Županijski Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim će za tri-četiri mjeseca dobiti lokacijsku dozvolu, natječaji za izgradnju se očekuju krajem ove godine, a u proljeće 2015. trebao bi biti izabran izvođač radova čija je obveza izrada glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole, po kojoj bi najkasnije u jesen 2016. godine trebala početi gradnja da bi Centar početkom 2017. bio pušten u rad, rečeno je na predstavljanju Centra gradskim i županijskim vijećnicima te gradonačelnicima i općinskim načelnicima u zadarskoj gradskoj vijećnici.
To je hodogram očekivanog slijeda rješavanja akutnog problem sa zbrinjavanjem otpada u Zadarskoj županiji, ali i način da Hrvatska izbjegne plaćanje visokih penala, predviđenih ugovorima s EU-om, u slučaju da do 2018. centri za zbrinjavanje otpada ne budu izgrađeni u cijeloj zemlji.
– Preliminarni troškovi se kreću oko 63 milijuna eura, ali će prava cijena izgradnje Centra biti poznata nakon javnog natječaja za izbor izvođača. Dvadeset posto tih sredstava će doći kroz kreditne linije, a 80 posto iz kohezijskih fondova EU-a – rekao je direktor tvrtke EKO Dino Perović.
Osporavanje lokacije
Kako se i u zadarskoj gradskoj vijećnici moglo čuti nekoliko osporavanja lokacije za gradnju Centra u Biljanima Donjim, Perović je najprije naveo da je od 2006. godine do sada izrađeno 60-ak elaborata i studija, te konstatirao kako biranje nove lokacije zahtijeva “dodatnih pet-šest godina posla da bi se došlo do današnje situacije”.
Na području Zadarske županije je devet neusklađenih i 200 divljih odlagališta koja bi izgradnjom Centra bila zatvorena. Perović i dožupan Božidar Longin tvrde da za zbrinjavanje otpada kućanstva neće plaćati više nego do sada, a za odlaganje će svaka obiteljska kuća dobiti dvije kante za otpad.
Vodoistražni radovi
– Ispod svih površina na kojima se manipulira otpadom bit će postavljena troslojna podna zaštita, 50 posto jača od zakonom propisane. Za zaštitu podzemnih voda, predviđeno je da Centar bude jedan metar iznad najviše razine podzemnih voda, a kod nas je to čak 47,5 metara, dok je traženih jedan metar zaštitnog sloja od gline i sintetskih materijala kod nas povećan na 1,5 metara – rekao je Perović.
Dr. Tatjana Vlahović je pojasnila vodoistražne radove kojima je utvrđeno da kontrolna boja stiže samo do vodocrpilišta “Oko”, koje je zatvoreno za javnu upotrebu, ali će i dalje biti zaštićeno, dok do ostalih vodocrpilišta boja nije stigla u roku od 47 dana.
Veza između Biljana Donjih i izvora Golubinka nije dokazana, odgovorila je Vlahović na pitanje Renate Sabljar Dračevac (SDP). Dorađena studija utjecaja na okoliš je završena, riječ je o najmodernijem, ekološki prihvatljivom postrojenju zbog čijeg rada ni okolno stanovništvo ni poljoprivrednici neće imati bilo kakvih problema, zaključili su Dino Perović i Božidar Longin.
Peticija protiv lokacije
– Mještani sela iz Ravnih kotara podržavaju projekt, ali nisu suglasni s njegovom lokacijom jer bi se Centar nalazio svega 35-40 metara od najbližih kuća. Peticiju je potpisalo 2500 ljudi iz 12 ravnokotarskih mjesta, koji će nešto više reći 12. veljače na javnom izlaganju u Benkovcu – rekao je Zdravko Belušić, predsjednik Ekoudruge “Ravni kotari”.
Načelnik Zemunika Ivica Šarić zatražio je pošumljavanje prostora između Centra i okolnih naselja, a direktor Dino Perović mu je odgovorio da je cijeli Centar “opkoljen stablima i hortikulturno riješen”.
Bruno Milin (HDZ) podržao je i lokaciju i projekt podsjećajući da na sadašnjem deponiju ne postoji ni jedna od mjera zaštite predviđenih u Biljanima Donjim. “Nije mi jasno kako su Dikljanci uopće živi uz deponij od 1963. godine”, rekao je Milin.
Poljska plaća 70.000 eura dnevno!
Ne budu li centri za gospodarenje otpadom završeni do 2018. godine, Hrvatska bi, na temelju ugovora s EU-om, plaćala kazne.
Dino Perović i Božidar Longin naveli su primjere: Bugarska plaća 15, Slovačka 16, Mađarska 27, a Poljska čak 70.000 eura kazne, i to dnevno! Još nije poznato koliko bi iznosile dnevne kazne za Hrvatsku, jer cijene ovise o količini “proizvedenog otpada”.
Potpora Nives Kozulić
Uvjerena da je sve pomno istraženo, lokaciju Centra podržala je i Nives Kozulić, ravnateljica Županijskog zavoda za prostorno planiranje.
Ante Rubeša (AM) pitao je “jesmo li ovu lokaciju izabrali na isti način kao i lokaciju pročišćivača na Smiljevcu”, a Marko Pupić Bakrač (AM) izjavio je da mu nakon pročišćivača ne pada na pamet vjerovati Nives Kozulić, smatrajući da Centar mora imati potporu lokalnog stanovništva.
Izvor: Slobodna Dalmacija/ZDanas
