlo loš znak za suho ljeto koje tek mora doći”, kazao je.
Video razgovora s klimatologom pogledajte OVDJE
U Španjolskoj i Belgiji vrućine već krenule
U Španjolskoj i Belgiji su vrućine već krenule. I ljudi i životinje pokušavali su već u travnju i tijekom prve polovice svibnja pronaći osvježenje na sve načine. Neki u hladu, neki ventilatorima.
“Postoji vrlo jasna veza između klimatskih promjena i povećane pojave suše i vrućine u cijeloj regiji. Naši klimatski modeli, računalne simulacije, predviđaju da će u budućnosti padati manje kiše u ovom području koje je već opterećeno sušom”, rekao je klimatolog.
Istraživanja klimatskih modela i prijetnja klimatske krize postali su neumoljiva svakodnevnica koja će utjecati na mnoge.
“Vrlo suha Sahara, južni mediteranski uvjeti, pomiču se prema sjeveru, tako da ćemo tek očekivati sušnije uvjete u cijeloj mediteranskoj regiji, a to će imati mnogo utjecaja na poljoprivrednike, kućanstva i industriju”, rekao je.
Poljoprivrednici ove promjene itekako osjećaju. Plastenici uvenulih jagoda. Ovi su poljoprivrednici svjesno žrtvovali svoje nasade ne bi li uštedjeli vodu i spasili neke druge nasade.
“Ova suša i nedostatak kiše, također uzrokuje da nam treba više vode nego inače. Dakle, kako smo ograničili godišnji protok koji možemo koristiti, ima poljoprivrednika koji odustanu od dijela svojih farmi da bi tu vodu koristili za ostatak farmi, kako ne bi prešli limit koji smo zakonski utvrdili. To je nešto što ilegalni poljoprivrednici ne rade jer nemaju nikakvu regulativu i mogu slobodno navodnjavati”, kazao je Manuel Delgado.
Sličan problem u Francuskoj
“Bez vode, u našoj regiji, naše farme nisu održive. Ako sutra budemo morali bez vode, mnoge, mnoge naše farme bi propale i nestale”, kazao je.
Slična situacija i u Tunisu. Postoje sustavi za navodnjavanje no vode je sve manje.
“Pogledajte ova stabla, ja sam ih nedavno posadio. Da sam znao da će stvari ovako ispasti, ne bih ih sadio. Pogledajte ove male masline i bademi, ništa ohrabrujuće. Što se klime tiče, promijenilo se sve. Poljoprivreda više nije isplativa”, rekao je tuniški farmer Hatem Nafroudi.
Voda postaje luksuz
“Već vidimo da zemlje diljem regije nameću mnoga ograničenja u pogledu vode koja se može koristiti. Dakle, ne možete napuniti svoj bazen ako ga imate, ali što je još važnije, tu su i poljoprivrednici kojma su nametnuta ograničenja u pogledu količine vode koju mogu koristiti za navodnjavanje svojih usjeva. U kombinaciji s ekstremnom vrućinom koja se događa u travnju, vremenom koje je ključno za rast usjeva, sve implicira da bi moglo biti stvarnih problema u smislu prinosa usjeva, i poljoprivrednih prinosa u ovoj vegetacijskoj sezoni”, kaže Wim Thiery.
Bazeni u Španjolskoj nekad su bili svakodnevnica u kućama za odmor. Danas su prazni.
“Do početka svibnja postavit ćemo instrument koji nalikuje onome što smo učinili s Ecowattom (mrežni sustav za praćenje električne energije) s energijom – ‘Ecowatt za vodu’ – koji će postaviti Ministarstvo ekologije i podijeliti sa svim akterima u industriji. To će nam omogućiti da svi postanu svjesni svojih odgovornosti – jer kada postoje rizici od suše i imamo poteškoća, svaka akcija je važna”, rekao je francuski predsjednik Manuel Macron.
“Energetskim postrojenjima je potrebna voda u rijekama za hlađenje i proizvodnju električne energije. Rijeke trebaju imati određenu količinu vode za prijevoz čamaca i transport. Dakle, svi sektori u našem društvu suočeni su s izravnim učincima ovih suša i ekstremnih vrućina događaji”, istaknuo je klimatolog.
Sve češća i jača suša na Mediteranu – gdje su prosječne temperature sada 1,5 C više nego prije 150 godina – u skladu je s predviđanjima znanstvenika da će klimatske promjene utjecati na regiju.
“Dakle, ono što danas već vidimo je da dio Francuske, na primjer, određena sela nisu imala pristup pitkoj vodi neko vrijeme u proteklih nekoliko tjedana, pa je ovo stvarna prijetnja, stvarna posljedica, sve veće suše u cijeloj regiji”, rekao je Thiery.
Katalonija uvela restrikcije vode
U Španjolskoj, koja je zabilježila manje od polovice prosječne količine oborina do travnja ove godine, tisuće ljudi sada se oslanjaju na dostavu pitke vode kamionima, dok su regije, uključujući Kataloniju, uvele restrikcije vode.
“A ustvari ono što slušamo je da neće biti vode ovo ljeto kad otvorimo slavinu. Voda neće ni doći do kuća. To se priča, ali nitko ne govori ništa službeno o tome”, kazao je 24-godišnji student Nazaret.
“Postoje dva fronta na kojima se moramo boriti protiv klimatskih promjena. Prvi je rješavanje klimatskih promjena u njihovom korijenu, a to implicira da moramo odmah i drastično smanjiti naše emisije stakleničkih plinova, kao što su CO2 i metan. Ako ih smanjimo, uhvatit ćemo se u koštac s uzrokom problema, zaustavit ćemo globalno zagrijavanje. To će dovesti do stabilizacije globalne srednje temperature i stabilizacije broja ekstremnih događaja, uključujući suše i toplinske valove u Sredozemlju. S druge strane, moramo shvatiti da će se zatopljenje nastaviti, barem još neko vrijeme u budućnosti, te da se moramo pripremiti za budućnost koja će biti još suša i još toplija. To podrazumijeva prilagodbu klimatskim promjenama koja se može dogoditi na više frontova, u poljoprivredi, primjenom mjera za uštedu vode u poljoprivrednim sektorima, ali i u kućanstvima, kao i zaštiti od ovih ekstremnih vrućina, na primjer provedbom planova grijanja”, zaključio je Wim Thiery.
Jedno je sigurno. Plan B ako i postoji, ne postoji planet B. Svatko bi trebao krenuti od sebe jer ovo se tiče svih nas. Voda polako ali sve sigurnije postaje luksuz, piše N1.
