DOK JE Ukrajina na rubu izbijanja rata, odnosi Istoka i Zapada sve su napetiji. Rusija se zbog svoje umiješanosti u ukrajinsku krizu našla pod novim sankcijama.

Novi neredi na jugoistoku Ukrajine, tri osobe ubijene

Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov je putem svog Facebook profila izvijestio kako je došlo do novih nereda. Oko 300 militanata napalo je tijekom noći ukrajinsku vojnu bazu na jugoistoku zemlje. Tri napadača su pritom ubijena, 13 ih je ozlijeđeno, a 63 osobe su uhićene.

Ukrajinske postrojbe uspjele su u noći na četvrtak odbiti napad na svoju bazu u Mariupolu, na jugoistoku Ukrajine, pri čemu su ubile trojicu napadača, a 13 ranile, izjavio je ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov. Napad, koji je izvelo 300 separatista, odbijen je a snage ministarstva unutarnjih poslova nisu pretrpjele gubitke, napisao je Avakov na Facebooku. Zarobljena su 63 napadača, naveo je ministar.

Napadači su izveli napad na bazu vatrenim oružjem, zapaljivim bombama i molotovljevim koktelima otvorivši vatru na stražarska mjesta. Specijalne snage u četvrtak ujutro još su uvijek progonile “oružanu skupinu”, naveo je ministar. Snage reda zaplijenile su oružje i telefone ruskih operatera, prenosi AFP.

Policijske snage pojačale su ophodnje po Mariupolu, gradu na Azovskom moru, a ministarstvo je helikopterima poslalo dodatna pojačanja u grad. Riječ je o najkrvavijem incidentu u Ukrajini otkad su prije desetak dana separatisti intenzivirali pobunu u istočnim dijelovima zemlje. Proruski aktivisti su posljednjih dana zauzeli više upravnih zgrada na nemirnom istoku Ukrajine gdje je većina stanovnika rusofona.

Najnoviji sukob dogodio se nekoliko sati uoči početka četverostranih pregovora o rješavanju ukrajinske krize u Ženevi na kojima bi trebali sudjelovati predstavnici Ukrajine, Rusije, SAD-a i Europske unije.

U Ženevi pregovori o Ukrajini

U Ženevi su u četvrtak počeli pregovori o ukrajinskoj krizi između Ukrajine, Rusije, SAD-a i EU. O krizi razgovaraju ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrej Deščica, ruski ministar Sergej Lavrov, američki državni tajnik John Kerry i visoka predstavnica EU Catherine Ashton.

Švicarska je policija uhitila dvije članice ukrajinskog feminističkog pokreta Femena koje su pokušale prosvjedovati golih grudi ispred hotela u kojem se održava sastanak.

Razgovori se održavaju u jeku eskalacije sukoba na istoku Ukrajine, odnosno protu-terorističke akcije ukrajinskih snaga. Hoće li teme biti referendum o upotrebi jezika i federalizacija nije poznato.

Povjerenica je prije nekoliko dana istaknula važnost smirivanja stanja: “Ženevski sastanak moramo iskoristiti za razgovore o tome kako smanjiti napetosti. Ključno je da nađemo prikladan način koji će zemlji donijeti mir i sigurnost”.

Putin: Nadam se da nećemo morati pribjeći sili u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da se nada da neće morati pribjeći sili u istočnoj Ukrajini, te je vodstvo u Kijevu optužio da čini “velik zločin” jer u to područje šalje vojsku i prijeti umjesto da razgovara s rusofonim stanovništvom, prenose agencije.

“Podsjećam da je Vijeće Federacije (gornji dom ruskog parlamenta) ovlastilo predsjednika na uporabu vojne sile u Ukrajini”, rekao je Putin u višesatnom televizijskom kontaktu s nacijom u kojem odgovara na pitanja ruskih građana. “Doista se nadam da to pravo neću morati upotrijebiti i da ćemo sva današnja goruća pitanja uspjeti riješiti političko-diplomatskim sredstvima”, citira Putina Reuters.

No, po Putinu ishod krize u Ukrajini ovisi o spremnosti Kijeva da “zajamči” rusofonom stanovništvu da će poštovati njegova prava, piše France presse. Odbacio je tvrdnje da su ruski vojnici prisutni na istoku Ukrajine te istaknuo važnost četverostranih (Rusija, Ukrajina, Europska unija i Sjedinjene Države) pregovora o ukrajinskoj krizi koji su netom počeli u Ženevi.

Nove vlasti u Kijevu griješe i “vuku zemlju u ponor”, rekao je Putin. “Umjesto da shvate da je nešto krivo s ukrajinskom vladom i pokušaju uspostaviti dijalog, oni prijete silom … to je veliki zločin sadašnjeg vodstva u Kijevu”, poručio je prvi čovjek Rusije. “Nadam se da će shvatiti prema kakvom ponoru, ambisu sadašnje vlasti vuku zemlju”, rekao je Putin.

Nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča Rusija je u ožujku pripojila ukrajinski poluotok Krim te je Putin u četvrtak obećao da će Moskva ubrzati proces prelaska krimskog platnog sustava na rusku rublju umjesto ukrajinske grivnje.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova: Rusija mora prestati podupirati terorizam u Ukrajini

Rusija mora prestati podupirati “terorističko djelovanje” u Ukrajini, rekao je novinarima ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščica po dolasku u Ženevu u srijedu navečer.

“Želimo da Rusija ne podupire terorističko djelovanje na istoku Ukrajine”, rekao je Deščica koji će u četvrtak sudjelovati na četverostranom susretu s kolegama iz Europske unije, Catherine Ashton, Sjedinjenih Država, Johnom Kerryjem i Rusije, Sergejom Lavrovom ne bi li pronašli rješenje za smirivanje napetosti na istoku zemlje koji je zahvatila proruska pobuna.

Ukrajinska vlada traži također da “Rusija povuče svoje snage s istočne ukrajinske granice”, rekao je ministar.

U srijedu se sukob s proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine okrenuo u poraz proeuropskih vlasti u Kijevu. Prorusi traže pripojenje Rusiji ili barem “federalizaciju” Ukrajine kojom bi pokrajine dobile veće ovlasti.

Deščica je usto podsjetio kako Kijev očekuje od Moskve da “potvrdi da je Krim sastavni dio Ukrajine i da povuče svoje snage odande”. Južna ukrajinska pokrajina Krim u ožujku se na referendumu, koji međunarodna zajednica ne priznaje, izjasnila za pripojenje Rusiji.

Ukrajinski ministar je opetovao da se njegova zemlja protivi federalizaciji koju Moskva podupire, rekavši da njegova vlada planira provesti reforme kako bi pokrajinama dala veću autonomiju. “No, o tim pitanjima će odlučiti Ukrajina, ukrajinska vlada i ukrajinski narod. S Rusijom nećemo razgovarati o unutarnjim ukrajinskim pitanjima”, dodao je.

“Želimo nastaviti dijalog s Rusijom. Jedino diplomatski put može u ovom trenutku stabilizirati stanje u Ukrajini i u okolici”, rekao je. “Bude li Rusija i dalje kršila međunarodne zakone, to će imati loše posljedice na odnose s njom i iz toga bi mogla izvući kraći kraj”, dodao je ministar bez drugih potankosti.

Kerry stigao u Ženevu na pregovore o ukrajinskoj krizi

Američki državni tajnik John Kerry stigao je u srijedu navečer u Ženevu na pregovore ministara vanjskih poslova Ukrajine, Rusije, Sjedinjenih Država i Europske unije o stanju u Ukrajini.

Šef američke diplomacije se nada da će pomoći u uspostavi pravog dijaloga između Rusije i Ukrajine, rekao je jedan visoki dužnosnik novinarima u zrakoplovu na putu u Ženevu. “Sjedinjene Države i Europska unija žele razgovarati s Rusijom i Ukrajinom i pronaći puteve smirenja i sigurnosti”, dodao je taj dužnosnik.

Washingtona “želi je da Rusija prestane podržavati i poticati separatiste i da povuče svoje postrojbe s granice s Ukrajinom”, objasnio je taj visoki dužnosnik i dodao da je predsjednik Barack Obama bio “vrlo jasan kada je rekao da će Rusija ako ne iskoristi tu priliku za smirenje, platiti visoku cijenu”.

U Washingtonu je Bijela kuća navela u srijedu da Sjedinjene Države aktivno pripremaju nove sankcije Rusiji kao odgovor na njezine akcije u Ukrajini.

SAD ne očekuje bitan napredak na ženevskom sastanku s Rusijom

Washington ne predviđa bitan napredak s Rusijom oko ukrajinske krize na sastanku u četvrtak u Ženevi ministara vanjskih poslova Ukrajine, Rusije, Sjedinjenih Država i Europske unije, rekli su u srijedu američki dužnosnici.

Dužnosnici su rekli kako je razumno pretpostaviti da će Rusiji biti uvedeno još sankcija ako ne dođe do napretka na sastanku.

Govoreći pod uvjetom da ostanu neimenovani dužnosnici su rekli kako vjeruju da ruski predsjednik Vladimir Putin predviđa federalističku Ukrajinu što bi Moskvi dalo mogućnost da stavlja veto na njezine odluke.

Putin je spomenuo federalizam u svojem telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Barackom Obamom u ponedjeljak, rekao je jedan dužnosnik. Obama je tada istaknuo kako je američko stajalište da Ukrajina treba sama odlučiti o svojoj budućnosti.

Novi okršaj u UN-u zbog izvješća o Ukrajini

Zapad i Rusi su se u srijedu u Vijeću sigurnosti opet međusobno optuživali zbog izvješća UN-a o ljudskim pravima u Ukrajini, koje je Moskva ocijenila pristranim a Washington, London i Pariz su pozvali Rusiju da se prestane miješati u Ukrajini.

Ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin rekao je da je UN-ovo izvješće “pristrano i ne odražava pravo stanje rusofonskog stanovništva u zemlji”. Upozorivši na “opasnost od pravog građanskog rata” u Ukrajini, rekao je da vlasti u Kijevu “moraju početi dijalog” sa separatistima.

Britanski veleposlanik Mark Lyall Grant istaknuo je pak da izvješće, protivno ruskoj tezi, “govori da stanovnici koji govore ruski nisu bili ugroženi na Krimu” i da “nije bilo sustavnih napada na rusku zajednicu u Ukrajini”.

Govoreći o napetostima na rusofonskom istoku Ukrajine, istaknuo je da “paravojne postrojbe dobro opremljene i naoružane automatskim puškama nisu bile mirni prosvjednici”.

Američka veleposlanica Samantha Power poručila je da je “najbolji način za smirivanje napetosti da ti naoružani pripadnici milicije napuste zgrade koje su zauzeli”. Rusija mora usto “povući svoje postrojbe s granice i prekinuti destabilizaciju Ukrajine”, opetovala je.

Francuski veleposlanik Gerard Araud ocijenio je da bi “bilo neprihvatljivo da manevri nasilnih skupina ugroze održavanje” predsjedničkih izbora 25. svibnja koji su “presudni za budućnost zemlje”. “Nećemo dopustiti Rusiji da spriječi njihovo održavanje ni da ih diskvalificira”.

Podnoseći izvješće vijeću zamjenik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović rekao je da se “mora prekinuti naoružavanje prosvjednika (na istoku Ukrajine) koji postaju poluvojna sila”, premda nije izravno optužio Rusiju za to.

“Svi koji potiču nasilje ili dopremaju oružje prosvjednicima mogu se smatrati odgovornima za tragične posljedice koje će iz toga proisteći”, dodao je. Ipak je pozvao “(ukrajinske) sigurnosne snage da nepotrebno i prekomjerno ne primjenjuju silu”.

U izvješću UN-ova Visokog povjerenstva za ljudska prava objavljenom u utorak u Ženevi poziva se nove ukrajinske vlasti da spriječe raspirivanje mržnje i da poštuju manjine. Izvješće je sastavljeno nakon dvaju Šimonovićevih posjeta Ukrajini u ožujku.

Obama: Rusiju očekuju nove sankcije zbog destabilizacije Ukrajine

Američki predsjednik Barack Obama rekao je u srijedu da Rusija može očekivati nove sankcije ako pojača potporu separatistima na istoku Ukrajine.

“Dosljedno sam govorio da će Rusija svaki put kad poduzme ovakve korake s ciljem da destabilizira Ukrajinu i povrijedi njezinu suverenost, snositi posljedice”, upozorio je Obama u razgovoru za televiziju CBS.

Obama je za ukrajinsku krizu otvoreno optužio Moskvu, uoči susreta u Ženevi na kojemu će Rusija, Ukrajina, Sjedinjene Države i Europska unija pokušati razriješiti sadašnju pat-poziciju.

Američki dužnosnici su rekli da su spremni uvesti Rusiji nove sankcije ako sastanak u Ženevi ne donese bitniji napredak, prenosi Reuters.

Predsjednik Obama je rekao kako vjeruje da Rusija nije zainteresirana za vojni sukob s SAD-om koji je vojno nadmoćniji.

“Ne želimo rat”, rekao je.

Prorusko Pridnjestrovlje, na pragu Ukrajine, želi priznanje EU

“Europska unija mora priznati Pridnjestrovlje, prorusko separatističko područje u Moldaviji uz ukrajinsku granicu, želi li stabilnost u regiji”, rekao je u srijedu u Tiraspolju predsjednik Pridnjestrovlja Jevgenij Ševčuk u ekskluzivnom razgovoru za AFP.

“EU mora priznati Pridnjestrovlje koje nije i neće biti opasno za nju; u tom bi se slučaju samo uspostavila zona stabilnosti u regiji”, rekao je predsjednik s kojim se razgovor vodio u njegovu uredu u kojemu je bila izvješena velika slika Kremlja, fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina i crveno-zelena zastava Pridnjestrovlja sa srpom i čekićem, znakovljem nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

“EU se mora osloboditi svoje borbe protiv ruske nazočnosti u regiji”, dodao je podsjetivši da je to područje privrženo Rusiji.

Ova izjava dolazi u času kada je Vrhovni sovjet (parlament) Pridnjestrovlja zatražio u srijedu od Rusije i od Ujedinjenih naroda da priznaju neovisnost tog teritorija koji službeno ima 500.000 stanovnika i na kojemu je stacionirano oko 1.500 ruskih vojnika.

Pridnjestrovlje (Transdnjestrija) gdje uglavnom žive govornici ruskog jezika i Ukrajinci, odcijepilo se 1990., uoči raspada SSSR-a, iz straha od približavanja Moldavije, gdje je službeni jezik rumunjski, susjednoj Rumunjskoj.

Godine 1992. je uslijedio kratak rat Moldavije i Pridnjestrovlja u kojemu je poginulo osamstotinjak ljudi. Od tada je Pridnjestrovlje praktično neovisno premda ga nije priznala nijedna država a međunarodna zajednica ga smatra sastavnim dijelom Moldavije, zemlje s 3,5 milijuna stanovnika, smještene između Ukrajine i Rumunjske.

Odgovarajući na pitanje o mogućem pripojenju Rusiji, poput onoga Krima, Ševčuk je kratko rekao da je u ovom času usredotočen na “priznanje Pridnjestrovlja” i ne želi se baviti “pretpostavkama”. “O sljedećim koracima odlučit će građani naše republike”, kazao je.

“Krim ima svoje okolnosti, možemo govoriti o nekim zajedničkim točkama (naših dvaju područja), ali ima i razlika, nemamo tako ugodnu klimu ni luku za prihvat Crnomorske flote”, dodao je.

Izaslanstvo Vrhovnog sovjeta Pridnjestrovlja koje vodi njegov predsjednik Mihail Burla, treba ovih dana posjetiti Moskvu kako bi podastrli svoje zahtjeve. Moldavski premijer je pak ocijenio da su zahtjevi Vrhovnog sovjeta “izazov” teritorijalnoj cjelovitosti njegove zemlje.

Ševčuk je rekao i da je spreman za novi krug pregovora s OESS-om (Organizacija za europsku sigurnost i za suradnju), Rusijom, Ukrajinom, Moldavijom, Sjedinjenim Državama i EU-om o “zamrznutom” sukobu u Pridnjestrovlju.

Odgovarajući na pitanje o nostalgiji koju njegova republika osjeća za bivšim SSSR-on, napose kroz “nacionalno” znakovlje, Ševčuk (45) je rekao: “U vrijeme Sovjetskog Saveza vladala je stabilnost, nije bilo sukoba”.

Izvor: Index.hr /ZDanas