Kako obogatiti turističku ponudu mora i sunca, kako zabavnim i kulturnim događanjim privući turiste izvan sezone, te kako motivirati goste na ponovni dolazak u naša turistička mjesta – važnija su pitanja desetogodišnjeg Glavnoga plana razvoja turizma Zadarske županije, predstavljenog danas u Domu županije.
Što nedostaje turizmu Zadarske županije? Vinske i maslinske ceste, avanturistički turizam, zdravstveno-rekreacijski sadržaji. S relativno malim ulaganjima možemo znatno obogatiti ponudu “sunca i mora”, što je još uvijek presudno gostima koji posjećuju naša turistička odredišta. Puno više zabavnih, kulturnih i gastro događanja značilo bi produženje turističke sezone – zaključci su desetogodišnjeg Glavnog plana razvoja turizma Zadarske županije. Plan je predstavila danas u Domu županije doktorica znanosti Božena Miočić Krce sa Odjela za turizam zadarskog Sveučilišta.
Ruralna područja zadarskoga zaleđa, ali i neki otoci, poput Dugog otoka, zaslužili su bolju turističku valorizaciju. Grad Nin, još uvijek nema promidžbu kakvu zaslužuje:
Mene je u prvm analizama iznenadilo koliko gostiju dolazi zbog prirodnih ljepota. Recimo samo zbog promatranja ptica. Onda moram reći da je mene i našu privredu iznenadilo koliko gostiju kuha samo, u iznajmljenim apartmanima. Primjetili smo i kaskanje naše privrede za novim trendovima u turizmu te nekomuniciranje među dionicima. Kada smo došli na razgovor u Biograd uočili smo da neki ugostitelji uopće nemaju kantakta sa hotelijerima. Tu je veliki problem, smatra dr. Krce-Miočić.
Nedovoljno je i smještajnih kapaciteta. Oni postojeći trebaju bolje standarde:
Ne mislim na izgradnju velikih hotelskih kompleksa jer ne želimo da nam se izgradi pola otoka i zatvori u žicu. Dobar je primjer prenamjena kuće s apartmanima u mali obiteljski hotel, naglasila je dr. Krce Miočić
Pozitivni pomak su i kampovi, jer najmanje uništavaju prostor, a kampisti su iznimno dobri potrošači. Također i nautičari, ali i oni koji stižu avionom. U prosjeku potroše 86 eura dnevno. Međutim istraživanja su pokazala kako mnogi turisti još uvijek kuhaju sami u apartmanima ili jedu brzu hranu. Najveći gurmani, koji ne zaobilaze restorane su Francuzi i Rusi. Agencijskih je gostiju sve manje. Odmor turisti organiziraju individualno, a problem je što čak 21 posto turista bira smještaj tek po dolasku u destinaciju. Među glavnim zahtjevima je – steći povjerenje gostiju da nam se vrate ponovno, a prema ovom desetogodišnjem planu 2023. godine bi u Zadarskoj županiji trebali ostvariti 14 milijuna noćenja. Do tada će se u turističke djelatnosti, kako se očekuje, investirati 558.200.000,00 EUR
Izvor: HRT
