Svoje tvrdnje temelji na nedavno provedenom istraživanju o pojavama nasilja i diskriminacije LGBT osoba u Hrvatskoj
Nasilje i diskriminacija svakodnevica su za LGBT osobe u Hrvatskoj, što potvrđuje podatak da je čak 73 posto LGBT osoba doživjelo neki oblik nasilja, najčešće zbog seksualne orjentacije, a među njima je 17 posto koje su doživjele i fizičko nasilje, upozoreno je na današnjoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova.
Potreba za pravnom regulacijom obiteljskog života istospolnih parova nikad nije bila veća, a jedino što se promijenilo na bolje jest veći broj ljudi koji se ne žele skrivati, ustvrdila je Marina Milković iz udruge “Zagreb pride”.
Svoje tvrdnje temelji na nedavno provedenom istraživanju o pojavama nasilja i diskriminacije LGBT osoba u Hrvatskoj nakon 2006. Istraživanje je provedeno nad 690 LGBT osoba, od kojih je polovica u Zagrebu, a ostali u Rijeci i Splitu.
Istodobno, samo osam posto žrtava prijavilo je nasilje policiji, a osam posto udrugama, od čega je 28 osoba imalo negativna iskustva s policijom. Više od polovice ispitanih želi odseliti iz Hrvatske, zbog ekonomskih razloga te diskriminacije i zločina iz mržnje.
“Tragično je do koje je mjere prisutno nasilje nad LGBT populacijom “, kazala je Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava naglasivši da probleme kod prijavljivanja nasilja imaju i žene u obiteljima heteroseksualne orijentacije koje su žrtve nasilja u obitelji i žrtve seksualnog nasilja, “a kamoli LGBT osobe”.
Zbog zabrinjavajućih podataka o porastu psihičkog i fizičkog nasilja nad LGBT osobama, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanac rekao je da je Pravobraniteljstvo preuzelo proaktivnu ulogu te se uključuje u nadgledanje postupanja policije u slučaju LGBT nasilja.
Ravnateljstvo policije pokazalo se kooperativno, no, dodao je, brine nevoljkost pravosudnih tijela da procesuira kaznena djela vezana uz ksenofobno nasilje. Po podacima Ministarstva pravosuđa, u 2012. vodio se tek jedan kazneni postupak, a četiri postupka pred prekršajnim sudovima radi diskriminacije po spolnoj orijentaciji.
Ipak, poboljšala se otvorenost u seksualnoj orijentaciji pa ju velik dio ispitanika ne skriva pred roditeljima, a poboljšala se otvorenost i u poslovnom okruženju. Danas 37 posto LGBT osoba uopće ne skriva svoju seksualno opredjeljenje pred ostalima, a 33 posto to čini rijetko.
U zajedničkom kućanstvu sa svojim istospolnim partnerom živi 22,9 posto ispitanika, a čak 53 posto ispitanih želi ili namjerava registrirati svoju vezu kao životno partnerstvo, što ukazuje na snažnu potrebu LGBT osoba za donošenjem zakona koji bi im to omogućio. Uz to, velik broj njih, 35 posto, planira imati djecu, a najmanje 35 LGBT parova živi s djecom, stoji u istraživanju.
Željka Kamenov, profesorica socijalne psihologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu iznijela je nekoliko američkih istraživanja koja idu u prilog istospolnim brakovima u kojima se navodi kako se djeca iz istospolnih obitelji ne razlikuju u razvoju ni seksualnoj orijentaciji od djece iz heteroseksualnih brakova.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović ocijenila je kako je, osim problematične provedbe, u Hrvatskoj manjkav i zakonski okvir kad je riječ o LGBT osobama, a Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova, naglasila je da se veća pažnja treba usmjeriti primjeni EU rezolucije o borbi protiv ksenofobije.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli izrazila je razočaranje slabom zainteresiranošću saborskih zastupnika za ovu temu. Najavila je novu tematsku sjednicu za 25. studenoga, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Izvor: Jutarnji list
