Gradonačelnik Biograda: Otići u USKOK bilo mi je kao otići u kafić na piće


Od 14. do 16. lipnja ove godine Biograd će ponovno biti domaćin velikog okupljanja ljubitelja popularnog američkog motocikla Harley Davidsona iz cijelog svijeta. Samo tri godine nakon što je ugostio prve Dane Harley Davidsona u Hrvatskoj, grad s nešto više od 5000 stanovnika upustio se u novi organizacijski hazard na koji u ovim vremenima krize nisu bile spremne ni puno veće i bogatije sredine.

– Nije to hazard, nego investiranje u turistički imidž. Prošli je put bilo veličanstveno, o Biogradu su tjednima izvještavali vodeći europski mediji, a turistički su kapaciteti od Zadra do Vodica bili popunjeni gotovo mjesec dana. Ovaj put sve će biti dva puta veće i puno, puno bolje – obećava biogradski gradonačelnik Ivan Knez.

S Knezom razgovaramo u jednom od kafića velikog trgovačkog centra “Bure” na ulazu u Biograd, u vlasništvu lokalnog poduzetnika i bivšega gradonačelnika Darka Eškinje. Upravo je Eškinju te 2007. godine, točno na polovini gradonačelničkog mandata, zamijenio 43-godišnji Ivan Knez kao predsjednik lokalnog HDZ-a.

Knez je od tada na čelu Biograda. Danas je na početku drugog mandata, koji je lani osvojio sa 63 posto glasova Biograđana, čak 11 posto manje nego na prvim neposrednim izborima za gradonačelnika 2009. godine, kad je mu je potporu dalo 74 posto sugrađana.

Iako nije rekao zašto, Knezu se svidjela naša ideja da ga fotografiramo unutar trgovačkog centra, jednog od tri velika centra koja su niknula na ulazu u grad za njegova mandata. Kao da je, simbolički, htio ukazati na brojne (pozitivne) promjene koje su se dogodile Biogradu u posljednjih sedam godina. Na rastanku, međutim, ipak doznajemo da je dolaskom u “Bure Centar” htio zapravo sebi uštedjeti vrijeme, jer je odmah nakon razgovora za novine odjurio na sastanak u obližnji županijski ured za izdavanje građevinskih dozvola.

’Provincijalac’ iz Medviđe

Tako to otprilike izgleda s gradonačelnikom Knezom: on radi ono što misli da mora i treba, a ljudi to tumače na različite načine. Neki sa simpatijama, neki s kritikama, a neki, bogami, i s kaznenim prijavama. Anonimnima, doduše, i upućenima USKOK-u. U jednom razdoblju prvoga gradonačelničkog mandata, priznao nam je Knez, toliko je često bio pozivan na razgovore u USKOK da je, kaže, sve tamo upoznao, od podvornika do istražitelja.
– Otići u USKOK bilo mi je kao otići u kafić na piće – veli Knez u svojem poznatom zafrkantskom stilu, ali odmah se uozbilji.

– U početku mi je bilo jako teško, najviše zbog obitelji. Svatko može anonimno napisati bilo što o nekome, a USKOK je dužan to provjeriti. Ja sam im sve potanko objasnio i nikada ništa nisu pronašli, ali to te svejedno “pegla”. Poslije sam shvatio da te anonimke šalju besposličari i neradnici na temelju priča rekla-kazala. Posljednje dvije godine više nemam tih problema. USKOK je, izgleda, shvatio o čemu je tu riječ.

Možda je shvatio USKOK, ali običnim ljudima i dalje ne ide u glavu kako je to tamo “neki provincijalac iz Medviđe, bogu iza nogu” postao gradonačelnik gradića s najvećim međunarodnim ugledom u Hrvatskoj iako aktivno ne govori ni jedan strani jezik.

Ivan Knez rodio se u studenome 1964. u Medviđi, malom siromašnom selu u srcu Bukovice. Nakon završene osnovne i srednje škole u Biogradu, u Zagrebu je upisao Agronomski fakultet te ga je, uz rad, uzdržavajući se kao konobar, završio u roku, stekavši zvanje poljoprivrednog inženjera za stočarstvo i ribarstvo.

Od 1994. do 2003. radio je najprije kao županijski inspektor za poljoprivredu i šumarstvo, a poslije i za gospodarstvo. Od 2005. pa sve do 2012. zaposlen je u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (DUZS), gdje je dugo bio pročelnik Područnog ureda. Istodobno je dužnost gradonačelnika Biograda obavljao uz volontersku naknadu, sve do prošle godine, kad je definitivno odlučio napustiti DUZS i profesionalno se posvetiti karijeri gradonačelnika.

Široj javnosti Knez je postao poznat 2009. godine, nakon što je dobio službeni poziv novoizabranog američkog predsjednika Baracka Obame za posjet Bijeloj kući. Knez je pozvan kao jedan od članova Izvršnog odbora međunarodne nevladine organizacije “Gradonačelnici mira” koja se bori protiv nuklearnog naoružanja, a nacija je dobila svojeg “Mr. Smitha” na putu iz Medviđe do Washingtona. Bio je to, pokazat će se, samo prvi korak Biograda u razvijanju bogatih međunarodnih odnosa.

Naime, Biograd je vrlo ozbiljno shvatio članstvo u “Gradonačelnicima mira” i gradonačelnik Knez ubrzo je počeo dobivati pozive na sastanke iz Hirošime, Nagasakija, New Yorka, Beča, Barcelone, Ypresa, Mexico Cityja, Manchestera, Hanovera, Marseillea, Astane, Kurdistana…

Gradonačelnik gradića na Jadranu je takoreći preko noći stekao važnu ulogu u vodstvu međunarodne organizacije koja okuplja oko 6000 gradonačelnika iz 158 zemalja i regija svijeta te predstavlja više od milijardu ljudi.

Širenje međunarodne suradnje

– Svemu tome kumovala je i sreća – kaže Knez. – Slučajno smo kao grad prvi na svijetu podržali peticiju “Gradonačelnika mira” za zabranom nuklearnog naoružanja do 2020. godine. Budući da su na čelu organizacije japanski gradovi Hirošima i Nagasaki, njima, ali i cijeloj organizaciji, bilo je neobično zanimljivo da se jedan mali Biograd pridružio takvoj akciji. Mi smo se u to uključili kao grad ratni stradalnik, a ostalo je povijest – lakonski će Knez, i tako opet “prešutjeti” pravu istinu.

Naime, “Gradonačelnici mira” dogodili su kao posljedica Knezove strateške odluke da Biograd, kao eminentno turističko mjesto, i prije ulaska Hrvatske u Europu mora postati europski grad. Prvi korak bila je odluka o širenju međunarodne suradnje s gradovima u regiji i Europi, a druga jačanje participacije građana kod donošenja odluka od interesa za lokalnu zajednicu.

Nakon pet godina, i bez (slučajnog) uspjeha s “Gradonačelnicima mira”, Biograd je razvio prijateljstva s 23 grada iz osam europskih zemalja, broj različitih građanskih inicijativa u međuvremenu se gotovo utrostručio, na sadašnje 83 udruge, a Biograd je već drugu godinu zaredom prešao magičnu brojku od milijun turističkih noćenja.

Ali ni to mu nije bilo dovoljno. Zacrtao si je da do kraja mandata mora završiti sve projekte koje je pokrenuo, poput projekta prvoga golf-igrališta u Dalmaciji na Baštijunskom brigu, koji već drugu godinu čeka samo suglasnost hrvatske Vlade, velikog zabavnog centra po uzoru na Gardaland pokraj Crvene luke, najveće pršutane u Hrvatskoj, novih hotela, gradske kanalizacijske mreže, obrazovnog centra Biograd, novog lječilišnog centra i dogradnje Ortopedske bolnice, proširenja osnovne škole…

– Biograd pokušavam voditi kao menadžer s jasnom vizijom razvoja grada. Imamo relativno malo stalnih zaposlenika i veliku fluktuaciju mladih pripravnika. Tko se iskaže, dajemo mu šansu, ali nema zapošljavanja radi uhljebljenja – veli Knez, koji kao gradonačelnik nema ni svoj ured ni svoj kompjutor. Samo telefon, na koji ga se može dobiti u svako doba dana i noći. Dnevno je, baš kao i njegov dobar prijatelj Milan Bandić, uvijek negdje “u operativi”, “na terenu”, “rješava probleme”…

Masline, krumpir, bob…

Uza sve gradonačelničke obaveze, Knez nađe vremena i da pomogne supruzi i ukućanima, majci i troje malodobne djece, u vođenju OPG-a. Na tri hektara zemljišta, koje je dobio od države na služnost 50 godina, posadio je 500 maslina, a na jednom svojem hektaru uzgajaju krumpir, čičvardu, bob, luk, lubenice…
70 projekata za EU fondove

Uviđajući okolnosti krize i budućnost Hrvatske u EU-u, Knez se među prvima u Dalmaciji okrenuo osposobljavanju mladih ljudi za apliciranje na fondove EU-a. Kao rezultat toga danas postoji samoodrživa LAG “Laura”, najbolja lokalna akcijska grupa u Hrvatskoj, koja je u četiri godine uspjela pripremiti 70 različitih projekata od interesa za biogradsku mikroregiju u vrijednosti većoj od 90 milijuna kuna.
’Milanović tu ne može nikoga zaposliti, a Knez može’

Svaki problem građana i moj je problem. Ovo je moj grad, nigdje drugdje ne bih htio živjeti. Tu sve poznajem i svi znaju mene. Ako im ja ne pomognem, tko će? Milanović?! Ne može Milanović nikoga zaposliti, ali Knez može, samo da nam pomognu riješiti imovinsko-pravne odnose koji su glavna kočnica svim razvojnim procesima. Ne samo u Biogradu, nego u cijeloj zemlji – kaže Knez, poznat kao veliki zagovornik decentralizacije i smanjenja državne birokracije, koja upravo male sredine poput Biograda doslovce baca na koljena.
Ne želimo biti prosječni

– Za izgradnju cijelog kanalizacijskog sustava grada Biograda potrebno nam je 42 milijuna kuna. Ali samo za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za tu investiciju, otkupa zemljišta od građana i rješavanja sporova između države, grada i državnih poduzeća, potrebno nam je 40 milijuna kuna. U posljednjih sedam godina Biograd je građanima na ime odštete isplatio 35 milijuna kuna. Bez čistog vlasništva, naime, ne možete aplicirati na fondove EU-a, niti pokrenuti nijednu investiciju – ističe Knez.
– Zato mi je želja završiti započeto i ostaviti grad uređen i bez dugova, tako da tko god bude došao nakon mene nema problema s upravljanjem gradom. Nismo prosjaci i ne želimo biti prosječni. Biograd je osuđen na uspjeh – poručuje gradonačelnik Ivan Knez.

 Izvor: Slobodna Dalmacija


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)