Kao što je isticano u ranijim javnim izvješćima, suzbijanjem korupcije u RH primarno se bave specijalizirana tijela policije i Državnog odvjetništva (DORH). Radi se o državnim tijelima koja provode kazneni postupak (uz sudove koji su zasebna grana vlasti), odnosno prikupljaju dokaze za kaznene postupke.
Sukladno svojim zakonskim ovlastima, SOA drugim nadležnim državnim tijelima u suzbijanju korupcije može pomoći svojim informacijama i operativno-analitičkim sposobnostima, osobito kada pojedini slučaj korupcije može utjecati na nacionalnu sigurnost. U tom smislu, SOA nadležnim državnim tijelima stalno pruža obavještajnu potporu, uz sudjelovanje u aktivnostima u kojima SOA-ine sposobnosti mogu pomoći u zaštiti pravnog poretka RH.
SOA sudjeluje i u aktivnostima unutar sustava suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma. Ovaj sustav čine brojna nacionalna tijela (Ured za sprječavanje pranja novca, DORH, USKOK, MUP, HNB, HANFA, Ministarstvo financija i dr.), uz aktivnosti međunarodne suradnje sa stranim financijsko-obavještajnim jedinicama. Kao i u ostalim segmentima, SOA se u navedene aktivnosti uključuje ukoliko je drugim nadležnim tijelima potrebna obavještajna potpora, odnosno ukoliko su sposobnosti i nadležnosti SOA-e potrebne drugim nadležnim tijelima u rješavanju pojedinih predmeta. Ovo je osobito značajno u postupcima sumnje na financiranje terorizma.
Pojedini ulagači i kriminalne skupine iz RH i drugih država netransparentno ili nezakonito stečeni kapital žele plasirati u legalne financijske tokove, pri čemu se koriste različitim oblicima pranja novca.
Ukoliko SOA svojim operativnim radom dođe do saznanja koji mogu ukazivati na koruptivne pojave i kriminal, o tome izvješćuje druga nadležna tijela (prvenstveno DORH u slučaju podataka koji ukazuju na počinjenje kaznenog djela, a po potrebi i druga državna tijela poput MUP-a).
Sukladno zakonskim odredbama i sigurnosnim standardima, SOA nije u mogućnosti javno iznositi konkretne podatke koji se odnose na obavještajnu potporu drugim državnim tijelima u kaznenim postupcima, odnosno podatke o konkretnim slučajevima postojanja sumnje u korupciju.
Korupcija u javnom i državnom sektoru ima negativne posljedice na sve segmente društva, a uzrokuje štetu za javne financije, državni proračun, gospodarstvo i gospodarski razvoj. Koruptivno djelovanje povezano je s gotovo svim oblicima gospodarskog kriminala.
Rizicima korupcije posebice je izloženo područje javnih natječaja i nabava (npr. prilagođavanje i namještanje uvjeta natječaja, poništavanje natječaja, ustupanje povlaštenih informacija, sklapanje aneksa ugovora, angažiranje unaprijed dogovorenih podizvođača radova, povećanje cijena radova, udruživanje u kartele i sl.).
Osobito značajne posljedice mogu imati pokušaji koruptivnih utjecaja na procese donošenja odluka, odnosno na one u kojima se donose odluke od javnog interesa, kao i na pravosudne, gospodarske i druge procese.
Potencijalnim koruptivnim rizicima izloženo je i provođenje mjera pomoći gospodarstvu ugroženom posljedicama krize koje obuhvaćaju financijske pomoći i potpore te subvencionirane kreditne linije, a osiguravaju se iz državnog proračuna i EU fondova.
U ovom kontekstu, u velikom broju europskih država zabilježeni su pokušaji korištenja zdravstvene i gospodarske krize uzrokovane pandemijom COVID-19 za stjecanje nezakonitih prihoda. Manjak zaštitne opreme i sredstava na početku pandemije uzrokovao je nabavu tih roba alternativnim kanalima što je otvorilo mogućnost za različite manipulacije i nezakonita djelovanja pojedinaca i tvrtki s ciljem stjecanja protupravnih prihoda.
Koruptivnim rizicima osobito su izloženi procesi donošenja odluka i upravljanja sredstvima u kojima nisu izgrađeni učinkoviti kontrolni mehanizmi, piše SOA u svom izvješću za 2022. godinu.
