Premijer se suočava s teškim otporom nastojeći potaknuti vlasti da poduzmu mjere protiv aktivnosti Kremlja u toj zemlji
Bugarska sve popularnija proruska stranka Preporod uništila je urede Europske unije u glavnom gradu Sofiji, fizički blokirala zastupnike u parlamentu, prijetila ljudima na Prideu i pozvala na uništenje neprijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina. Nakon svega toga nije se dogodilo bog zna što. Isto bi se moglo reći i za niz misterioznih eksplozija u tvornicama oružja, što su incidenti koji su pod intenzivnim nadzorom dok zemlja pojačava proizvodnju oružja za izvoz u Ukrajinu. Unatoč onome što bi mogli biti veliki ruski napadi na bugarsko tlo, istražitelji u Sofiji optuženi su za godine nedjelovanja, zataškavanja i odugovlačenja.
U intervjuu za Politico, novi bugarski premijer Nikolaj Denkov rekao je da je krajnje vrijeme da se prekine s ovim obrascem službi za provođenje zakona i sigurnosnih službi koje žmire kada je riječ o bavljenju slučajevima u kojima Moskva može povlačiti konce. Denkov je došao na vlast 6. lipnja i suočava se s golemim problemima u pokušajima da svoju krhku vladu usmjeri na pro-NATO i pro-Ukrajinsku putanju – sve to u zemlji u kojoj ruska propaganda i mreže moći koje se provlače preko špijunskih službi i organiziranog kriminala imaju zastrašujuću moć zahvat.
Ipak, u ranom pokušaju da promijeni način na koji se Bugarska hvata u koštac s polugama ruskog utjecaja – učinio je neobičan korak izravno prozvavši prokremaljski, ultranacionalističku stranku Preporoda, rekavši da bi vlasti trebale istražiti je li njezino ponašanje prekršilo zakon crvene linije. Dana 27. lipnja, Denkov je javno optužio stranku, čija je potpora sada narasla na oko 16 posto s jesenjih 10 posto, da je “neofašistička” i da vodi “rat protiv europskih vrijednosti”.
Kada su ga upitali o svom pozivu na akciju protiv Preporoda, rekao je da su bugarski dužnosnici često svoj pristup ruskom uplitanju u zemlji preuzimali iz naslova posljednjeg filma redateljskog velikana Stanleya Kubricka “Oči širom zatvorene”.
Neobjašnjive eksplozije u tvornicama i skladištima oružja
“Jedino što sam tražio je da različite institucije prestanu” gledati na drugu stranu, rekao je on za Politico u Bruxellesu prošlog tjedna, rekavši da su njegove javne primjedbe o Preporodu bile reakcija na “laži” kojima se “agresivno” koristila ta druge promoskovske stranke kako bi zastrašile bugarsko stanovništvo prokremaljskom propagandom.
“Oni distribuiraju (laži) putem društvenih medija kako bi zaplašili stanovništvo i pokušali iskoristiti takvo okruženje za ostvarivanje neke političke koristi”, dodao je taj bivši kemičar, ističući da je Preporod pribjegao “jeziku agresije” i huškanja. “Ta je agresija postajala sve vidljivija i ne može se dozvoliti da se više razvija”, dodao je.
Vođa Preporoda Kostadin Kostadinov, izuzetno promoskovskog i anti-EU stava, ne pokušava prikriti svoju lojalnost tim politikama. Ubrzo nakon neuspjele pobune šefa grupe Wagner Jevgenija Prigožina krajem prošlog mjeseca, rekao je da je dužnost običnih Bugara uništiti “deformirano smeće” – vjerojatno Putinove protivnike u Bugarskoj – koji su se nadali da bi pobuna plaćenika mogla značiti kraj ruskog predsjednika. Stranka također traži referendum s ciljem zaustavljanja bugarskog pristupanja euru – što je još jedan od Denkovljevih prioriteta.
Nije dugo trebalo da Denkovljev poziv na akciju od 27. lipnja odjekne i poluči efekt. Istog dana, ured tužitelja u Sofiji rekao je da će istražiti Kostadinova zbog govora mržnje i poticanja na nasilje. Kostadinov je odbacio Denkovljev potez protiv sebe, rekavši da je premijer naprosto primao upute američkog veleposlanstva u Sofiji.
Na pitanje strahuje li da bi mu se legalistički pristup Preporodu mogao obiti o glavu – omogućujući stranci da stekne još veću snagu tvrdeći da je žrtva prozapadnog slamanja – Denkov sumnja da bi to retoriku Preporoda moglo učiniti još gorom. “Oni to ionako govore”, ustvrdio je.
Denkovljeva pro-NATO i pro-EU vlada vrlo je brzo povećala svoje obveze o slanju oružja Ukrajini, no to ne samo da dovodi bugarsku administraciju na smjer sukoba s Moskvom, već i s predsjednikom Rumenom Radevom, bivšim pilotom borbenog zrakoplova MiG 29, koji je dvosmislen po pitanju bugarskog položaja u NATO-u i neprijateljski raspoložen prema naoružavanju Kijeva. To je korak koji je također preusmjerio pozornost na niz neobjašnjivih eksplozija i požara u bugarskim tvornicama i skladištima oružja od 2011. Posljednji se dogodio u gradu Karnobatu, na lokaciji koja je također bila na udaru prošle godine u onome što je vlasnik opisao kao ruski napad.
Unatoč godinama tijekom kojih su bugarske vlasti navodno istraživale incidente, dužnosnici su bili oprezni oko toga što se stvarno dogodilo i jesu li Rusi naredili napade na objekte. Denkov je na pitanje što se događa posumnjao na zavlačenje. “Ne znam jer nemam pojma koliko se tajna služba i tužiteljstvo trude pronaći odgovor”.
Žrtve propagande
U biti, Denkovljeva sugestija da vlasti nikada nisu previše proučavale slučajeve kao što su Preporod i eksplozije u tvornicama, otkrivaju razmjere ruskog utjecaja na bugarske institucije. Mnogi od najmoćnijih bugarskih bogataša potječu iz sigurnosnih službi povezanih s Moskvom iz doba komunizma. Ovi oligarsi u sjeni zaplijenili su vrhunsku nacionalnu imovinu nakon pada Berlinskog zida i stvorili mrežu organiziranog kriminala koje su još uvijek prisutne, izvlačeći novac iz fondova EU-a, reketareći i krijumčareći drogu, oružje i ljude, prenosi Jutarnji.
No, Denkov se nada da se trend mijenja. “Prilično sam uvjeren da je bugarski narod proeuropski orijentiran. Nažalost, oni su žrtve vrlo aktivne i vrlo agresivne prokremaljske, pro-Putinove propagande”, rekao je on. “Trebali bismo objasniti ljudima koje su prednosti punopravnog članstva u Europskoj uniji i NATO-u”, dodao je, ističući jednu stvar za koju kaže da “nikada nije valjano objašnjena” stanovništvu.
Jedan od prioriteta nove vlade opsežna je reforma obavještajnih službi kako bi se iskorijenili agenti Moskve. No, ti pokušaji vlasti naišli su na protivljenje predsjednika Radeva, kojeg se smatra promoskovskom figurom i koji trenutačno potpisuje imenovanje šefova raznih sigurnosnih službi, prevenirajući bilo kakve promjene u sustavu. Kako bi prevladala tu prepreku, reformistička vlada nastojat će promijeniti zakon, što će potrajati “jedan ili dva mjeseca”, rekao je Denkov, “osim ako predsjednik ne promijeni svoje stajalište… što mislim da bi za njega bilo sasvim razumno.”
Premijer se suočava s teškom borbom u pokušaju da svoju zemlju oslobodi ruskog utjecaja: kao što sam priznaje, ne može se reći dokle ide Moskva. Na pitanje misli li da predsjednik Radev iznosi stav Rusije iz osobnog uvjerenja ili se radi o izravnoj naredbi iz Kremlja, Denkov se nasmijao. Nakon trenutka razmišljanja, odgovorio je: “Ne mogu odgovoriti na ova pitanja. Ne znam odgovore”.
