Sud ne utvrđuje ima li društvo imovinu, već podatke dostavlja predlagatelju – FINA-i na temelju čega se i donosi rješenje o brisanju. Kad ono postane pravomoćno i istekne šestomjesečni rok za dokazivanje da postoji imovina, nastaje prava revija od problema u slučaju kad postoji imovina koja onda nema titulara, a društvo nema pravnog slijednika, objašnjava sudac Tomislav Jurlina

Manjkavosti pojedinih zakonskih odredbi i nedorečenosti u nekim dijelovima ostavile su prostor za nelogičnosti u kojima pojedini predmeti ostaju u vakuumu zakonom nepokrivenog prstora. Ogledni primjer za to je Zakon o sudskom registru i način brisanja tvrtki kad se za to ispune uvjeti. U konkretnom primjeru može se navesti slučaj tvrtke Narodni list d.d. koja se našla među 70-tak zadarskih tvrtki na popisu za brisanje Trgovačkog suda u Zadru.

Dokazivanje nepostojanja razloga za brisanje

– Rješenjem posl. Br. Tt-14/223 od 30. siječnja 2014. godine pokrenut je postupak brisanja društva Narodni list d.d. iz sudskog registra i to temeljem odredbe čl. 70. Zakona o sudskom registru. Konkretno, razlog pokretanja postupka jest prijava Financijske agencije da društvo nije tri godine uzastopce toj Agenciji dostavilo godišnja financijska izvješća, te da, uz to, nema niti imovine – kaže Tomislav Jurlina, sudac i glasnogvornik zadarskog Trgovačkog suda. Jurlina pojašnjava kako je temeljem prijedloga FINA-e rješenjem pokrenut postupak brisanja s tim da društvo čije je brisanje određeno ima rok od 30 dana za podnošenje prigovora protiv rješenja te rok od šest mjeseci da dokaže kako nisu ispunjene ranije navedene zakonske pretpostavke za brisanje, odnosno da su dostavljali izvješća ili da imaju imovinu.

Međutim, jednostavnim uvidom u zemljišne knjige dokazuje se ovo drugo – da Narodni list d.d. ima vlasništvo, odnosno da je suvlanik 20/100 udjela u šest zgrada na Muraju ukupne površine 2.539 metara četvornih, dok je suvlasnik preostalih udjela od 80/100 Zadarska tiskara u stečaju. Sam stečajni postupak koji vodi stečajni upravitelj Edvin Šimunov traje već desetak godina, a kako dznajemo, stvar je “zapela” jer se čeka rješenje Viskokog trgovačkog suda u svezi dvaju parničnih predmeta koje se odnose na osporavanja tražbine u stečajnom postupku Zadarske tiskare d.d. Budući da je u najvrijednijoj zgradi u suvlasništvu spomenutih društava, onoj na početku zadarskih bedema uz zgradu Muzeja stakla, smještena redakcija najstarije novine na Balkanu, tjednika Narodni list s nekoliko zaposlenika, a za koju posljednjih nekoliko godina kao izdavač figurira udruga građana Narodni list, upitali smo suca Jurlinu da pojasni kako u praksi funkcionira zakon te što se događa s imovinom brisanih društava. Odgovorio je kako se spomenuti problem javlja relativno često, te da je poprilično velik. Pojasnio je kako se rješenje o brisanju tvrtke javno objavljuje na web stranici Trgovačkog suda u čijem registru se tvrtka vodi te da od tada teku zakonski rokovi.

Imovina ostaje bez titulara

– Rješenja se ne dostavljaju strankama koje onda najčešće za to ni ne znaju. Dodatni problem je i činjenica što sud ne utvrđuje ima li društvo imovinu, već podatke dostavlja predlagatelju – FINA-i na temelju čega se i donosi rješenje o brisanju. Kad ono postane pravomoćno i istekne šestomjesečni rok za dokazivanje da postoji imovina, nastaje prava revija od problema u slučaju kad postoji imovina koja onda nema titulara, a društvo nema pravnog slijednika – slikovito predočava Jurlina dodajući kako je riječ o svojevrsnoj praznini.

– Ljudi žele riješiti problem. U praksi stranke, osnivači, odnosno vlasnici, podnose prijedlog za imenovanje likvidatora likvidacijske mase, odnosno imovine. Sud u izvanparničnom postupku, prema pravilima koja reguliraju likvidaciju sukladno Zakonu o trgovačkim društvima imenuje likvidatora likvidacijske mase. U praksi to je najčešće raniji član uprave, koji je dužan i za što odgovara, utvrditi imovinu, namiriti sve vjerovnike ukoliko ih ima, te ostatak imovine prenijeti članovima društva – ističe Jurlina dodajući kako je jedino na opisani način moguće pomiriti potrebe svakodnevnog života i problem koji je nastao zbog izmjena i dopuna Zakona o sudskom registru i postojećeg načina brisanja društva iz registra suda.

Iz svega rečenog proizlazi da je vrlo upitno kome će na koncu pripasti vrijedne nekretnine u suvlasništvu Narodnog lista d.d. i Zadarske tiskare d.d. u stečaju. Narodni list je u većinskom vlasništvu Vedrana Škulića, a on je ujedno i najveći vjerovnik Zadarske tiskare kojoj je također bio većinski vlasnik. Vedran Škulić, Hrvat s američkom putovnicom, ima na našim sudovima na desetke sporova, a prošlo proljeće je Općinski sud u Šibeniku raspisao tjeralicu za njim nakon što se nije odazvao na sudska ročišta koja se protiv njega vode na tom sudu.

STEČAJ ZADARSKE TISKARE ČEKA RJEŠENJA VTS-a

Narodni list d.d. jedini je vjerovnik Zadarske tiskare u stečaju jer je tijekom postupka otkupio sva druga potraživanja. Na sudskom ročištu održanom u siječnju 2011. godine pred sutkinjom Trgovačkog suda Ardenom Bajlo, Vedran Škulić, predsjednik Nadzornog odbora Narodnog lista, prigovorio je na elaborat o procijenjenoj vrijednosti Tiskare, posebice strojeva. Bio mu je neprihvatljiv stečajni plan za obnovu proizvodnje u Tiskari koji je predočio stečajni upravitelj Edvin Šimunov dok se ne završe sudski postupci pa je tražio da se stečaj naprosto prekine zbog nestanka stečajnog razloga. Sutkinja Ardena Bajlo nekoliko mu je puta pokušala objasniti da po važećim zakonima se stečaj u toj fazi ne može obustaviti već da on može biti okončan jedino prodajom nekretnina ili realizacijom stečajnog plana. Škulić, međutim, nije želio ni prodaju nekretnina Zadarske tiskare, a ni ostvarenje stečajnog plana. Prema stečajnom planu, koji je sačinio Šimunov, bilo je predviđeno obnavljanje proizvodnje s prihodom od 1,7 milijuna godišnje te rashodom od milijun i 540 tisuća kuna i zapošljavanje pet djelatnika. Takav plan, međutim, nije dobio suglasnost na Visokom trgovačkom sudu koji je dao nove upute za izradu plana. Budući da su tada u tijeku bila tri parnična postupka za koje je bilo rezervirano 594 tisuće kuna, postupak je odgođen do njihove realizacije. Još uvijek se čeka na presudu Visokog trgovačkog suda.

ŠKULIĆ ULOŽIO KAPITAL POTKRAJ RATA

Vedran Škulić je u ljeto 1994. godine kupio većinski paket dionica od malih dioničara Narodnog lista, izmučenih ratom i međusobnim svađama zbog financijskih i inih problema u kojima su se našli. Bilo je to i vrijeme kad se poticalo ulaganje kapitala Hrvata iz iseljeništva. Nakon kupnje Narodnog lista Škulić je kupio i Zadarsku tiskaru, a u te dvije tvrtke u to je vrijeme radilo oko 150 ljudi.

Izvor: Zadarski list/ZDanas