Nedavna javna tribina o sudbini vojnih objekata u Zadru i njegovoj županiji, izazvala je niz reakcija. Posebice se to odnosi na tvrdnju da više stotina milijuna eura vrijedan projekt sveučilišnog kampusa, zapravo u sebi sadrži i projekt izgradnje pastoralnog centra. Kako je projekt lansiran prema EU fondovima, a Unija ne finacira izgradnju sakralnih objekata s pripadajućim pastoralnim centrom, to se u stručnoj javnosti pojavila sumnja o zataškavanju stvarne namjere prostora koji se urbanistički uređuje za najveću investiciju u Gradu Zadru.
Dva projekta
Štoviše, pomutnju je izazvala izjava voditeljice Ureda za strukturne fondove i razvoj Sveučilišta u Zadru prof. Tamare Glušić, koja je ustvrdila da originalni naslov projekta čak u svom imenu sadrži sufiks pastoralnog centra. Hoće li u središtu umjesto sveučilišnih sadržaja, biti crkva sa pripadajućim vjeroučiteljskim kompleksom, pitanje je koje je Tamara Glušić objasnila novim teološkim studijima koji će se izučavati na Zadarskom sveučilištu.
No, zanimljivo je kako je na istoj tribini i ravnateljica Županijskog zavoda za prostorno uređenje Nives Kozulić propustila objasniti taj prijepor. Nakon izlaska novinskog članka, i u javnosti postavljenog pitanja što je posrijedi, odlučila je pojasniti o čemu se zapravo radi.
– Riječ je o nazivu odluke kojom Vlada RH izuzima zemljište za potrebe izgradnje sveučilišnog kampusa i pastoralnog centra. Dakle, nije rječ o nikakvom „podmetanju” da se sredstvima EU gradi nova crkva u Zadru. Urbanistički gledano, moramo razlučiti dva područja. Jedan je sjeverni, iznad prometnice koja ide rubom PU zadarske, gdje se danas nalazi veliko parkiralište. Povratom imovine Crkva je tu natrag dobila zemljište površine 3 hektara. Taj dio urbanistički se nastavlja na UPU Višnjika. Južnije se nalazi ostatak površine zone od 17 ha u obuhvatu bivše vojarne Franka Lisice, u kojem će se graditi kampus. Oba projekta nemaju veze jedan s drugim, osim što se spominju u nazivu vladine odluke o izuzeću zemljišta, rekla je Kozulić.
Grad s tri aerodroma
Nakon tribine u zraku je ostao i status Šepurina. Problem je nastao kad je Kozulić rekla kako su prostor bivše vojne baze s hangarima i već izgrađenom poletno-sletnom stazom, urbanisti ostavili u prostoru, ali za potrebe turizma ili sporta.
– To je i logično jer se cijeli kompleks Šepurina nastavlja na zapadni dio županije koji je od Pinije do Zatona gusta turistička destinacija. Problem je nastao jer je ranijim planom nije bila moguća gradnja smještajnih kapaciteta u zaštićenom obalnom pojasu, a i županijskim prostornim planom je to bilo onemogućeno, iako je to područje, čak i tim planom, bilo definirano kao turistička zona. Dakle, naše mišljenje je da postojeća infrastruktura treba ostati u prostoru kao dodatna ponuda turizmu, rekla je Nives Kozulić.
No, prva županijska urbanistkinja je svjesna drugog problema. Na jednoj strani Zračna luka Zadar ima ambiciozne planove proširenja piste za 700 metara i stajanke. Na drugoj strani županije, u Stankovcima je također predviđen aerodrom za generalnu avijaciju koja se želi privući i u Šepurine koje su u neposrednoj blizini dvaju najznačjanijih turističkih kompleksa s tendencijom daljnjeg razvoja. Tako bi Zadar, kao grad koji još uvijek nema 100.000 stanovnika, u krugu od 50 kilometara imao čak tri aerodroma. Lopticu tog problema Nives Kozulić prebacuje u dvorište „prometaša”.
– Ne samo da bi o tome svoju rječ trebali dati prometni stručnjaci, nego bi se o korištenju Šepurina trebala izjasniti jedna kvalitena studija. Novoosnovana agencija za upravljanjem državnom imovinom DUDI trebala bi učiniti dodatni napor da se spriječi daljnja devastacija Šepurina, jer je obveza agencije zaštititi imovinu države. Ovdje moram istaknuti napore koje je poduzimao Grad Nin kako bi zaštitio Šepurine, ali je uvijek nailazio na zid vlasničkih odnosa koji se ne rješavaju, kaže Kozulić.
U prostoru Šepurina, prema prijašnjim informacijama, podneseno je 19 zahtjeva za povratom zemljišta, pa su se događale bizarne stvari, da je zadarska policija kontrolirala brzu vožnju ispred ulaza u vojarnu Šepurine dok su, prema riječima svjedoka, bageri unutar vojarne nelegalno, ali i neometano, vadili i odnosili vrijedne instalacije.
Izvor: Zadarski list/ZDanas
