Slavko Linić odlučan je u namjeri da ukine poticaje za stambenu štednju jer tvrdi kako stambene štedionice nemaju svrhu zbog toga što se ne grade stanovi, a oni koji štede podižu štednju i kamatu, dobivaju poticaje od države, a ne kupuju stanove i nema efekta pa sve to po njemu nema smisla.
Stambenim štedionicama poručuje da počnu graditi stanove i štednju pretvarati u novi stambeni prostor pa se Vlada, odnosno Ministarstvo financija možda predomisli.
Štedionice pak poručuju da se time “udara” po građanima slabijeg imovinskog statusa jer u stambenim štedionicama ne štede bogati građani. Ističu kako su one jedine kreditne institucije koje nude stambene kredite s fiksnom kamatnom stopom za cijelo razdoblje otplate kredita.
Početkom ove godine država je već smanjila godišnje poticaje za stambenu sa 750 na 500 kuna, što je u nekim štedionicama poput Prve stambene štedionice, članice ZABA-e već rezultiralo smanjenim brojem stambenih štednji u odnosu na prošlu godinu.
Od početka poslovanja u Prvoj stambenoj štedionici sklopljeno je više od 550.000 ugovora o štednji, a stanje depozita raste u odnosu na prošlu godinu i iznosi 1,9 milijardi kuna, što, tvrde u ZABA-i, ukazuje na interes građana.
Hrvati prosječno štede 3800 kuna godišnje
“U sustavu stambene štednje trenutačno je 750.000 građana. Štediše su uglavnom mlađi, obrazovaniji i imaju nižu kvalitetu stanovanja od prosjeka RH (manja stambena površina po članu kućanstva, vlaga, buka) te prosječno štede 3.800 kuna godišnje odnosno oko 300 kuna mjesečno. Jasno je da se ne radi o bogatim građanima”, kažu u Prvoj stambenoj štedionici.
Dodaju kako je navedenim prijedlogom izmjene Zakona Hrvatska prva zemlja koja predlaže ukidanje poticaja, što neminovno vodi urušavanju sustava stambene štednje.
“Ukidanjem stambene štednje srednji sloj ostaje bez jedine mogućnosti štednje pod fiksnim uvjetima i korištenja stambenog kredita pod uvjetima povoljnijim od tržišnih uz fiksnu kamatnu stopu”, kažu u ZABA-i.
Njihovi štediše kažu, mogu raskinuti ugovor o štednji, no to im se ne isplati jer gube državni poticaj, kamatu i pravo na povoljni stambeni kredit.
“Prilikom otkaza ugovora ostvareni DPS vraća se Ministarstvu financija, a klijentu se isplaćuju njegova uplaćena sredstva uvećana za kamatu te umanjena za naknadu za otkaz ugovora. Naknada za raskid je 0,75 posto od ugovornog iznosa”, kažu u ZABA-i.
Očekuje se drastično smanjenje stambenih štednji
U Wüstenrot stambenoj štedionici pak nije došlo do smanjenja broja ugovora nakon zadnje izmjene Zakona kojom su poticaji sniženi, no predsjednik Uprave Zdravko Anđel, tvrdi kako je realno za očekivati drastično smanjenje broja novosklopljenih ugovora u sljedećoj godini i znatno povećanje prijevremenih otkaza ugovora.
“U slučaju prijevremenog raskida ugovora klijent gubi pravo na državna poticajna sredstva koja su mu do tada pripisana računu, kao i sredstva koja mu pripadaju, a nisu još isplaćena”, rekao je Anđel.
Silvija Savin Ljuština, asistentica uprave Raiffeisen stambene štedionice za Index je rekla da će državni proračun ukidanjem poticaja za stambenu štednju izgubiti tri puta više nego što će uštedjeti.
“Analiza sustava stambene štednje koju je u kolovozu ove godine dovršio Institut za javne financije na zahtjev Ministarstva financija je pokazala da se sredstva koja se isplaćuju iz državnog proračuna za poticaje za stambenu štednju (DPS), a koja će za ovu 2013. godinu iznositi oko 110 milijuna kuna i biti isplaćena na teret proračuna sljedeće 2014. godine, u gotovo trostrukom iznosu vraćaju natrag u državni proračun temeljem štednje u stambenim štedionicama”, rekla je Savin Ljuština.
Dodaje kako je ukidanje DPS-a suprotno interesima i potrebama ne samo direktno stambenih štediša, kojih ima u sustavu preko 730 tisuća, nego i svih građana naše zemlje.
U ostalim zemljama EU nisu se ukidali poticaji
“Stambeni štediše štede za svoje obitelji kako bi im osigurali mogućnost primjerenog financiranje stambenih potreba koje uključuje ne samo kupovinu novih stanova nego i adaptacije i poboljšanje postojećih prostora. Uplate u stambenim štedionicama godišnje u prosjeku ne prelaze 3.800 kn i u stambenim štedionicama ne štede bogati građani”, rekla je Silvija Savin Ljuština.
Kaže kako štede oni koji mjesečnim uplatama od 50 do 300 kn i uz DPS žele dugoročnom štednjom s jedne strane sami sudjelovati u rješavanju svojim stambenih problema, a uz pomoć iz povoljnog kredita stambene štednje mogu lakše ostvariti rješenje svojih stambenih potreba. Krediti stambene štednje se koriste isključivo namjenski za stambene potrebe, a isto tako se i ušteđena sredstva kao i DPS gotovo u cijelosti koriste za stambene potrebe odnosno stambenu štednju.
“Ukupno je u stambenim štedionicama odobreno do sada preko 5,6 milijardi stambenih kredita, a stambeno kreditiranje iz stambenih štedionica je zapravo tek krenulo u posljednjim godinama, obzirom da je bilo potrebno vrijeme za prikupljanje sredstava za kreditiranje u početku sustava”, kaže Savin Ljuština, dodajući kako je prethodne godine ukupni iznos odobrenih kredita na nivou samog sustava stambene štednje rastao, dok je na nivou ukupnog bankarskog sektora padao.
Ovakav sustav, ističe, dugoročno postoji i uspješno funkcionira u Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, i Rumunjskoj, i nigdje kaže, nisu poticaju za stambenu štednju ukinuti kao što se namjerava u našoj zemlji.
Izvor: Index.hr
