Hrvatski operator tržišta energije još je početkom lipnja upozorio HERA-u, kada je vidio da se događaju određeni viškovi plina tijekom svibnja, a onda i krajem lipnja kada je vidio da se situacija opet usložnjava, kazala je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” Ina Volmut, voditeljica poslovnih komunikacija u HROTE-u. Dodala je da su upozorili HERA-u i Ministarstvo gospodarstva o onome što su primijetili. Nije rekla tko je kupio plin po jeftinoj cijeni naglasivši da će to reći ako to od njih zatraži nadležno tijelo ovlašteno da ima uvid u te podatke.
Cijena od 47 po MWh definirana je na temelju 15 dana koja je u tom trenutku bila tržišna cijena. Ona je danas nešto niža, ali i danas je cijena plina, ako kupujete za zimu, 55 eura. Postavlja se pitanje o količinama po kojima ste prodali, kazao je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
– Ako je količina koja je prodana vrlo mala, onda ne možemo govoriti o velikim gubicima, dodao je Pudić.
Podsjetio je da je Vlada još prije godinu dana donijela uredbu po kojoj je prosječna cijena tada bila 41 po MWh, piše vijesti.hrt.hr.
– Međutim kasnije su cijene na tržištu otišle i do 350 eura. INA je prodavala taj plin po 41 euro. Krajem ožujka, kada se definiralo novo regulatorno razdoblje od 1. travnja do 31. ožujka 2024. godine to je opet bila prosječna cijena koja je definirana od strane regulatorne agencije, a odražavala se na prosječnoj tržišnoj cijeni u tom 15-dnevnom periodu. Dakle, to je cijena od 47 eura. Moramo znati da je mjesec dana možda prije toga cijena bila i 80 eura, danas je 35 eura. One variraju na tržištu. Zato i je čudna situacija da se možda proda za cent eura. Ali i tu treba vidjeti da li su svi kupci koji su mogli biti, opskrbljivači koji su kupovali, da li su svi imali pristup toj kupnji. Ako jesu i ako je ona odražavala tržišne cijene po manjim količinama onda ja opet tu ne vidim narušavanje tržišnog odnosa. Ako je svima bilo transparentno da taj dan mogu kupiti plin, a ako nikome ne treba plin pitanje je može li postići i jedan, ili dva eura, kazao je Pudić.
Ina Volmut, voditeljica poslovnih komunikacija u HROTE-u, pojasnila je čime se bavi Hrvatski operator tržišta energije.
– Smisao svega je zapravo da svaki tržišni sudionik bude izbalansiran koliko je god moguće. Dakle da nema ni pozitivno ni negativno odstupanje. Dakle, da ima točno onoliko plina koliko mu treba, kazala je.
Odgovarajući na pitanje zašto bi netko platio jedan cent eura nešto što je npr. jučer kupljeno za 47 eura, kazala je da HROTE nije odredio tu cijenu.
– Dakle konkretno taj “jedan cent” je situacija u kojoj je netko tko je mogao od tog časa preuzeti taj plin, ponudio jedan euro cent, zato što nije bilo drugih koji su mogli preuzeti taj plin. Da je bilo drugih koji su mogli preuzeti taj plin i da su ponudili veću cijenu, taj plin bi bio otpušten po toj većoj cijeni, kazala je Volmut.
Govoreći o tome je li plin mogao biti prodan u inozemstvu, Volmut je kazala da je zapravo pitanje što HEP smije učiniti prema važećoj vladinoj uredbi.
Tko je profitirao?
Urednik i voditelj Mislav Togonal ponovno je upitao tko je tvrtka koja je profitirala. Volmut je kazala:
– Mi nismo ovlašteni kazati tko je to učinio, ali kada nas budu pitali oni koji imaju službene dužnosti, mi ćemo svakako to učiniti, izjavila je. Ponovila je da su to komercijalno osjetljivi podaci i da će o tome govoriti kad od njih to zatraži nadležno tijelo ovlašteno da ima uvid u te podatke.
– HROTE je još početkom lipnja upozorio HERA-u, kada je vidio da se događaju određeni viškovi tijekom svibnja, a onda i krajem lipnja kada smo vidjeli da se situacija opet usložnjava. Upozorili smo HERA-u i Ministarstvo gospodarstva što smo primijetili i što se događa 29. lipnja, a HERA-u s podacima za svibanj 9. lipnja, istaknula je.
HEP je, kaže, također dobio na znanje tu informaciju.
Špehar: Sve je bilo u redu do prije mjesec i pol
Vedran Špehar, pomoćnik predsjednika Uprave Plinacra, opisujući čime se Plinacro bavi kazao je da je to trgovačko društvo, operator plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske, dakle svih plinovoda na nacionalnoj razini.
– Čisto onako, samo usporedbe radi, na lokalnoj razini to su gradske plinare, odnosno operatori distribucijskih sustava. Naša je zadaća, rekao bih kolokvijalno, kao i autoceste – da osiguramo autocestu, jednake uvjete za provoz autocestom svim tržišnim sudionicima, kamionima koji se natječu na tržište, da imaju jednake komercijalne uvjete, jednake uvjete pristupa i da imaju jednake, možemo reći, posljedice, ako ne poštuju ograničenje brzine, kazao je. Potvrdio je da je skladište Okoli puno.
– INA je proizvodila i po obvezi koju ima isporučila je HEP-u što je trebala. HEP je preuzeo tu količinu za potrebe zaštićenih kupaca u RH. HEP je izvršio svoju obvezu. I sve je bilo u redu do prije nekih mjesec i pol dana kada je prošla zima. Te količine koje proizvodi INA su konstantne, pristojne i na neki način s njima treba upravljati. Sve što se po zimi preuzme iz proizvodnje isporuči se krajnjim kupcima. Ako postoji neka razlika, onda je tu skladište, opisao je Špehar.
Izjavio je da se isporuka plina može smanjiti, ali da tada može nastati šteta na ležištu ako se nekontrolirano, prebrzo ili presporo zaustavi proces proizvodnje. Niti on nije kazao kome je isporučen plin.
Špehar kaže da postoji 40 licenciranih trgovaca i 38 licenciranih opskrbljivača, a od njih ih se dio pojavljuje i na jednom i na drugom popisu. Dodaje da su dio njih “veliki igrači” s velikim financijskim mogućnostima i s velikim znanjem, piše vijesti.hrt.hr.
Pozicija i uloga HEP-a
HEP je strateški važna hrvatska kompanija. Ona čuva socijalni status najugroženijih građana time što zbog intervencije Vlade, drži cijene energenata nisko. HEP je tvrtka koja osigurava energetsku neovisnost Hrvatske. U prvom kvartalu ove godine, po prvi put nakon puno godina, Hrvatska je bila energetski neovisna. Nismo uvozili struju, nego smo, zahvaljujući pretpostavljam dobroj hidrološkoj godini imali i dobru bilancu. HEP je sad u dugovima. Punio je skladište Okoli po cijenama koje su u odnosu na sadašnje cijene više za 200 milijuna eura, kazao je Togonal i upitao Pudića kakva je budućnost HEP-a.
– S jedne strane HEP je morao osigurati za kućanstva određenu cijenu električne energije. Morao je osigurati i određenu cijenu plina prošle godine. Prošle godine su vjerojatno imali određeni gubitak upravo zbog visokih cijena nabavnih, a zbog nižih cijena prodajnih. Ti gubici nisu se mogli nikako drugačije namiriti, nego je vlasnik morao dokapitalizirati tvrtku ili dati nekakvu pozajmicu ili slično. Dakle, u ovom trenutku, kad govorimo da je hidrološki godina bila dobra, sigurno je da je to financijski pomoglo HEP-u da posluje pozitivno, istaknuo je Pudić.
Napomenuo je da je HEP morao kupiti plin po 47 eura jer je u skladu s Vladinom uredbom.
– Postavlja se pitanje kada je Vlada imala tu informaciju da je došlo do ovakvih poremećaja. S druge strane, apsolutno je da Uprava HEP-a ima mogućnosti reagiranja pravovremeno, možda nakon tri dana je mogla reagirati, kazao je među ostalim Pudić.
“Dogodila se anomalija”
Špehar tvrdi da ne zna što će se sutra dogoditi i hoće li biti kadrovskih promjena u velikim kompanijama.
– Definitivno je da se ovako ne može i da će nešto biti poduzeto. Vjerujem da će biti poduzeto u dobrom smjeru jer je ovo anomalija koja se dogodila zadnjih mjesec i nešto dana. Model o kojem smo pričali je model koji već godinama živi i godinama normalno funkcionira. A za to su potrebni preduvjeti – imati odgovornost svakog pojedinog korisnika, odnosno tržišnog sudionika za svoj portfelj. Za to je potrebno imati plin, a ne ono što nam se događalo prošle zime, kazao je i dodao da je osim toga potrebno imati i prazno skladište kako bi se viškove moglo spremati. Istaknuo je i da se gradi jedno skladište te da će fazno biti pušteno u rad za dvije godine.
Volmut je na kraju emisije kazala kako smatra da bi dio problema možda riješila burza plina, na kojemu bi se trgovalo po tržišnim uvjetima.
Predstavnici HEP-a i INA-e nisu se odazvali pozivu da gostuju u emisiji.
