Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, prava potrošača nisu se puno promijenila. Zakonodavstvo je po tom pitanju ostalo isto, ali ono nikada i nije bilo problem, već provedba zakona koja je jednako škripila – prije ulaska u EU, kao i sada.
Tako tvrde u zadarskom potrošaču, udruzi koja na volonterskoj osnovi brine o potrošačkim pravima, ako ne u smislu rješenja njihovih problema, onda barem savjetodavno, što i kako učiniti ako se nađete u situaciji da su vam potrošačka prava ugrožena.
Pogreška u očitavanju
Jedan je vlasnik stana na Poluotoku dobio račun od12 tisuća kuna za struju, iako je do tada plaćao redovne rate od tristotinjak kuna.
– Tu se sigurno radi o pogrešci u očitavanju, odnosno mjerilu struje, ali potrošač je u situaciji da to mora dokazivati jer se Elektra drži samo očitane potrošnje, mada je ona nerealna jer je u tako kratkom razdoblju jednostavno nemoguće potrošiti toliku količinu struje – kaže Zoran Knežević iz Zadarskog potrošača.
Računi za struju, centralno grijanje, komunalije, Čistoću i dalje su vodeći u prigovorima potrošača, ali na prvom mjestu i dalje su – telekomunikacijske tvrtke na koje se potrošači najviše žale i za koje dolazi najviše prigovora potrošača koji se nerijetko osjećaju i – prevareno.
– Telekomunikacije prednjače sa 41 posto svih prigovora, zatim slijedi trgovina sa 14,9 posto, struja, voda, čistoća 13,8 posto, ovrhe 12 posto, komunalne usluge 9 posto, financijske usluge 4,8 posto, obrtničke usluge 1,1 posto, ugostiteljstvo i turizam 0,3 posto i ostalo 3,2 posto – prenosi Knežević rezultate ankete koje su proveli među potrošačima.
– Imali smo jedan slučaj da je građaninu sjela ovrha na plaću zbog duga teleoperateru od – 70 kuna. Naime, on je prije toga podmirio sve što je dugovao, ali je nakon nekoliko mjeseci dobio nalog na ovrhu od 800 kuna koliko je u međuvremenu narastao taj dug od 70 kuna za trošak – prethodnih opomena. Za to nije niti znao, jer su ga uvjeravali u tvrtki kojoj je podmirio prethodni račun da je podmirio cjelokupno dugovanje.
Državni inspektorat
Do sada je barem funkcionirao Državni inspektorat gdje su se građani mogli požaliti. Najave njegova ukidanja, odnosno reorganizacije u pojedinačne inspekcijske službe ne idu potrošačima u prilog jer će na taj način lako dolaziti do prebacivanja odgovornosti i neučinkovitosti inspektora pa bi situacija mogla biti i gora nego što je sada – kaže Knežević.
Ima i bizarnih slučajeva u kojima se potrošači žale na kvalitetu svježeg mlijeka (kiselo, nemasno, prozirno, nezdravo). Što pijemo, tko nas truje i kako tužiti ekipu umnih stručnjaka? Ima li udruga Potrošač svoje laboratorije? – pita se građanin iz Benkovca.
Možda nema laboratorije, ali svakako ima strpljenja za sve potrošačke probleme kojih je, bez obzira na članstvo u Europskoj uniji, svakoga dana sve više.
Slučaj tvrtke koja ne proizvodi otpad
Zanimljiv je slučaj jedne tvrtke koju je Čistoća tužila zbog naplate godišnjeg iznosa za odvoz komunalnog otpada. Plaćanje nije izvršeno jer zbog prirode posla kojim se tvrtka bavi, nema komunalnog otpada, pa tako ni potrebe za njegovim skupljanjem i zbrinjavanjem.
Nikad nisu sklopili nikakav ugovor s Čistoćom. Priznaju potrebu za zbrinjavanjem otpada, ali već imaju sklopljen Ugovor s dvjema firmama o njegovu zbrinjavanju, radi se o papiru i praznim tonerima. Čistoća ne priznaje te Ugovore jer se ne radi o zbrinjavanju komunalnog već otpada druge vrste. Također ih optužuju da odlažu komunalni otpad nepropisno jer su im ponudili spremnik, ali su ga odbili.
U Zadarskom potrošaču mišljenja su da nije primjenjiva odredba čl. 17. st. 2. Zakona o otpadu jer vrijedi samo za otpad iz kućanstva. Tvrtka koja se bavi gospodarskom djelatnosti mora sklopiti ugovor s nadležnom komunalnom tvrtkom kojim će se regulirati pružanje usluga gospodarenja komunalnim otpadom, a u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša propisanog načela „onečišćivač plaća“ koje podrazumijeva da troškove gospodarenja komunalnim otpadom snosi onečišćivač koji predaje otpad ovlaštenoj tvrtki.
Ako s davateljem odvoza komunalnog otpada nema ugovora, odnosno ako komunalna firma nije preuzela otpad, nema pravne osnove za obračun i naplatu usluga koju nije obavila.
Izvor: Slobodna Dalmacija
