Institut za ekonomiju i mir (IEP) objavio je Globalni indeks mira za 2013. godinu prema kojem je svijet postao manje mirno mjesto s povećanim brojem samoubojstava.
Indeks mira napravljen je na uzorku od 162 zemlje po 22 kvalitativna i kvantitativna pokazatelja o nasilju i strahu od istog. U obzir su uzeti brojni pokazatelji poput stope kriminala, odnosa sa susjednim zemljama, broja samoubojstava, terorističkih napada, atomskog naoružanja, broja zatvorenika, dostupnosti oružja i sl.
Hrvatska se na popisu najmirnijih zemalja našla na 28. mjestu čime je jedna od dvije najbolje plasirane zemlje bivše Jugoslavije. Primjerice, Srbija se nalazi na 62. mjestu, BIH na 71., Crna Gora na 73., a Makedonija na 79. mjestu. Ispred Hrvatske je jedino Slovenija koja je zauzela visoko 13. mjesto.
Europa je najmirniji kontinent s 13 od 20 najmirnijih zemalja svijeta. Tri najmirnije zemlje svijeta su male, ali stabilne demokratske zemlje – Island, Danska i Novi Zeland.
U top 10 svrstale su se još i Austrija, Švicarska, Japan, Finska, Kanada, Švedska i Belgija.
Rat je Afganistan vratio na začelje liste, a tek nešto bolje su Somalija, Sirija, Irak, Sudan, Pakistan, Kongo, Rusija i Sjeverna Koreja. Najveći napredak zabilježila je Libija s novom vladom od 2011. godine, dok je najveći pad zabilježila Sirija zbog trogodišnjeg krvavog rata koji još uvijek traje.
Od 2008. do danas svijet je postao manje miran za punih 5 posto. Od tada je 110 zemalja postalo manje mirno dok je njih 48 poboljšalo svoj položaj na popisu najmirnijih zemalja.
Tri glavna faktora koja su dovela do pogoršanja indeksa mira u protekloj godini su: broj ubojstva, povećani vojni izdaci i politička nestabilnost.
Zanimljiv je podatak i da je broj smrtnih slučajeva u sukobima unutar zemlje značajno porastao. U posljednjih godinu dana, rat s narkokartelima u Meksiku odnio je dvostruko više žrtava nego unutarnji sukobi u Iraku i Afganistanu.
Ukupni ekonomski utjecaj nasilja iznosi 11 posto globalnog BDP-a ili 9.46 trilijuna američkih dolara. Kada bi svijet mogao smanjiti troškove koji nastaju zbog nasilja za 50 posto, sačuvala bi se količina novca dovoljna za otplatu duga zemalja u razvoju, a moglo bi se osigurati i dovoljno sredstava za Europski mehanizam za stabilnost i dodatni iznos novca potrebnog za financiranje Milenijskih ciljeva razvoja.
Izvor: Index.hr/ZDanas