UKRAJINSKE trupe izvele su napad na zračnu luku u blizini grada Kramatorsk, te su upale u grad Slaviansk. Aktivisti javljaju kako je u napadima ozlijeđeno nekoliko ljudi.
Ukrajinske trupe došle su do zračne luke u oklopnim vozilima te su počeli razgovarati s pripadnicima narodne milicije.
“Počeli su pregovarati s narodnom milicijom koja kontrolira zračnu luku. Pucnjava je počela nenadano”, izjavili su pripadnici milicije RIA novostima i dodali da je u pucnjavi ranjeno nekoliko ljudi te da bi moglo biti i mrtvih.
Drugi pripadnici narodne milicije blokirali su ulazak u Kramatorsk i spremni su braniti grad, dodaju aktivisti.
Voditelj Donbass narodne milicije, Sergej Ciplakov kazao je kako je u tijeku “veliki napad na Slaviansk”.
“Oklopna vozila ulaze u grad…sve je puno vojnika. Ljudi se pripremaju obraniti grad”, izjavio je Ciplakov.
Turčinov: “Akcija će biti realizirana u fazama i na uravnotežen i odgovoran način”
Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika, Oleksandr Turčinov izjavio je da je u Donjecku jutros pokrenuta antiteroristička akcija.
“Akcija će biti realizirana u fazama i na uravnotežen i odgovoran način. Još jednom bih htio naglasiti da je cilj ovih mjera da se zaštite građani Ukrajine”, rekao je Turčinom prilikom obraćanja Vrhovnoj Radi.
Uz to je optužio Rusiju da gaji “brutalne planove” za destabilizaciju jugoistoka Ukrajine.
“Oni žele zapaliti vatru ne samo u Donjecku, nego i na čitavom jugu i istoku Ukrajine, od Harkova do Odese”, naveo je Turčinov.
Tijekom noći iz različitih dijelova istočne Ukrajine stizale su poruke o kretanju vojne tehnike, prenosi Voice of Russia.
Pretučeni ukrajinski političari
U međuvremenu, pripadnici nacionalističke grupe Desni sektor upali su u sjedište Komunističke partije u sjeveroistočnom gradu Sumi i pretukli tajnika regionalnog komiteta Valerija Sirjačenka. Ranije su provalili u sjedište Komunističke partije u zapadnom gradu Rovno, prenosi RT.
Osim Sirjačenka, brutalno je pretučen i ukrajinski zastupnik i predsjednički kandidat Oleg Carev. Careva su napali kasno sinoć u Kijevu odmah po izlasku iz televizijskog studija kanala ITCV.
Ukrajinski mediji prenose da su i drugog kandidata na izborima koji je također sudjelovao u emisiji ITCV, Mihaila Dobkina, ispred televizije napadači posuli zelenom bojom i brašnom.
Na Carevoj web stranici navodi se da ga je napala naoružana agresivna rulja koja je blokirala zgradu televizije. Kasnije je objavljen i video u kojem je Carev pokazao svoje ozljede te izjavio da bez obzira na fizičke prijetnje neće povući svoju kandidaturu.
Ukrajina ne da vodu Krimu
Ukrajina je smanjila isporuke vode Krimu čak 12 puta u odnosu na dosadašnju uobičajenu vodoopskrbu, prenosi RT.
Krim sada navodno od Ukrajine dobiva tek 5,5 kubnih metara vode u sekundi, dok norma iznosi oko 70 kubnih metara u sekundi. O svemu je predsjednik Krima Sergej Aksjonov izvijestio predsjednika Rusije Vladimira Putina.
Zbog problema s vodom, vlada u Simferopolju razmatra nekoliko alternativnih rješenja. Navodno se spominje se izgradnja vodovoda preko Kerčenskog prolaza za isporuku vode iz Krasnodarskog kraja, kao i moguće bušenje dubokih bunara na području Krima.
EU i SAD Rusiji prijete širenjem sankcija
Europska Unija i SAD najavile su nove sankcije protiv Rusije nastavi li se pogoršavati stanje na istoku Ukrajine gdje proruski prosvjednici zauzimaju vladine zgrade.
O krizi su na zahtjev Kremlja telefonski razgovarali predsjednici Putin i Obama. Ruski predsjednik rekao je kako je dojam o ruskom miješanju u Ukrajini temeljen na upitnim informacijama i da je kriza rezultat nesposobnosti vlasti u Kijevu da uzme u obzir potrebe ruskog stanovništva. Pozvao je Obamu da svojim utjecajem spriječi upotrebu sile i krvoproliće. Obama je rekao kako će se cijena miješanja u situaciju samo povećati za Rusiju.
Europski ministri u Luxembourgu odlučili su se za proširenje popisa osoba za koje se uvode ograničenja. “Odobrili smo dvije ključne mjere iz paketa za ekonomsku i financijsku pomoć Ukrajini. Prvo odluka o milijardu eura za makro financijsku pomoć kako bi pomogli ekonomsku stabilizaciju i strukturne reforme, a drugo je jednostrana odluka o trgovinskim pogodnostima”, rekla je Visoka povjerenica EU za vanjsku politiku Catherine Ashton.
Za to vrijeme u 10 gradova ukrajinskog industrijskog istoka proruski prosvjednici u rukama drže vladine zgrade, ne namjeravaju popustiti ultimatumu te upomoć zovu Putina. Iz Kremlja su poručili kako ih ruski predsjednik sluša.
Putin u telefonskom razgovoru s Obamom: Kremlj se ne upliće u Ukrajinu
Ruski predsjednik Vladimir Putin opovrgnuo je u telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Barackom Obamom da se Kremlj upliće u Ukrajinu te je zatražio od SAD-a da iskoriste svoj utjecaj i spriječe krvoproliće u toj zemlji, priopćeno je iz Kremlja.
“Ruska je strana naglasila da su prosvjedi u Donjecku, Kubansku, Harkivu, Slaviansku i drugim gradovima na jugoistoku Ukrajine rezultat nedostatka volje i sposobnosti vodstva u Kijevu da uzme u obzir interese Rusa i drugoga stanovništva koje se služi ruskim jezikom”, priopćio je Kremlj.
“Predsjednik Putin pozvao je Baracka Obamu da učini sve kako bi iskoristio priliku koja se pruža SAD-u da spriječi uporabu sile i krvoproliće”, dodaje se.
Putin je rekao Obami kako se izvješća da se Rusija upliće u Ukrajinu temelje na pogrešnim informacijama. Rekao je da bi se vlasti u Kijevu trebale usredotočiti na to da uključe sve pokrajine i političke snage u Ukrajini u sastavljanje novoga ustava.
Obje su se strane složile da će nastaviti tražiti diplomatska sredstva kojima mogu utjecati na situaciju uoči međunarodnih pregovora o Ukrajini, zakazanih za 17. travnja u Ženevi, stoji u priopćenju.
Obama u telefonskom razgovoru rekao Putinu da SAD žele diplomatsko rješenje u Ukrajini
Američki predsjednik Obama rekao je u ponedjeljak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da SAD prednost daju diplomatskom rješenju krize u Ukrajini te je kritizirao Rusiju za poduzimanje akcija koje ne vode u tom smjeru.
“Predsjednik je jasno rekao da je diplomatski put otvoren i da mi takvom putu dajemo prednost, ali da ono što čini Rusija nije u skladu s time niti vodi u tom smjeru”, rekao je visoki dužnosnik američke administracije o telefonskom razgovoru dvojice čelnika.
Obama je rekao Putinu da je Kijev iznio “stvarne ponude” koje se odnose na prenošenje vlasti na lokalne vlade u zemlji, rekao je dužnosnik. “To je nešto o čemu trebaju odlučivati Ukrajinci”, rekao je. “Mi smo uvijek podupirali sveobuhvatan proces, a to ćemo i nastaviti činiti.”
Dužnosnik je rekao da je telefonski razgovor, koji je opisan kao “iskren i izravan”, obavljen na zahtjev Rusije.
SAD ne razmišlja o vojnoj pomoći Ukrajini, šef CIA-e bio u Kijevu
Bijela kuća u ponedjeljak je objavila da Sjedinjene Države ne razmišljaju o slanju vojne pomoći Ukrajini, prenosi agencija Reuters. “Razmišljamo o različitim mogućnostima kako bismo iskazali čvrstu potporu Ukrajini, diplomatsku i gospodarsku”, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney novinarima. “Ne razmišljamo aktivno o vojnoj pomoći, ali preispitujemo oblike pomoći koju bismo mogli pružiti”, rekao je glasnogovornik.
Direktor CIA-e John Brennan boravio je ovog vikenda u Kijevu u okviru radnog posjeta Europi, u trenutku kada je istok Ukrajine pritisnut teškom krizom, potvrdio je glasnogovornik Bijele kuće, a prenijele su svjetske agencije. “Možemo potvrditi da je direktor (CIA-e) ovog vikenda bio u Kijevu”, rekao je Carney na tiskovnoj konferenciji. “Nije uobičajeno da komentiramo putovanja direktora CIA-e, ali s obzirom na izuzetne okolnosti u ovom slučaju i pogrešne tvrdnje Rusa usmjerene na ovu agenciju možemo potvrditi da je njen direktor bio u Kijevu u sklopu putovanja po Europi”, dodao je.
U ponedjeljak nešto ranije, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da očekuje objašnjenje Washingtona u vezi s informacijama o takvu posjetu. “Želimo shvatiti što znače informacije o žurnom posjetu direktora CIA-e Kijevu”, rekao je Lavrov. “Zasad nismo dobili uvjerljivo objašnjenje”, dodao je. “Te su izjave apsurdne”, uzvratio je Carney, istaknuvši da je boravak direktora američke obavještajne agencije u Kijevu dogodio isključivo u okviru njegova “rutinskog” putovanja po europskom kontinentu.
Napetost između Rusa i Amerikanaca dodatno je porasla proteklog vikenda u vezi s teškom krizom koja je zahvatila rusofonski istok Ukrajine. Samantha Power, američka veleposlanica u UN-u, rekla je tako u nedjelju da su napadi oružanih skupina u gradovima na istoku Ukrajine nosili “znak umiješanosti Moskve”.
UN poziva ukrajinske vlasti da spriječe poticanje mržnje
U izvješću Visokoga povjerenstva UN-a za ljudska prava objavljenom u utorak u Ženevi nove se ukrajinske vlasti pozivaju da spriječe poticanje mržnje te da vode računa o poštovanju manjina.
Izvješće u kojemu se razmatraju događaji do 2. travnja, objavljeno je nakon dviju misija što ih je u ožujku na mjestu događaja obavio UN-ov podtajnik za ljudska prava Ivan Šimonović.
“Neophodno je potrebno da vlada da prioritet poštivanju različitosti i sudjelovanju sviju, uključujući i pripadnike manjina, u političkom životu zemlje”, stoji u priopćenju Visoke povjerenice Navi Pillay.
S obzirom na iznimno napetu situaciju na istoku Ukrajine gdje živi velika ruska manjina, “važno je odmah poduzeti mjere kojima će se ponovno uspostaviti povjerenje između vlade i naroda te između različitih zajednica. Također je važno uvjeriti sve koji žive u Ukrajini da se njihovi najveći strahovi neće ostvariti”, stoji u izvješću.
Od nove ukrajinske vlade traži se da “spriječi medijske manipulacije na način da se na vrijeme plasiraju točne informacije” te da se bori protiv “netolerancije i ekstremizma”.
Od vlasti na Krimu u izvješću se traži da “riješe slučajeve nestalih osoba, da poduzmu mjere koje će zajamčiti zaštitu ljudskih prava izmjenama institucijskog i pravnog okvira, uključujući i pitanje dobivanja državljanstva te da zajamče zaštitu prava manjina i lokalnog stanovništva”, aludirajući pritom na Tatare.
Berlin poziva Moskvu da se otvoreno distancira od nasilja
Njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel pozvao je u utorak Moskvu da se “otvoreno distancira” od uporabe nasilja na istoku Ukrajine i to tako da “oni kojih se to tiče shvate” poruku.
“Čuo sam i pročitao da ruska vlada odbacuje odgovornost” za organiziranje nasilja na istoku Ukrajine, rekao je Gabriel na tiskovnoj konferenciji u Berlinu. “Ipak, postoji čitav niz dokaza” u tom smislu, dodao je, ali ako Moskva doista ne potiče nerede u Ukrajini “onda u najmanju ruku možemo očekivati da se (ruska vlada) otvoreno distancira od tog nasilja”.
“Očekujemo jasan odmak od nasilja na istoku Ukrajine, tako da oni kojih se to tiče shvate i da se više ne mogu pozivati na prešutnu potporu Moskve”, istaknuo je.
“Nitko ne želi gospodarske sankcije”, koje će biti sljedeći korak u europskoj reakciji na pogoršanje stanja, rekao je socijaldemokratski ministar. No “Rusija mora znati da su Njemačka i Europa spremne” na primjenu takvih sankcija, ustvrdio je.
Ukrajini, gdje su u subotu počeli očito koordinirani napadi proruskih aktivista, više no ikad prijeti raspad na rusofonski istok te na središte i zapad koji su okrenuti Europi.
Izvor: Index.hr
