Biografija Branka Šegona, pomoćnika ministra financija Slavka Linića, ovih dana bila je predmetom interesa medija i javnosti. Šegonova poduzetnička karijera, kako je u više navrata istaknuto, započela je u Zadru, suradnjom s nizom kontroverznih poduzetnika.

U privatno poduzetništvo Šegona je uveo Zdenko Zrilić zvani Grga, višegodišnji savjetnik Hypo Alpe Adria banke, čije se ime u medijima u više navrata vezivalo uz nikad do kraja procesuiranu aferu Hypo. Tijekom 90-ih godina Šegon je bio šef uprave Zrilićeve firme Trgo folijaplast, koja kasnije mijenja ime u Nautilus d.o.o. U ovoj firmi Šegon je, prema biografiji objavljenoj na stranicama Ministarstva financija, radio od 1994. do 2003. godine, kada kreće u vlastiti biznis.

Za Zrilića je Šegon, kako pokazuje izvješće Državne revizije, obavio pregovore oko preuzimanja Zadranke, trgovačkog lanca koji je nekad imao 178 prodavaonica i zapošljavao 1153 radnika. Šegon je 2000. godine ušao i u Nadzorni odbor Zadranke. U međuvremenu je Zadranka otišla u stečaj; od jednog od najvećih hrvatskih trgovačkih lanaca nije ostao ni kamen na kamenu. Radilo se o firmi koja je, u trenutku preuzimanja, vrijedila oko 21 milijun tadašnjih njemačkih maraka.

U vrijeme privatizacije Zadranke Šegon je, sugerira izvješće Državne revizije, upoznao Renu Sinovčića i Zvonimira Nižića zvanog Grof, koji su se i sami bavili preprodajom dionica te firme. I oni, baš poput Zrilića, pripadaju krugu kontroverznih zadarskih poduzetnika. Ovih se Šegonovih veza sa Zadrom u opširnom tekstu prisjetio i Zadarski list.

Šegon i Linić oprostili Sinovčiću 70 posto duga

Sinovčić je najpoznatiji kao dugogodišnji vanjski stručni suradnik Nogometnog kluba Zadar. U međuvremenu je postao i nezavisni gradski vijećnik, a u Zadru je izgradio i medijsku kuću Vox, koja se u međuvremenu našla u poteškoćama i zatražila predstečajnu nagodbu zbog dugova koji su iznosili gotovo 80 milijuna kuna.

Na koncu je Sinovčiću oprošteno čak 70 posto ukupnih dugova. Među najvećima vjerovnicima je upravo Ministarstvo financija, prema kojem je Sinovčić imao 8.028.711,56 kuna duga. Sinovčić će na kraju platiti manje od trećine tog iznosa. Oprašta mu se čak 5.620.098,09 kuna poreznih dugovanja.

Slučaj Adria: Kako predstečajna nagodba može firmu osuditi na propast

Da je nekim zadarskim poduzetnicima institut predstečajne nagodbe majka, a drugima maćeha, pokazuje slučaj tvornice ribljih konzervi Adria. Afera je to o kojoj je detaljno izvještavala novinarka Zadarskog lista Suzana Bandić, a uz koju se vezuju imena još jednog dvojca iz kruga zadarskih kontroverznih poduzetnika, Jadranka Lisice i Nevena Badurine. Vezu između Šegona i Lisice i Badurine ne treba tražiti dalje od Udruženja malih hotelijera, kojeg su svo troje članovi.

Priča oko tvornice Adria počela je kada je njen vlasnik Miodrag Lacić upao u financijske poteškoće nakon što je završio u pritvoru zbog afere Spice. Iako optužnica protiv njega nije podignuta, Lacićevi poslovi pretrpjeli su ozbiljan udarac, te je bio primoran dati Adriju Lisici i Badurini u jednogodišnji najam.

Kasnije je na Trgovačkom sudu u Zadru, gdje se poveo spor zbog navedenog ugovora o zakupu, Lacić kazao da ga je na prepuštanje firme Lisici i Badurini natjerala državna Hrvatska poštanska banka, kao najveći vjerovnik Adrije. Lacić tvrdi da su ga iz HPB-a pozvali na sastanak kojem je nazočio i Badurina, a na kojem mu je dano da znanja da će firmu ili prepustiti u zakup, ili će mu banka ovršiti nekretnine koje je imao pod hipotekom.

Firma koja zapošljava oko 300 radnika se, nakon što je ugovor o zakupu istekao, vratila u Lacićevo vlasništvo. Novi-stari vlasnik je, međutim, optužio Lisicu i Badurinu da su Adriju temeljito uništili pa je tako protiv njih podnio i kaznene prijave zato što je nestao određeni dio opreme. Također, Lacić tvrdi da su Lisica i Badurina tvrtku ostavili u ogromnim dugovima.

Jedini spas za Adriju postala je tako predstečajna nagodba. Koju su Linić i Šegon odobrili, ali uz vrlo specifične uvjete; Lacić ima godinu dana da pronađe partnera koji će u Adriju uložiti barem 40 milijuna kuna gotovine, te preuzeti na sebe otplatu kredita u iznosu od oko 42 milijuna kuna. S obzirom da su šanse da će Lacić uspjeti pronaći partnera ravne nuli, izvjesno je da će Adria na kraju ipak završiti u stečaju.

Sve zbog komada zemlje u Gaženici?

A njene vrijedne nekretnine – na bubnju. Tvornica Adria, naime, posjeduje u zadarskoj Gaženici posjeduje izuzetno atraktivno zemljište. Radi se o komadu zemlje koji se naslanja na buduću luku Gaženica, a čija će vrijednost u skoroj budućnosti sasvim sigurno višestruko rasti. Interes za to zemljište pokazali su upravo Lisica i Badurina, koje Lacić optužuje da su u svom jednogodišnjem direktorskom mandatu rasturili Adriju.

Zbog svega navedenog jasno je zašto ni radnice Adrije, koje su nedavno prosvjedovale u Zagrebu, nemaju povjerenja da će Linićev pomoćnik Šegon razriješiti ovaj slučaj na način koji će osigurati opstanak zadarske tvornice. Novinarka Bandić nedavno je imala priliku o ovom slučaju porazgovarati i s ministrom Linićem, koji je krajem prošle godine nazočio Izbornoj skupštini SDP-a u Zadru.

Ministru financija Bandić je kazala da radnice Adrije nemaju povjerenja u Šegona, na što je Linić tek odmahnuo rukom. “Ma dajte, zašto nepovjerenje”, glasio je Linićev odgovor. Dodao je kako s pričom o predstečajnoj nagodbi Adrije nije upoznat, zato što dokumenti nisu stigli do njegovog stola.

Linić i Kalmeta na kavi

Svi zadarski poduzetnici pobrojani u ovom tekstu u nekom su razdoblju svoje karijere glasili za ljude koji pripadaju krugu bliskom Božidaru Kalmeti. Aktualni gradonačelnik Zadra tu je dužnost obavljao i u razdoblju od 1994. do 2003. godine, u isto vrijeme dok je Šegon sjedio u upravi Zrilićevog Nautilusa. Kalmeta se na dužnost gradonačelnika Zadra vratio na zadnjim lokalnim izborima, a u međuvremenu je bio ministar prometa u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor.

Da pripadnost zaraćenim političkim klanovima nije nužno razlog zbog čega ne bi mogli održavati dobre odnose, Slavko Linić demonstrirao je prošlog ljeta. Godišnji odmor Linić je proveo krstareći na jahti svog prijatelja Joze Kalema, a kada su se zaustavili u Zadru ministar financija iskoristio je šansu da popije kavu upravo s gradonačelnikom Kalmetom.

Nije Kalmeta, na kraju krajeva, nikada imao problema s Linićevim kadrovima. Pokazao je to kada je kao ministar prometa u upravu državne firme Autoceste Rijeka – Zagreb imenovao Željka Denonu, člana SDP-a i Linićevog kartaškog partnera.

Da se Denona možda i nije pokazao kao najbolje kadrovsko rješenje pokazalo se u siječnju ove godine, kada mu je nova uprava dala otkaz. Također, protiv Denone podignuta je i kaznena prijava. Optužen je za malverzacije s frezanim asfaltom, koji se prilikom obnove skida s autoceste i deponira na odlagališta. Nova uprava međutim tvrdi da je taj asfalt godinama odlazio u ruke privatnih poduzetnika koji su Denoni zauzvrat plaćali naknadu.

Izvor: Index.hr