Napisao sam i knjigu pod nazivom Plodovi zemlje u zdravoj prehrani. U knjizi se nalazi oko 800 recepata. Knjiga je i lektorirana, ali ne mogu naći izdavača – pomalo razočarano kaže Joso Hrabra
Joso Hrabra (73) u mirovini je od 1995. godine, ali ga i danas pamte mnogi Zadrani, osobito bivši radnici hotela Zagreb, Otočanke, tvornice SAS, jer je svojim ni do danas nedostignutim kulinarskim umijećem ostavio traga i kao jedini zadarski kuhar koji je objavio knjigu pod nazivom Moja dalmatinska kuharica.
Ta je knjiga objavljena 1997. godine, doživjela četiri izdanja, a u njoj je Joso Hrabra javnosti predstavio recepte za 11O jela. Tih je godina njegova kuharica bila jedna od najprodavanijih i najčitanijih u bivšoj državi.
Promovirana je i u Dubrovniku gdje je ovaj ugledni zadarski gastronom i završio Ugostiteljsku školu, a tog davnog 15. prosinca 1997. godine na predstavljanju njegove kuharice nazvali su ga – “gosparom i meštrom od zanata”.
Rečeno je tada među ostalim, kako je ta knjiga, napisana prema njegovim receptima, posebna vrijednost za struku jer predstavlja sve ono što ima i nudi dalmatinska kuhinja.
Danas Joso Hrabra kuha svaki dan, ali samo za svoju obitelj, a vikendima kada se svi nađu na zajedničkim objedima, najsretniji je njegov unuk koji uvijek kaže kako njegov dido – “kuha najbolje na svijetu”. A, dido je sretan jer mu unukovo priznanje znači više od ičega na svijetu.
I od kada je u mirovini, puno su ga puta zvali da negdje dođe skuhati svečane večere i ručkove za ekskluzivne goste, ali je to uvijek odbijao.
– S godinama nisam više toliko spretan i brz kao što sam nekada bio i to je zapravo jedini razlog. Želim da me pamte kakav sam nekada bio. I danas me mnogi, ne samo kuhari, već i prijatelji i poznanici zovnu da im udijelim kakav savjet i to uvijek rado činim. Od kada sam u mirovini doma kuham ja, a ne supruga. I kćeri mi jako dobro kuhaju – pohvalio se ovaj bard zadarske gastronomije.
Rođen u Kukljici na otoku Ugljanu, odrastao je u težačkoj i siromašnoj obitelji, uz brata i majku jer je kao posve mali dječak ostao bez oca. Školovao se i bio smješten po domovima, a potom je u to nesretno poratno vrijeme bilo njih dvadeset i dvoje koji su željeli svoje školovanje nastaviti u ugostiteljstvu.
– Imao sam mnogo mogućnosti. Mogao sam ostati ili pak, otići raditi gdje sam htio, ali nisam mogao bez Zadra. Zaposlio sam se u hotelu Zagreb i tamo bio šef kuhinje 18 godina. Onda sam radio u Jaderi i bio šef kuhinje njihovih restorana i hotela Kolovare, pa Otočanke. Vodio sam prehranu zadarskih dječjih vrtića, da bi me naposlijetku poznati direktor SAS-a Stanislav Antić pozvao da budem šef kuhinje u tvornici – priča Joso Hrabra.
Osim što svakoga dana kuha za svoju Anđelku (73) s kojom je kao što je naglasio, u braku dugih i sretnih 50 godina i koja je zapravo bila “žrtva” jer je i sama radila i podizala djecu dok je on po cijele dane radio, Joso Hrabra i danas neprestano piše i zapisuje svoje maestralne recepte.
– Napisao sam još jednu knjigu pod nazivom Plodovi zemlje u zdravoj prehrani. U knjizi se nalazi oko 800 recepata. Samo od povrća ima preko 56 recepata i dvadesetak od žitarica. Knjiga je i lektorirana, ali ne mogu naći izdavača – pomalo razočarano kaže na kraju Joso Hrabra, najbolji zadarski kulinarski stručnjak i zasigurno najveći promotor Zadra i zadarskoga kraja.
JUNEĆI BIFTEK NA ZADARSKI NAČIN
18 dkg junećeg filea
1 kapula
10 dkg gljiva bukovača
1/2 dcl crnog ravnokotarskog vina
4 dkg maslaca
1 pečena rajčica
1 pečena balancana (srednja)
10 dkg oblikovanih krumpira (kuglice)
sol, papar, vegeta, senf
2 žlice maslinovog ulja
2 tanke šnite posedarske pancete
Oblikujte biftek bez žilica i masnoće pa ga poslite i popaprite. Od tanke posedarske pancete napravite obruč oko bifteka i učvrstite čačkalicama ili tankim bijelim koncem. U tavu stavite maslac i malo ga ugrijte i na toj masnoći pecite biftek s jedne i druge strane. Pečeni biftek stavite na topli tanjur, a na masnoći na kojoj se pekao biftek dodajte kapulu narezanu na malo deblje polumjesece. Pirjajte kapulu miješajući dok kapula ne dobije slatkasti okus. Tada kapuli dodajte očišćene i na prutiće rezane bukovače i sve začinite vegetom i paprom te miješajući sve popirjajte. Zalijte ravnokotarskim dobrim crnim vinom i pustite da sve malo prokuha. Kada vino ispari dodajte biftek s toplog tanjura i sve zajedno prokuhajte. Probajte okus i po potrebi ga dotjerajte (sol, papar).
Dok se biftek dogotovljava pripremite rajčicu, balancane i oblikovani krumpir. Rajčicu i balancane pecite, a oblikovani krumpir skuhajte s limunovim sokom i sve okrenite na maslinovom ulju.
Tako pripremljeno složite na tanjur, a u sredinu tanjura stavite biftek i preko njega prelijte umak s kapulom i bukovačama i pri posluživanju ukrastite listom svježeg bosiljka te toplo poslužite.
Izvor: ZL