Premijer Zoran Milanović komentirao je najavu novog poreza na štednju koji je dio programa poslan Europskoj komisiji. Rekao je da je odluka o porezu jedna od mogućnosti, o kojoj će se još razgovarati. Milanović je rekao da se ne radi o novom porezu i ustvrdio da je porez na meniju, a još će se vidjeti što će s tog menija na kraju uzeti.
Na novinarsko pitanje nakon obilaska dispečerskog centra u HEP-u, kako to da se uvodi porez na kamate na štednju premda je Vlada tvrdila da neće biti novih poreza, premijer je odgovorio da “dok porez ne bude uveden, nije uveden”.
Dodao je da je riječ o planovima te da će se vidjeti što će se učiniti.
“Mogućnost postoji, kao i s porezom na nekretnine. To su prijedlozi Europskoj komisiji, međutim nije rečeno da će ti porezi biti uvedeni”, tvrdi Milanović.
Porez na nekretnine tek nakon izlaska iz krize?
Ističe da će učiniti sve da barem porez na nekretnine ne bude uveden, nego tek po izlasku iz krize i nekoliko godina gospodarskog rasta.
Milanović smatra da novi porezi ni koncepcijski niti financijski nisu rješenje, nego treba vidjeti kao smanjiti rashode opće države.
Na izravno pitanje tvrdi li da neće biti poreza na štednju, odgovorio je kako tvrdi da je to jedna od mjera o kojima se razgovara, ali da su njemu prioritet rashodi, a ne prihodi. “Prema tome, vidjet ćemo, šanse za to nisu velike”, rekao je Milanović, te pojasnio da je to tako naročito kad je u pitanju porez na nekretnine.
Linić govori jedno, Pusić drugo, a Milanović treće
Na novinarsku primjedbu da ministar financija Slavko Linić govori jedno, prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić drugo, a on treće i kako je to moguće s obzirom da se odluke donose na užem kabinetu Vlade, odgovorio je “niste u pravu”.
Premijer drži da novi porezi ne mogu riješiti ključni hrvatski problem, a to su preveliki rashodi. Napominje da opća država s rashodima od 150 milijardi kuna previše košta te da je jedini izlaz iz krize u gospodarskom rastu i primarnom proračunskom suficitu.
Ako nema gospodarskog rasta, javni dug se gomila tako da idemo prema 85-100 posto udjela javnog duga u BDP-u, a to je puno više od 60 posto koliko je dopušteno i može nam se dogoditi da, taman kad završimo proceduru prekomjernog deficita, započnemo proceduru prekomjernog javnog duga, a to moramo spriječiti, kaže premijer.
Upitan hoće li onda biti smanjenja plaća ili rezanja socijalnih davanja, odgovorio je da sigurno neće biti smanjenja mirovina ni plaća u ovom trenutku, ali da se o određenim rasterećenjima u javnom sektoru mora razgovarati.
Komadina: Ne dirati štednju do 100.000 eura
Drugim riječima, Vlada zna da uvodi porez na štednju i da ga uvodi od 1. siječnja 2015. godine. Samo što još ni sami ne znaju kako će taj porez izgledati.
Govoreći o novom poreznom opterećenju, ministar financija Slavko Linić opisao ga je kao “olakšicu”. U svojim izjavama u četvrtak Linić je najavio da će poreza na štednju biti oslobođeni građani koji na računu imaju neku siću za crne dane.
No, o tome koliki će biti neoporezivi iznos štednje (niti hoće li neoporezivi iznos uopće postojati), za sada nema službenih informacija. U emisiji “Poligraf” na Hrvatskom radiju o ovoj se temi oglasio i Zlatko Komadina, bivši član Vlade i župan Primorsko-goranske županije.
“Založit ću se da štedni ulozi do 100.000 eura ne budu oporezivani”, rekao je Komadina, dodavši kako će o tome razgovarati s Linićem.
Sto tisuća eura je, kaže Komadina, vrijednost stana prosječne hrvatske obitelji. “Ako prodate tan, novac stavite u banku. Gdje ćete ga drugo staviti, u čarapu? Prema tome, to je negdje ta razina od stotinjak tisuća eura, koja se po meni neće oporezivati”, kaže Komadina.
Izvor: Index.hr/ZDanas
