Sudac Dobronić dao je packu i Potrošaču i bankama jer se procesno nisu iskazali
U zagrebačkom Trgovačkom sudu danas je počeo najvažniji spor za građane koji imaju kredite u švicarskim francima, a u povodu tužbe Potrošača protiv osam velikih banaka. Riječ je o prvoj kolektivnoj potrošačkoj tužbi o kojoj sud raspravlja i, ako utvrdi da su povrijeđena prava potrošača, to će utjecati na prava nekoliko desetaka tisuća građana koji će imati pravo pojedinačnim tužbama tražiti povrat preplaćenog novca. Ovaj je spor značajan i za banke jer iz njega i načina na koji ga suvereno vodi sudac Radovan Dobronić banke mogu štošta iščitati jer sudac nije slučajno danas i Potrošaču i bankama na kraju poručio da razmisle o nagodbi…
Sudac dao packu
Sudac Dobronić danas je dao packu i jednima i drugima da se procesno nisu iskazali. Uz Potrošač je bio prisutan prof. monetarne politike i međunarodnih financija Ivan Lovrinović, a banke svog savjetnika nisu dovele. Sud je napravio uvid u potvrdu HNB-a o srednjim deviznim tečajevima, a tečaj franka je, kad se usporedi njegova posljednja vrijednost iz 2012. od 6,27 do 6,30 kuna u odnosu na početni tečaj od 4,35 kune iz 1994., narastao 45 posto, kazao je prof. Lovrinović.
– Otkako je uvedena, kuna je prema euru zadržala stabilnost, tečaj je gotovo fiksni i kuna se smatra jednom od najstabilnijih valuta. Ljudima koji rade u bankarskom sektoru i koji su kreirali kredit u “švicarcima” od 2002. bilo je jasno da je kuna fiksirana prema tečaju eura i mogli su zaključiti da je to stabilan bankarski proizvod s obzirom na politiku HNB-a. No, nudeći kredit u francima, banke to nisu mogle zaključiti, niti je itko imao naznaku stabilnosti kredita u francima jer monetarna politika u odnosu na franak nije bila ista – kazao je Lovrinović.
– Mi nemamo staklenu kuglu iz koje bismo predvidjeli buduće kretanje tečaja. Nismo mogli znati da će u okolnostima izvanredne krize doći do rasta tečaja, da jesmo, bili bismo najbogatiji ljudi i ne bismo sjedili ovdje u sudnici – uzvratio mu je odvjetnik Zabe Boris Porobija.
Sudac je pitao banke da objasne koji je to bio pravni i poslovni razlog zbog kojeg su odlučile uvesti kredite u francima, iako smo tada deset godina imali kunu kao jednu od najstabilnijih valuta. Citirao im je presudu njemačkog Vrhovnog suda iz 1925. prema kojoj se od načela monetarnog nominalizma, svetog pisma moderne pravne civilizacije, može odustati samo iznimno.
– Svuda je ugovaranje kredita u valutnoj klauzuli velika iznimka. Mora postajati takvo stanje ekonomije koje opravdava kredite u valutnoj klauzuli. Od uvođenja kune vidljivo je da je stabilna, inflacije nema, i nakon 10 godina iako je jedna od najstabilnijih valuta, toj se kuni odriče svojstvo da vrši funkciju mjerila vrijednosti, bankama treba treća valuta… Obrazložite mi to… Svaki institut ima prirodno okruženje i ugovor svoju svrhu. Raščistimo jednom zauvijek – valutna klauzula je velika iznimka, a osnovno je pravilo monetarnog nominalizma. Vidim čovjeka kako ljeti hoda u zimskom kaputu na 35 Celzijevih stupnjeva i nemojte mi reći da se tome ne čudim. To nije prirodan odabir… – kazao je sudac odvjetnicima banaka.
Isti kaput
– Ali i svi klijenti hodaju u tom istom zimskom kaputu – uzvratio je Porobija.
Čak i kad Potrošač s tužbom ne bi uspio, sudac je napomenuo da to ne bi riješilo pravni problem banaka jer se u izvanrednim okolnostima, a banke su se složile da je jačanje tečaja franka izvanredni događaj, i ugovori građana s bankama trebaju prilagoditi. Citirao im je jednu presudu i da vjerovnik koji inzistira na ispunjavanju ugovora u bitno promijenjenim okolnostima ne postupa u dobroj vjeri. Na to mu je Porobija uzvratio da su im, što se tiče modificiranja ugovora u švicarcima, vezane ruke dok traje parnica kojom Potrošač traži da se ugovori proglase ništavnima. No, nakon rasprave odvjetnici Potrošača kazali su da su spremni razgovarati o nagodbi.
Izvor: Večernji list
