Hrvatska bi se za nekoliko dana, točnije od 11. srpnja, mogla naći u veoma neobičnoj situaciji vezano za Vojno-sigurnosnu obavještajnu agenciju. Naime, aktualnom ravnatelju istječe mandat, a premijer i predsjednik još se nisu dogovorili o imenovanju njegova nasljednika, nominalno od 10. srpnja nitko ne može upravljati tom sastavnicom nacionalne sigurnosti. Je li VSOA postala politički talac i kako cijeli slučaj može utjecati na sigurnost građana i države u skoroj budućnosti? Na ova i ostala pitanja odgovorio je stručnjak i predavač na Odjelu za forenziku Sveučilišta u Splitu, Tonći Prodan.
Tonći Prodan se osvrnuo na činjenicu da VSOA-u vodi osoba koja je već devet mjeseci u ostavci. Objasnio je kako bi trebao funkcionirati postupak imenovanja novog ravnatelja te eventualne sankcije.
– Radi se o generalu Ivici Kinderu koji je još uvijek na čelu VSOA-e, čim osoba ponudi ostavku, onda treba ući u te razloge. Predsjednik Vlade i Republike zapravo surukovode i usmjeravaju rad službi. Osim njih, tu su i druge agencije odnostno državna tijela. Stručni nadzor provodi Ured vijeća za nacionalnu sigurnost, tu rade profesionalci, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Vijeće za građanski nadzor, ova tijela su ovlaštena za provoditi nadzor, rekao je.
– Treba utvrditi postoji li zapravo krivnja čelne osobe VSOA-e. Ako se to utvrdi onda ta osoba treba biti podrvgnuta kaznenom postupku, upozorio je.
Naglasio se da brzo približava vrijeme kada bi se trebalo imenovati novog ravnatelja, ako do toga ne dođe, ustvrdio je kako bi agencija mogla ostati paralizirana, piše vijesti.hrt.hr.
– Bliži se rok kada bi se predsjednik Republike i predsjednik Vlade trebali usuglastiti o kandidatu i imenovati novu osobu. Služba bi bila paralizirana samim time što nema imenovanog zamjenika ravnatelja VSOA-e, što znači da neke stvari ne bi mogao raditki nitko osim ravnatelja. Riješenje se može naći u jednom danu ali mora postojati konsenzus, dodao je.
Što za građane znači (ne)funkcioniranje VSOA-e?
Prodan je objasnio ulogu koju VSOA igra u društvu. Otkrio je kojim aktivnostima se VSOA bavi kada je u pitanju zaštita nacionalnih interesa RH.
– Sigurnost je važna. VSOA igra tu vrlo važnu ulogu. Ona je zapravo ustrojstvena cjelina MORH-a. Ona je zadužena za prikupljanje i obradu podataka koji su važni za opstojnost i suverenitet Republike Hrvatske. Te informacije se mogu ticati naoružanja, stanja na terenu, o procjeni budućuh zbivanja, radi se o jednom segmentu koji je jako važan, rekao je.
Naglasio je koliko je ovakva institucija bitna za očuvanje stabilnosti.
– Nadležnosti VSOA-a, oni je imaju samo prema zaposlenicima i pripadnicima OSRH. U svakom slučaju, puni integritet ovakve institucije je izuzetno važan za nacionalnu sigurnost, dodao je.
Operativna paraliza
Stručnjak je istaknuo da dolazi do svojevrsnog paradoksa jer u odusutnosti ravnatelja, odluke donosi zamjenik, koji također nije imenovan. Iz toga proizlazi kako može doći do paralize operativnih aktivnosti.
– Zakon je tu vrlo jasan. Radom VSOA-e rukovodi ravnatelj. U odsutnosti, zamjenik ravnatelja, za kojega smo rekli da ga nemamo. Neke druge ustrojstvene cjeline VSOA-e, njima rukovode pomoćnici i načelnici. Ima određenih poslova i nadležnosti koje rješava isključivo ravnatelj. Između ostaloga, tu je donošenje podzakonskih akata koje donosi sam, a neke predlaže ministru, tu je i zapošljavanje kadra, rekao je.
Dodao je kako postoje tijela koja reguliraju rad agencije, ali kako i sam ravnatelj pripadnik većine tih tijela. Upozorio je kako je konsenzus među akterima “nužnost i strateški cilj”.
– Postoje neka druga tijela koja su važna, to je Vijeće za nacionalnu sigurnost, u tom vijeću je ravnatelj VSOA-e. Postoji i Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih službi gdje sjedi ravnatelj VSOA-e uz ravnatelja SOA-e, predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost, člana Vlade zaduženog za nacionalnu sigurnost i savjetnika predsjednika republike za nacionalnu sigurnost. Konsenzus je nužnost i važan strateški i operativni cilj, kazao je.
Obavještajna zajednica između dvije vatre, Banskih dvora i Pantovčaka
Prodan je spomenuo kako ovakve situacije nisu rijetkost kada se radi o kohabitaciji.
– Kada se radi o političkoj kohabitaciji kakvu imamo, ovakve situacije se događaju, ne želim ih pravdati jer je nacionalna sigurnost bitna za sve građane. Zakon je takav da oba aktera moraju biti suglasni s kandidatom kojeg se predlaže. Tu je važno ponuditi dobre kandidate, rekao je.
Objasnio je i činjenicu da je obavještajni sustav bolje funkcionirao za vrijeme Domovinskog rata nego u miru.
– Slažem se da je obavještajna zajednica dobro funkcionirala u vremenu rata. Nije to samo kod nas tako, poznato je da su društva žilava i otporna na krize. Neke druge stvari su tada manje bitne. U takvim situacijama se ne ide na manje stvari. Ide se obraniti živote ljudi, jer za nekoordiniranost nema mjesta u ratu, ustvrdio je.
Tajno prikupljanje podataka, operativna sigurnost
Prodan je pozvao političare da usmjerenost prema nacionalnoj sigurnosti.
– Mislim da je nacionalna sigurnost najbitnija stvar i da sve politike trebaju biti usmjerene u tom cilju, rekao je.
Upozorio je da je ravnatelj zadužen za pet od devet mjera koje su potrebne za tajno prikupljanje podataka. Istaknuo je da se takvim prikupljanjem bori protiv terorizma.
– Kada se radi od tajnom prikupljanju podataka, tada recimo postoji devet mjera koje su zakonom predviđene, od tih devet, pet ih odobrava ravnatelj. To govori u prilog činjenici koliko je njegova uloga važna. Tu se može raditi o ozbiljnjim ugrozama kao što su terorizam ili rat u Ukrajini, naglasio je.
Prodan je kazao kako misli da je postojeći zakonski okvir dobar te da je kompatibilan s parlamentarnom demokracijom, piše vijesti.hrt.hr.
– Mislim da je zakon dobro postavljen jer osim predsjednika i premijera, tu svoju ulogu ima i Sabor, dakle zakonodavno tijelo ima mogućnost nadzora. U parlamentarnoj demokraciji ovo je jedan sasvim dobar model, zaključio je.
