Potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je danas u saboru kako je u evidenciji oko 60 tisuća branitelja koji nisu zaposleni i nemaju stalna primanja te najavio povećanje osnovice za određivanje naknade za nezaposlene. U uvjetima kada na tržištu nedostaje radnika pravo je čudo kako toliko branitelja ne radi? Dodatni novac od države za nerad teško da će ih motivirati da potraže posao.
“Opravdano se može zaključiti da se dio tih branitelja nalazi u riziku od siromaštva”, rekao je Medved predstavljajući saboru izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Stoga se, dodao je, predviđa da se naknada za nezaposlene branitelje određuje od osnovice koju određuje vlada, koja će biti veća od do sada korištene osnovice.
Mijenjaju se i odredbe iz mirovinskog osiguranja kako bi se branitelje čim duže zadržalo u svijetu rada, odnosno omogućilo im se da rade uz mirovinu. Tako će branitelji koji primaju iznos najniže mirovine moći raditi do pola radnog vremena uz puni iznos najniže mirovine.
Branitelji s invalidskom mirovinom zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti moći će raditi do pola radnog vremena i primati punu invalidsku mirovinu. “I do sada su mogli raditi puno ili pola radnog vremena, ali im se iznos mirovine smanjivao za trećinu. Sada će se smanjivati za trećinu samo ako branitelj radi puno radno vrijeme”, pojasnio je Medved.
Do pola radnog vremena, uz primanje punog iznosa obiteljske mirovine, moći će raditi i članovi braniteljskih obitelji koji primaju obiteljsku mirovinu, najčešće supruge. Do sada nije postojala mogućnost rada uz primanje obiteljske mirovine, a u slučaju zaposlenja, mirovina se obustavljala, naveo je ministar.
Izmjenama Zakona stvara se pravna osnova za osnivanje braniteljskih centara kao ustanove za pružanje dugotrajnog smještaja branitelja s obzirom na to da ih je sve više nemoćnih i u samačkim kućanstvima. Predložene zakonske izmjene donose i novi model određivanja osnovice za ostvarivanje prava iz zakona.
Sada se osobna invalidnina i druga prava određuju u postotku od proračunske osnovice, čiji iznos nije mijenjan od 2001. Slijedom toga, iznosi prava hrvatskih ratnih vojnih invalida, drugih prava po osnovi oštećenja organizma ili gubitka člana obitelji – isti su 22 godine, dok su istodobno rasli iznosi prosječne neto plaće i troškovi života, kazao je ministar.
Naveo je kako je prosječna neto plaća u pravnim osobama lani bila 7653 kune. Mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje se na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.
Predviđena je i mogućnost ostvarivanja prava na troškove ukopa za umrle pripadnike HVO-a koji su u trenutku smrti imali hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj.
Medved ističe i kako je politika vrednovanja uloge hrvatskih branitelja u društvu i brige za njih vidljiva od prvog dana mandata Plenkovićeve vlade te kako su sredstva za branitelje za ovu godinu gotovo 30 posto veća u odnosu na 2016. Za 2024. za razdjelu Ministarstva hrvatskih branitelja bit će osigurano 159.6 milijuna eura, najavio je.
Zanimljivo je da za njih ima novca, dok za sudske službenika nema.
