Deset sindikata okupljenih u Maticu hrvatskih sindikata za 11. listopada najavljuje prosvjed zbog neuspjeha kolektivnog pregovaranja, a premijer je javno obećao da će prosvjetarima prvima podignuti plaću čim to bude moguće

Sindikati bi se morali strpjeti dok se stanje u zemlji ne popravi, a oni koji to još nisu učinili trebali bi potpisati kolektivni ugovor kakav im je ponudila vlada, rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović u intervju koji je televiziji RTL dao u utorak u povodu Dana neovisnosti.

Deset sindikata okupljenih u Maticu hrvatskih sindikata za 11. listopada najavljuje prosvjed zbog neuspjeha kolektivnog pregovaranja, a premijer je javno obećao da će prosvjetarima prvima podignuti plaću čim to bude moguće.

»Mi smo se posvadili s manjim brojem sindikata oko božićnica i regresa. Kad više od tristo tisuća ljudi nema posla, kad ja preuzimam egzaktnu političku odgovornost i dajem obećanje, a nisam ga dao nikom drugome, oni ne žele potpisati kolektivni ugovor. Ja mislim da to nije dobro«, rekao je. »Ljudi, daj strpimo se, godinu-dvije dana«.

Milanović je neke druge sindikate nazvao »nekorektnima« jer tvrde da je tvornica Gredelj, koja je odnedavna u stečaju, namjerno ugašena. »Nismo ga ugasili, to će nastaviti raditi, to je nova tvornica«.

U intervjuu u povodu Dana neovisnosti Milanović je rekao kako drži da je nepotrebno obilježavati Dan državnosti jer se već u prvim rečenicama ustava kaže da Hrvatska državnost vuče od 7. stoljeća.

»Mi svoju državnost imamo od sedmog stoljeća«, rekao je. »A neovisnost je, po meni, perfektuacija te državopravne i državotvorne niti«.

»Zato treba slaviti dan neovisnosti i odlučiti koji je to datum«, rekao je, i objasnio da je 25. lipnja 1991. Sabor raskinuo veze s Jugoslavijom, ali je ta odluka zamrznuta tromjesečnim moratorijem, a finalizirana 8. listopada kad je Sabor donio »definitivnu, neopozivu, na neki način konvalidiranu odluku u odnosu na onu iz šestog mjeseca i mi smo od tada što se nas tiče neovisni«.

Uoči skorih lokalnih izbora, Milanović kaže da »u krizi aktualna vlast obično bude kažnjena«. Rekao je kako je na to spreman, ali vjeruje u pobjedu i najavio da će SDP opet surađivati HNS-om iako toj stranci pada rejting.

»Jako sam zadovoljan suradnjom s HNS-om u Vladi. To je stranka koja je ideološki jako bliska SDP-u«.

Milanović kaže da se ne boji antikukuriku koalicije koju okuplja predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. »Ne, zašto? To je sve legitimna politička utakmica Posao oporbe je da kontrolira i kritizira vlast, ne obrnuto. Ne bojim se«.

U srijedu će biti objavljeno izvješće o monitoringu uoči hrvatskoga ulaska u EU. Već se zna da će u njemu stajati kako Hrvatska općenito ispunjava obveze.

»To je izvješće u stvari dobro, osim generalnih prigovora na račun pravosuđa koje biste mogli uputiti svakoj državi. Našoj možda više nego nekima, ali manje nego nekima trećima«, rekao je premijer. »Ja sam s ostalim zadovoljan, čini se da oni prepoznaju da je ovdje na djelu jedna ozbiljna vlada koja ima konsolidirano upravljanje državom i da smo što vlastitom sposobnošću što srećom u boljoj poziciji nego neke okolne države, rekao bih skoro sve, osim Austrije, koja je klasa za sebe«.

U izvješću se spominje i pitanje brodogradilišta. Milanović je najavio da će se ugovor o Brodosplitu potpisati »vrlo brzo«, ali nije htio precizirati kada.

»Neću spekulirati«, rekao je na pitanje znači li to tjedan, dva ili tri. Bit će to, rekao je, »u okviru onih rokova koje EU razumije kao normalne rokove«.

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju povučen je iz saborske procedure, a u medijima se spominje unutarnji SDP-ov sukob ministra Željka Jovanovića s potpredsjednikom vlade Brankom Grčićem i uglednim SDP-ovcem i nekadašnjim SDP-ovim ministrom obrazovanja Gvozdenom Flegom.

»Kolege iz stranke pozivam da takve stvari rješavamo međusobno«, rekao je, »ali ne u potaji kao nekakvi prevaranti, nego kao kolege«.

Milanović kaže da je on sam povukao zakon.

»Taj sam zakon ja osobno povukao iz saborske procedure jer je on politička inicijativa naše vlade, program na kojem smo radili nekoliko godina. To je veoma delikatna materija koja je s obzirom na dionike toga procesa, sveučilište, akademsku zajednicu, uvijek na rubu neke vrste kreativnog konflikta«, rekao je hrvatski premijer. Kaže da je htio da u prvo čitanje ode usuglašen zakon, i unutar SDP-a, i s ostalim koalicijskim partnerima, ali »to se očito nije dogodilo«.

»Kako bih izbjegao javna prozivanja i nepotrebne polemike ja sam se odlučio za ovaj potez da se usuglasimo oko nekih stvari i da onda opoziciji čiji je to posao prepustimo da nas napada.

Milanović smatra da zakon nije loš. »Taj zakon nije loš, ali u njemu ima nekih prijepora. I ja mislim da treba staviti naglasak na tehničko i inženjersko obrazovanje. Pravnik sam, smatram da nas ima previše. I ekonomista«, kaže i najavljuje brz povratak zakona u Sabor. »Zakon će se vrlo brzo vratiti u proceduru, ali ne želim ovu vrstu sukoba. Smatram da je to politički štetno za moju stranku. U interesu projekta, a to je kvalitetnije sveučilište, europski konkurentno, dajem nam još nekoliko tjedana«.

U vezi s pitanjem treba li inzistirati na umirovljenju sveučilišnih profesora sa 65 godina, Milanović smatra da je takva odluka donesena ad-hoc, a izazvana je ekonomskom krizom.

U vrijeme kad vlada »tendencija produljenja radnog vijeka«, rekao je, pitanje je »jesmo li se u stanju lišiti usluga ljudi koji su sve prije nego starci. Ovdje je trenutna ekonomska kriza uvjetovala to zakonsko rješenje, to je ad-hoc rješenje, nije strateško ponašanje«, rekao je i dodao kako je pitanje političke odluke hoće li vlada ocijeniti da je to pitanje prioritetno i osigurati sredstva za nj.

To znači da moja vlada, ako to prepozna kao prioritet« može odlučiti da »u ovoj besparici osigura više novca za to. Ali to je politička odluka, o tome ne mogu odlučivati pomoćnici ministra. To je politička odluka i za nju odgovaram ja i uži krug mojih suradnika«, rekao je.

Izvor: Novi list