Već prvoga dana nakon što je Google otvorio korisnicima mogućnost brisanja podataka iz mreže (30.5.), vlasnik najpoznatije tražilice je obasut valom zahtjeva. 12.000 ljudi ispunilo je odgovarajući formular.

Podsjetimo, najpopularniji pretraživač interneta, američki Google, u četvrtak navečer je stavio na raspolaganje formular koji trebaju popuniti korisnici ove tražilice u Europi koji žele da se njihovi podaci izbrišu. Koncern je priopćio da je samo u petak podneseno 12.000 zahtjeva.

Ovakva Googleova odluka je uslijedila nakon nedavne presude Europskog suda za ljudska prava prema kojoj internetske tražilice prilikom pretrage mreže na temelju nekog imena u određenim slučajevima ne smije pokazivati sve rezultate.

Google istražuje u vlastitoj režiji

Podnositelj zahtjeva u formularu koji je objavio Google za svaki pojedinačni link mora obrazložiti zašto ga želi izbrisati. Google je priopćio da će biti provjereno sadržavaju li rezultati pretrage zastarjele informacije o dotičnoj osobi i postoji li javni interes za tim informacijama.
To važi ako se, na primjer, radi o financijskim prevarama, zloupotrebi položaja, presudama ili javnom djelovanju članova vlade neke zemlje. Google nije naveo koliko dugo će trajati obrada zahtjeva i koliko djelatnika će na tome raditi.

Nakon kritike povjerenika za zaštitu osobnih podataka Johannesa Caspara iz Hamburga, Google je u petak (30.5.) izmijenio formular u jednoj vrlo važnoj točci. Caspar je kritizirao Google jer je ovaj tražio slanje kopije osobne karte ili putovnice kako ne bi bilo zlouporabe zahtjeva za brisanje. Prema zakonu, argumentirao je, automatsko pohranjivanje skenirane osobne karte od strane institucija koje nisu službene nije dozvoljeno. Sada Google traži samo da se pošalje kopija “nekog identifikacijskog dokumenta”.

Sve što biste trebali znati o brisanju osobnih podataka iz interneta

Za što se može tražiti brisanje?

Google je, prema presudi Europskog suda, obvezan u svojim pretragama “sakriti” sadržaje koje povrijeđuju privatnost nekog građanina EU-a. To mogu, na primjer, biti zastarjele ili vrlo privatne informacije čiji obznanjivanje nije u javnom interesu. “Pravo na zaborav” važi prije svega za “obične” građane, a manje za osobe iz javnog života kao što su političari.
Kako se postavlja zahtjev za brisanjem podataka?
Formular se može naći na servisnim stranicama Googlea. Svaki zainteresirani korisnik mora navesti točnu adresu stranice koja bi trebala biti izbrisana. Za svaku stranicu treba navesti obrazloženje zašto bi trebala biti izbrisana. Google traži ime, e-mail adresu i kopiju identifikacijskog dokumentra osobe koja postavlja zahtjev, piše Deutsche Welle.

Što se događa nakon što ste postavili zahtjev?

Google obećava da izvijestiti podnositelja zahtjeva po obradi zahtjeva. Nije poznato u kojem roku će Google obrađivati zahtjeve.

Ako Google moj zahtjev prihvati, hoće li dotična stranica potpuno nestati iz mreže?

Ne. Samo Google “briše” stranicu iz rezultata svojih pretraga, druge tražilice ne čine to automatski. Osim toga, one se i dalje mogu vidjeti izvan Europe.

Što ako Google odbije?

Podnositelj zahtjeva se može obratiti nadležnom povjereniku za zaštitu osobnih podataka. Načelno mu je otvoren i put sudske tužbe.

Može li se postaviti zahtjev za brisanjem podataka i drugim tražilicama?

Može. Odluka Europskog suda se odnosila na Google, ali ima načelni karakter. Osim Googlea, međutim, niti jedna druga tražilica nije još stavila na raspolaganje odgovarajuće formulare pa se podnositelj zahtjeva mora direktno pismom obratiti ponuđaču.

Deutsche Welle/Danas.hr