Prosinac je mjesec zbrajanja i oduzimanja – što smo napravili, u čemu smo uspjeli, čime smo zadužili godinu koja, evo, odbrojava zadnje tjedne. Pravo je vrijeme da izaberemo najuspješnije među nama, one koji su svojim radom, svojim uspjesima, svojim djelima svima doprinijeli, sve nas obogatili, svima nam ponešto dali i učinili nas boljima.
U tradicionalnom zajedničkom izboru “Dalmatinca godine” Slobodna Dalmacija i njezin internetski portal sastavili su popis 10 Dalmatinki i Dalmatinaca među kojima bi trebalo potražiti onoga koji će u finalu dobiti prefiks “naj”. Dakle, zadnjeg dana ove godine znat će se, na osnovu glasova koje će “odklikati” čitatelji Portala, a Slobodna Dalmacija objaviti u svom novogodišnjem izdanju 31. prosinca, tko je zaslužio titulu “Dalmatinca godine”.
Evo ovogodišnjih kandidata:
1. Željko Rogić, predsjednik Općinskog suda u Zadru, koji je uveo red i prepolovio broj zaostalih predmeta, a nije htio sudjelovati u referendumu o braku. Čovjek koji je od srpnja 2012. do travnja ove godine “pokrenuo” zadarski sud, široj je javnosti postao poznat kada je uoči nedavnog izjašnjavanja građana dao ostavku na čelno mjesto gradskog Povjerenstva za provedbu referenduma koji je smatra protuustavnim.
2. Nikola Smernić, šibenski fotograf sa stanom splitskom adresom, svojom se fotografijom našao unutar Top 10 između 16.000 fotografija koje je objavio globalno poznati časopis “National Geographic”. Kao pasionirani ljubitelj putovanja našao među elitom zbog fotografije s kojom se prijavio na natječaj, a urednici su upravo njegov uradak uvrstili među 10 najuspješnijih.
3. Božo Petrov, novoizabrani gradonačelnik Metkovića, istaknuo se zbog novog pristupa lokalnoj politici, posebice u kontekstu teškog naslijeđa koje mu je ostavio njegov prethodnik Stipe Gabrić Jambo koji je gradon na Neretvi vladao 16 godina. Kao predvodnik nezavisne liste Most, Petrov je povukao niz poteza, među kojima je odjeknulo smanjivanje plaća svim gradskim dužnosnicima i lokalnoj upravi.
4. Ana Konjuh, tenisačica iz Dubrovnika koja će tijekom ovih blagdana proslaviti svoj 16. rođendan, u 2013. osvojila dva juniorska Grand slam turnira – Austalian Open (u pojedinačnoj konkurenciji i u paru), te US Open. Prva juniorka svijeta debitirala je i u hrvatskoj Fed Cup reprezentaciji ostvarivši tri pobjede.
5. Tina Mihelić, Opatijka sa splitskom adresom, u godini na izmaku postala je svjetska prvakinja u jedriličarskoj klasi Laser radial. Članica Jedriličarskog kluba “Labud” iza sebe ima i dvije europske titule, a san joj je dohvatiti olimpijsku medalju u Riju 2016. godine. Uspješna je studentica koja u Splitu živi i trenira već petu godinu.
6. Lada Štefek i Lana Iljadica svojom su dobrotvornom akcijom “O’ La La 366 večera” postale omiljene dobročiniteljice splitskih beskućnika. Volonterke su pokrenule cijelu Dalmaciju, pa su se uz Splićane njihovoj akciji odazvali Kaštelani, Sinjani i Triljani, ali i Neretvani.
7. Posada broda “Kornati”, koji je donedavno plovio u floti “Tankerske plovidbe” iz Zadra, krajem srpnja spasila je 22 afrička emigranta od sigurne smrti na pučini Sredozemnog mora. Pomorci pod zapovjedništvom kapetana Gordana Baždarića brzo su reagirali nakon što su na 50-ak kilometara od libijske obale primijetili brodolomce i time zavrijedili i ovogodišnju “Plavu vrpcu Vjesnika”.
8. Pilot “Croatia Airlinesa” Zvonko Šitum, Splićanin porijeklom iz Ciste Provo, uz pomoć kopilota Ivana Ivankovića i prisebnost dviju stjuardesa krajem rujna je na pistu zračne luke u Zurichu uspješno spustio zrakoplov bez prednjih kotača i time spasio 64 života. Iskusni kapetan nakon svega se posvetio svome vinogradu na selu…
9. Šibenčanin Vinko Brešan ponovno je osvojio kina, jer su njegova “Svećenikova djeca” postala najgledaniji hrvatski film od 2000. godine. Njegov redateljski rad prepoznali su i članovi žirija na smotrama širom svijeta, a posljednja nagrada stigla je početkom prosinca iz talijanskog Ternija s Festivala naroda i vjera.
10. Jurica Milin, mladi sportaš s Downovim sindromom, osvajač prvih medalja za Hrvatsku, ljetos je preplivao Zadarski kanal i ostavio za sobom modru stazu dugu 4,5 kilometara. Njegov pothvat bio je kruna uspješne godine u kojoj se okitio medaljama s Europskog prvenstva, ali i Nagradom grada Zadra.
Izvor: Slobodna Dalmacija
