fbpx

“ŠTO NAS JE MANJE, TO JE NJIMA MANJI PROBLEM!” Šterc proziva vladajuće, “svatko razuman bi se zabrinuo”

Neovisno o tome iz kojeg se svjetonazorskog i obrazovnog područja selektira sigurnosni nacionalni korpus i neovisno o tome u kojem se političkom miljeu postavljaju temelji nacionalne sigurnosti, uvijek se prema društvenoj, prostornoj, razvojnoj i sigurnosnoj logici i osnovnoj funkciji sigurnosne djelatnosti sastav, potencijal i vrijednosni značaj stanovništva postavlja kao sigurnosna primarnost. Negacija tog značaja suprotna je nacionalnim interesima i osnovnim znanstvenim spoznajama, korelacijama i projekcijama u svim znanstvenim područjima, poljima, granama i disciplinama, a moguća je jedino kad se nacionalna sigurnost podredi političkim osjećajima i procjenama zasnovanima na pozicijskoj i interesnoj moći i kad se znanstvena logika podredi stranačkoj, piše Stjepan Šterc za 7dnevno.

Izostanak demografske problematike u razmatranjima nacionalne sigurnosti i očitovanjima o istoj ili njezino postavljanje u red važnosti ispod tehničkih, gospodarskih, energetskih i sličnih nacionalnih nesigurnosti i prijetnji, u svojoj je osnovi odmak od ključnog, strateškog, temeljnog i razvojnog pitanja nacionalne sigurnosti u budućnosti. Stanovništvo i procesi, veze i odnosi koje stanovništvo razvija u hrvatskom društvu i prostoru (kao uostalom i u svakom drugom), analitička su i projekcijska osnova predviđanja i izgrađivanja nacionalne uređenosti, sigurnosti, razvijenosti i opstojnosti.

Nacionalna sigurnost već po svom nazivu pretpostavlja identitetsku poveznicu stanovništva s nacionalnom državom, teritorijem i vrijednosnim sustavom u tim okvirima i po takvoj bi logici stvari nacionalnost u državi trebala biti samo jedna – hrvatska s uključivanjem raznolikosti po puno osnova.

Odmak od uređenosti

Definiranje nacionalnosti po etničkoj pripadnosti u nacionalnoj državi (a Hrvatska to je, kao uostalom i svaka druga država), već samo po sebi predstavlja odmak od nacionalne uređenosti i posebno europske uređenosti na koju se hrvatski politički milje učestalo poziva u svim mogućim i nemogućim prilikama. Zato su logične pretpostavke i logični pristupi u razmatranju nacionalne sigurnosti objektivna nužnost, kao i terminološka i kategorijska jasnoća vezana za osnovne sigurnosne pojmove, a posebno za pojam i značenje nacionalnog sagledavanja postojanosti. Neospornost strateškog značenja demografske problematike i njezina značenja kao determinante na sve djelatnosti oko nas potvrđuje se naročito u posljednje vrijeme praktički iz svih izvora.

“Postavljanje demografske problematike na stratešku nacionalnu razinu razvoja i sigurnosti malo je komu više sporno u znanstvenim, područjima, poljima, granama i disciplinama, kojima je stanovništvo glavni, prevladavajući ili djelomični stručni, znanstveni i nastavni predmet interesa. Nije to više nakon silnih hrvatskih demografskih negativnosti i regionalnih i globalnih migracija niti u tehničkim, prirodnim, medicinskim i sličnim znanstvenim područjima, a potvrđuju to njihovi brojni znanstveni skupovi na kojima su sve učestalija izlaganja o demografskim obilježjima i projekcijama kao osnovnom smislu. Poseban su primjer stavovi i poruke akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske u deklaraciji o hrvatskom prostoru (Zagreb, 2023.): Hrvatski geografski, prirodni i kulturni prostor, nakon ljudi, najvrednije je hrvatsko blago. Neupitnost bi strateškog normiranja demografske problematike u Hrvatskoj trebala postati znanstvena i politička stvarnost, a pomak bi se u normiraju s 30. pozicije u prvoj sigurnosnoj nacionalnoj strategiji i 5. u drugoj trebao dogoditi po uzoru na navedene primjere europskih zemalja prema vodećoj, ključnoj i neupitnoj prvoj poziciji u novoj strategiji nacionalne sigurnosti.” (Šterc, S., 2023., Hrvatski demografski i migracijski izazovi, Nacionalna sigurnost RH u 21. stoljeću, u tisku).

Kako to izgleda prema hrvatskom strateškom normiranju s tridesete pozicije u uvjetima kad demografski procesi izravno ugrožavaju gospodarski i društveni razvoj i “predstavljaju opasnost za sigurnost Republike Hrvatske”, jasno je dolje vidljivo.

Usputna pozicija

Unatoč izravnosti ugrožavanja i razvoja i nacionalne sigurnosti, samo usputna trideseta pozicija važnosti u Strategiji nacionalne sigurnosti iz 2017. godine znanstveno je djelovala kao najava drugog desetljeća u 21. stoljeću s demografskim potopom u slobodi. “Negativna demografska kretanja već su dulje vrijeme prisutna u Republici Hrvatskoj, a do posebnog izražaja su došla u prošlom desetljeću. Ove tendencije predstavljaju opasnost za sigurnost Republike Hrvatske i postaju ograničavajući čimbenik gospodarskog i društvenog razvoja.” (Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, 2017.). Kasniji popravak u drugoj Strategiji nacionalne sigurnosti iz 2002. godine (Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, 2002., Zagreb: Hrvatski sabor, Narodne novine, 32/02, str. 17) i podizanje reda veličine značenja ipak nije mogao prikriti pravi odnos prema demografskoj problematici s pretpostavljanjem ekološke istoj. Sve kasnije demografske destrukcije koje su uslijedile i sva znanstvena ukazivanja konačno bi trebala rezultirati postavljanjem demografske problematike u temelje nacionalne sigurnosti.

Sva silina hrvatskih demografskih negativnosti nastavljena je i u trećem desetljeću 21. stoljeća, a prirodni su gubici hrvatske populacije dosegli razinu zabrinutosti apsolutno svakog racionalnog u zemlji. Pritom su znanstvena ukazivanja, razmatranja, projiciranja i predlaganja poprimila gotovo molitvene forme prema hrvatskim političkim izvršiteljima, a iseljenički je idealizam prema zemlji svoje mladosti i svojih predaka dosegao razinu razvojnog i sigurnosnog potencijala (u smislu nacionalnog opstanka) strateškog značenja. Nabrajanje svega ostalog što ugrožava nacionalnu sigurnost nije niti može biti iste razine značenja za hrvatsku razvojnu budućnost, kako se god komu to čini drugačije prema političkom osjećaju i političkoj pripadnosti. Usporedba tehničke i demografske ugroženosti nije moguća po puno znanstvenih i logičkih osnova.

Osnovne prijetnje

Najnovija javna objava ovih dana za 2022. godinu pokrila je sve osnovne prijetnje i opasnosti za Hrvatsku u standardnom pristupu nacionalnoj sigurnosti, ali najveća prijetnja hrvatskoj razvojnoj budućnosti i hrvatskom demografskom i identitetskom opstanku nije ni apostrofirana. “Republika Hrvatska i dalje je sigurna i stabilna demokracija. Međutim, brojni aktualni sigurnosni izazovi i prijetnje poput rata u Ukrajini i gospodarske i energetske nesigurnosti generiraju neizvjesnost i rizike. Ovako neizvjesno stanje sigurnosti zahtijeva stalnu pozornost i rad. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) stoga svakodnevno sagledava široki spektar sigurnosnih, društvenih, političkih i gospodarskih procesa i pojava koji mogu utjecati na nacionalnu i međunarodnu sigurnost. Sigurnosne, političke i društvene prilike u hrvatskom susjedstvu odražavaju se i na Republiku Hrvatsku, a brojni sigurnosni izazovi iz susjedstva se prelijevaju i na hrvatski teritorij. Stoga u sagledavanju nacionalne i europske sigurnosti pratimo i procese u našem okruženju, o čemu pišemo i u ovom javnom izvješću.

Svaka sigurnosna prijetnja i pojava zahtijeva sustavno i pažljivo prikupljanje, obradu i analizu podataka, specifična znanja i sposobnosti djelatnica i djelatnika SOA-e, kao i odlučnost u prevenciji i sprečavanju realizacije prijetnji. Da bismo to postigli, u SOA-i stalno ulažemo u znanja i kompetencije svojih zaposlenika, kao i u tehnološka rješenja kojima multipliciramo vlastite sposobnosti. Uz sva znanja i sposobnosti koje posjedujemo, nacionalnu sigurnost možemo učinkovitije štititi uz potporu i povjerenje hrvatskog društva.” (Javno izvješće za 2022. godinu, SOA, Zagreb, 2023.).

Posebnu izvještajnu pozornost privlači analitički pristup u prikupljanju, razmatranju i obradi podataka uz pretpostavku posjedovanja specifičnih znanja i sposobnosti kao nužnosti djelovanja, ali izostanak korelacijskih i projekcijskih modela vezanih uz demografsku problematiku još pokazuje odnos prema neupitnom demografskom nestajanju Hrvatske.

Nema nas dovoljno

Demografsko pražnjenje brojnih hrvatskih primarno ruralnih strateških prigraničnih područja ugrožavanje je nacionalne sigurnosti prvog reda veličine i u svim bi strategijama i izvješćima nacionalne sigurnosti upravo to pitanje trebalo biti strateški nacionalni prioritet. Pražnjenje, starenje, nestanak učenika osnovnih i srednjih škola, iseljavanje, silina prirodnog nestanka i sva ostala posljedična zbivanja ne mogu biti izvan razmatranja i spoznaja vezanih za nacionalnu sigurnost. To inercijom postaje nužnost, kako god se komu s političke razine ukazivanje na posljedice činilo kao znanstveno zanovijetanje.

“Ključne aktivnosti vezane za nacionalnu sigurnost u dolazećim će vremenima, sukladno znanstveno razmotrenim pokazateljima i trendovima, trebati usmjeravati prema hrvatskom demografskom nestanku i imigracijskim pritiscima, kako ‘najveće hrvatsko blago’ (stanovništvo i prostor) ne bi bilo ugroženo u razvojnom i identitetskom smislu.” (Šterc, S., 2023., Hrvatski demografski i migracijski izazovi, Nacionalna sigurnost RH u 21. stoljeću, u tisku).

Nastavi li se mirnoća političkog promatranja hrvatske demografske destrukcije i hrvatskog iseljeničkog idealizma i potencijala izdaleka i ne postavi li se ista u temelje nacionalne i razvojne sigurnosti, Hrvatska će nastaviti svojim već potvrđenim povijesnim putovima pražnjenja. Samo sad u uvjetima kad više nije moguće fiziološkim natalitetom pokrivati nestajanja.