Kvota za izlov tuna povećana na 390 tona


Iako je riječ o malom povećanju ono bi trebalo značiti da dolazi do oporavka stoka tuna u Istočnom Atlantiku što uključuje i Sredozemlje

U Ministarstvu poljoprivrede, kako nam je kazala načelnica Odjela za akvakulturu u Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede dr. sc. Vlasta Franičević upravo je u tijeku završno “zbrajanje” upravo dovršenog izlova i plasmana tuna, a podaci će biti poznati uskoro.

Očekivanje je da je s dovršetkom posla u Kali Tuni ukupan izlov bio oko 2.000 tona raspoređen između tri tvrtke Sardine iz Postira, Jadran Tune Biograd i Kali Tune.

U međuvremenu Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tune, igluna i iglana (NN 15/13).

Temeljna promjena je, što je nakon lanjskih nešto više od 370 tona, izlovna kvota dodijeljena Hrvatskoj od strane ICCAT-a podignuta! – Nakon niza godina restrikcija (u kojima je od nekadašnjih 1.000 tona ona bila svedena na naznačenu količinu op. a), a zbog ugroženosti plavoperajne (plavorepe) tune atlanskog stoka struka je očito zaključila da se vidi oporavak, jer je kvota uvećana za cijeli istočno atlantski stok koji obuhvaća i Sredozemlje i u čemu participira Hrvatska, kazala nam je dr. Franičević.

Sadašnja je hrvatska kvota dignuta na 390,59 tona, malo ali znakovito.

ICCAT je međunarodno tijelo zaduženo za kontrolu izlova, a višegodišnji su pritisci išli čak do traženja potpune zabrane izlova i prometa tune kao gospodarski najvažnije ribe u oceanima. Izgleda da tvrdnje naših ribara da se stok oporavlja, štoviše da je sve više i velikih kao i mladih tuna, uz pritužbe da im tjeraju malu plavu ribu, uništavaju mreže i sl. nisu paušalne.

Dodijeljena nam kvota dijeli se na gospodarski i negospodarski ribolov, odnosno na ribolov plivaričara – tunolovaca te u manjoj mjeri za udičarski ribolov. Izlov ostaje od 15. svibnja do 15. lipnja

Ovogodišnji plasman od oko 2.000 tona tuna u Japan trebao bi ovdašnjim uzgajivačima donijeti 30-ak milijuna eura, od čega bi put Zadarske županije došlo više od 60%.

Izvor: ZL


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)