U medu “krilati farmaceuti” skupljaju najplemenitije iz prirode, iz cvijeta. Oni nakon što uzmu nektar iz cvijeta prerade ga u svom laboratoriju. Rezultat je proizvod koji ima 500 sastavnica i do savršenstva je izbalansiran ne samo za pčelinji organizam nego i za ljudski, istaknuo je Lončar

Med je hrana i lijek, kao i drugi pčelinji proizvodi te ih treba koristiti u svakodnevnoj prehrani bez obzira na životnu dob, zaključak je predavanja dr. Josipa Lončara o apiterapiji.

Predavanje je održano u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru u Novom kampusu, a organizirali su ga pčelari Udruge Dalmatinka. Ono je dio serije predavanja koje održavaju u Dalmatinki radi edukacije pčelara i šire javnosti o pčelarstvu, važnosti pčela i njihovim proizvodima.

Apiterapija je primjena pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju bolesti. Vrijednost i značaj apiterapije su u tome što je ona potpuno prirodan način liječenja, nema štetnih utjecaja, a kontraindikacije su vrlo rijetke. Organizam ne može naviknuti na pčelinje proizvode pa da oni prestanu djelovati. Med je u životu ljudi uvijek predstavljao zdravu i dostupnu namirnicu. U svim narodnim medicinama i svim krajevima svijeta bilježe se brojni recepti s više ili manje meda.

– U medu “krilati farmaceuti” skupljaju najplemenitije iz prirode, iz cvijeta. Oni nakon što uzmu nektar iz cvijeta prerade ga u svom laboratoriju. Rezultat je proizvod koji ima 500 sastavnica i do savršenstva je izbalansiran ne samo za pčelinji organizam nego i za ljudski. Njega možemo preporučiti trudnicama, maloj djeci, djeci školske dobi, odraslima pa i u trećoj životnoj dobi. Kod trudnica izuzetno dobro djeluje na razvoj organa djeteta u prvom tromjesečju. Trudnice će imati manje nuspojava, istaknuo je Lončar dodajući da med, a osobito propolis pa i matična mliječ, izuzetno dobro djeluju na organizam.

– Ne dopuštaju promociju karcinogeneze ili je usporavaju za određeni broj godina, čak desetak i više.

Lončar preporuča koristiti domaći med. Razlog je što kao takav zadržava svih 500 sastojaka od kojih se dio gubi zagrijavanjem, filtriranjem i drugim tehnološkim procesima tijekom prerade.

Izvor: Zadarski list