Broj nezaposlenih nije kakav se čini, on je puno gori!
Povod ovom dnevniku je moje (beskrajno) nerviranje novinarskim napisima o nezaposlenosti. Svi mediji svaki mjesec poput pubertetlije iščekuju novi broj Erotike, pardon, broj nezaposlenih. I onda kreću naslovi “Najzad pada broj nezaposlenih”, “Katastrofa – broj nezaposlenih narastao!” i sve u tom stilu. Zadnji podaci su se odnosi na svibanj 2014. pa je krenulo optimistično “u usporedbi s prošlim mjesecom drastično pao broj nezaposlenih”, pa manje optimistično “u usporedbi sa svibnjem 2013. …” i tako dalje. I što tu mene nervira?
Vratimo se u doba prije šest godina, kada je hrvatski premijer uspio nekako izvaliti riječ “kriza” preko usana, te ono popularno “mi smo u banani”. Uzeo sam (izvor za sve podatke: Državni zavod za statistiku) sve svibnje od 2008. godine – dakle šestogodišnju recesiju.
Prvi grafikon pokazuje strukturu “aktivnog stanovništva” – što bi se laički opisalo kao “zaposleni + nezaposleni”. Ovako prikazano podaci izgledaju nekako smisleno. Broj uz crveno polje za 05/2014. (327.508) jest onaj koji me iznervirao – jer, u usporedbi s prošlom godinom (05/2013.) pokazuje PAD. Hura, nezaposlenost na godišnjoj razini pada.
Evo sada identičnih podataka, samo drukčije posloženih. Prvo što pada u oči jest godišnji pad 2013/2014. zaposlenih = 26.248 osoba! Pa kako je to moguće, nezaposlenost padne, a manje je zaposlenih negoli prije godine dana. Rješenje je jednostavno: “broj nezaposlenih” je totalno izmišljen broj, bez ikakve stvarne vrijednosti. Naime, tu se prate samo “aktivno nezaposleni”, tj. osobe prijavljene u HZZ, ali pod nekim uvjetima – inače ih se briše iz evidencije.
Dakle – “nezaposleni” su samo dio stvarno nezaposlenih – i takav podatak postaje potpuno bezvrijedan. Jednako je bezvrijedan podatak aktivno stanovništvo” budući predstavlja zbroj stvarno zaposlenih + imaginaran broj “nezaposleni”. Odbacimo stoga oba broja i koncentrirajmo se na jedini bitan – zaposleni. Jedini bitan podatak jest da je u samo šest godina broj zaposlenih pao sa 1.535.412 osoba na – 1.342.822, odnosno za 12,54% (tj. u usporedbi s prošlom godinom za 1,92%). Stoga svaki novinski članak koji obrađuje famoznu nezaposlenost jednostavno – preskočite.
Špekulativan dio dnevnika
2008. bananske godine je ILO (Međunarodna organizacija rada) objavila podatke o strukturi zaposlenih – koje je dodatno analizirao Institut za javne financije – http://www.ijf.hr/newsletter/51.pdf – a najbitniji podaci su: 1. U RH u “općoj državi” radi cca 17% ukupno zaposlenih (vjerovali ili ne – to je nešto ispod EU prosjeka); 2. U RH u javnim poduzećima radi cca 12,5% ukupno zaposlenih (ovdje smo duplo iznad EU prosjeka). Zaključak: 2008. godine je u “općoj državi i javnim poduzećima” radilo cca 29,5% ukupno zaposlenih. Da budemo precizni to bi bilo 452.946 osobe. E sada ide špekulativan dio. U ovih šest godina sam taj broj uzeo kao konstantu (ne zato jer sam posebno zloban nego ne postoje precizniji podaci) – možda je i bilo nekih racionaizacija i otkaza u javnim poduzećima, ali svi znamo da se broj općina, županija i slično nije smanjivao, da je broj ministarstava narastao te da su mnoga morala dodatno zapošljavati zbog povećanih poslova s EU. Ne pamtim niti vijesti da su škole, fakulteti i slični nešto drastično smanjivali zaposlene i sve tako. Nešto smanjivanja je bilo u HŽ-u, no većina se za sada odlučila na linearno smanjivanje plaća uz isti broj zaposlenih. Uglavnom – broj zaposlenih “van gospodarstva” je uzet kao konstanta, što pokazuje i sljedeći grafikon.
Gospodarstvo je ovdje jednostavno definirano kao zaposleni – “opća država i javna poduzeća”. No što je u ovom slučaju s podatkom o padu broja zaposlenih od 12,54%?
Budući da je broj zaposlenih “izvan gospodarstva” konstantan – on nema pad. Stoga se pad u potpunosti “prelio” na stavku “zaposleni u gospodarstvu”, a budući da je sada početna baza drukčija (1.082.466 zaposlenih u gospodarstvu 2008.) – dolazimo do sljedećeg podatka: Gospodarstvo je u šest godina izgubilo skoro 18% radnih mjesta! Naravno da je taj konstantan broj vrlo špekulativan (recimo, nedavno je privatizirano Croatia osiguranje te taj broj prelazi iz “javnog poduzeća” (valjda se vodilo kao takvo) u “gospodarstvo) – no ja do boljih podataka nisam mogao doći.
Disclaimer: Ne bih htio da ovaj dnevnik sugerira nekakvo moje nepoštivanje zaposlenih u “negospodarstvu” (stvarno rastezljiv pojam, jer je možda i Gredelj koji je proizvođač svrstan u “javno poduzeće”). Jedino sam želio pokazati kako je gospodarstvo pretrpjelo i veću štetu od one “pad zaposlenih od 12,54%”, te kako je praćenje nezaposlenih koji se evidentiraju na ovaj način totalno – besmisleno.
Izvor: Politika.com/ZDanas