U Hrvatskoj je sve više oboljelih od atipične, tzv. ‘hodajuće’ upale pluća koja se pojavljuje svakih pet godina. S prvim zimskim danima očekuju se viroze, gripa kao i COVID, koji se ‘udomaćio’. Ipak, nismo računali kao ni na pojavu „hripavca“. Kako prepoznati upalu pluća i možemo li smanjiti rizik od obolijevanja u Studiju 4 HTV-a odgovarao je pulmolog prim. Saša Srića.
– Svaka nas nova sezona na neki način iznenadi, izuzev COVID pandemije koja je tinjala dvije i pol godine. Ove je godine na vrata pokucala atipična upala pluća. Uzrokuju je najčešće mikoplazma, odnosno klamidija. Atipične su jer se ne čuju ‘slušalicama’, ali se prepoznaju na rendgenu. Uz to se mora napraviti dodatan niz pretraga, iako nema velike razlike u simptomima kod tipične upale pluća, kazao je Saša Srića.
Dodao je kako takve upale pluća najčešće imaju blaži tijek – počinju uglavnom suhim kašljem koji se razvija u produktivan kašalj, grloboljom, temperaturom. Kad se dokaže uzročnik, potrebno je liječenje antibiotikom, najčešće azitromicinom.
Kao razlikovati prehladu od početka upale pluća?
– Svaki infekt koji započne s povišenom temperaturom, slabošću i kašljem – ne znači odmah i upalu pluća. Treba dan-dva tri ostati doma. Ako temperatura raste, unatoč antipireticima – treba se obratiti liječniku obiteljske medicine, a ne na hitnoj raditi nepotrebnu gužvu. Prije terapije antibioticima trebaju se napraviti laboratorijski nalazi, jer je ipak oko 75 posto upala – virusno, naglasio je Srića.
Prenosi li se kapljično i treba li nositi maske?
– Postoje preporuke da je u takvim situacijama dobro nositi masku. Dobro se zaštiti ako je netko infektivan – da ne bi širio infekciju i unutar obitelji i unutar radne zajednice, smatra Srića.
Kazao je da se sve respiratorne infekcije šire kapljičnim putem i putem aerosola te bliskim kontaktom. Kako boravimo u zatvorenim prostorima, takvih će infekcija biti sve više, dodao je.
Najugroženija su dojenčad i djeca – kad govorimo o sve češćoj pojavi hripavca, zatim stariji od 65, imunokompromitirani pacijenti i pacijenti s kroničnim bolestima koji zbog upala pluća sve više završavaju na bolničkim odjelima, upozorio je.
10 posto infekcija rezistentno na azitromicin
Potvrdio je navode da su se u nekim zemljama vratile tuberkuloze i da su postale rezistentne na antibiotike. To se događa, dodao je – uslijed neselektvinog propisivanja antibiotika od strane obiteljskih liječnika.
– U ovom trenutku imamo preko 10 posto rezistencije na azitromicin i na mnoge druge atibiotike, naglasio je Srića te ponovio kako je oko 75 posto respiratornih infekcija virusno i liječi se simptomatskom terapijom – skidanjem tjelesne temperature i pijenjem tekućine, piše HRT.
