Partijaneri sele sa Zrća? Stanovnici Novalje žale se na buku, a u tjedan dana uberu 20 milijuna eura

U DRŽAVI koja se busa u prsa kao velika turistička zemlja, koja se ničim drugim ni nema za pohvaliti, u zemlji u kojoj nema industrijske proizvodnje, u kojoj raste nezaposlenost i javni dug, jedina destinacija sa smislenim turističkim proizvodom, zaokruženim i osmišljenim nakon ozbiljnog strateškog planiranja razvoja – plaže Zrće – nalazi se na korak do koraka unazad.

Stanovnici Novalje stalno se bune jer u jeku turističke sezone ne mogu imati svoj mir. I dok se žale na preveliku buku stvarajući time probleme organizatorima festivala koji su od Zrća napravili svjetski prepoznatljivu partijanersku destinaciju, kao i brojnim klubovima koji su na Novalju doveli turiste, u isto vrijeme upravo zahvaljujući njima pune gradski proračun.

U samo tjedan dana koliko se održava Hideout ili Sonus festival, turisti u Novalji ostave 20 milijuna eura.

Organizatori festivala, vlasnici klubova i svi promotori Zrća kao destinacije za zabavu ogorčeni su takvim postupanjem lokalnog stanovništva.

“Danas je Novalja puna mladih ljudi, koji su veseli i bučni, koji se zabavljaju na jednak način i po danu i po noći. Puni su smještajni kapaciteti, puni su klubovi, puni su dućani, svi koji su se svojom uslugom prilagodili tržištu i publici koja dolazi u Novalju imaju razloga biti zadovoljni.

Žalosno je i zastrašujuće da nekolicina pasivnih stanovnika zaostalih u nekom dalekom turizmu kada je u jednom apartmanu tijekom ljeta ljetovalo dvije obitelji, svaka po dva tjedna od 15.7. do 15.8, da ti isti danas, u nemogućnosti da se prilagode vremenu u kojem živimo i nezaustavljivoj evoluciji turizma kao takvog i navika putnika, mogu svojim negodovanjem ugroziti ozbiljan posao, uloženi kapital i sve investicije koje se u Novalji tek imaju dogoditi u perspektivi”, navode oni koji u festivalskom turizmu kakav je razvijen na Zrću vide uspješnu turističku budućnost Hrvatske.

“Jesmo li kao društvo zaista toliko inertni da ćemo dozvoliti da čak i tamo gdje ljudi imaju viziju, imaju snagu i volju i hrabrost uložiti vlastite novce, zaposliti stotine ljudi da i tamo uništimo svaku nadu za bolje sutra i za zdrav razvoj i napredak!? Sve je više glasina da najveći festivalski promotori sa plaže Zrće koji u Novalju dovode i preko 30.000 gostiju sve više razmišljaju da ovu popularnu destinaciju za mlade zamjene nekom novom”, dodaju.

U jeku turističke sezone zabranili živu glazbu

Problemi s kojima se susreću su brojni. Tako je primjerice hostelu “Big Yellow House” u jeku turističke sezone zabranjeno održavanje koncerata u dvorištu u kojem se nalazi ugostiteljski objekt, a upravo je isti bio poseban baš zbog tih koncerata koji su privlačili umjetnike i goste iz cijelog svijeta.

“Neimanja sluha i netolerancija prema mladima koji su eto samo u Novalju došli doživjeti svoje najbolje ljetovanje, svoj najbolji provod života, na svakom koraku se uskraćuje. Restrikcije usred ljetne sezone vidljive su na svakom koraku. Niz mjera, restrikcije oko visine izvođenja glazbe i razine decibela, ograničavanje radnog vremena lokala i sl. nepopularnih mjera ove godine dovele su do toga da najvažniji organizatori festivala na plaži Zrće razmišljaju o novoj destinaciji, a upitan je i rad klubova na plaži koji Novalji u jednoj sezoni dovedu i do 500.000 posjetitelja iz čitavog svijeta”, ogorčeni su oni koji Zrće vide kao “zlatnu koku” hrvatskog turizma.

Dalibor Oliver Zjačić, osnivač i organizator Sonus festivala u razgovoru za Index kaže da upravo festivalski turizam donosi znatno veći promet Pagu i cijeloj regiji.

“Svatko tko je jednom posjetio Hrvatsku zbog festivala, i doživio apsolutnu ljepotu naše zemlje pored festivala je potencijalni turist koji će možda vratiti ili reći svojim prijateljima kako je Hrvatska lijepa. Ovamo dolaze gosti iz cijelog svijeta kako bi uživali u ljepotama Hrvatske, ali prvenstveno dolaze zbog događanja kao što su ovi festivali”, kaže Zjačić.

Glazba je ključan faktor uspjeha Ibize

Zjačić ističe kako smo svi vidjeli razvoj Ibize u posljednjih 20 godina i da su glazbeni događaji ondje ključan faktor za uspjeh Ibize.

“Danas imamo veliku priliku isto to stvoriti i na Pagu i smjestiti nas na drugu poziciju kao takvo odredište. No, kao i uvijek u poslu, svaka prilika ima svoje vrijeme i ako propustimo našu priliku možemo lako izgubiti ovu prednost koju smo stvorili u posljednjih nekoliko godina.

Suočavamo se s brojnim problemi vezanim uz rad festivala koji bi mogli naškoditi svim našim aktivnostima. Naši gosti očekuju ​​određene standarde zvuka i događaja, ako im to ne možemo pružiti izgubit ćemo ih.

Ja bih to usporedio s tzv. narodnom, zabavnom feštom, na kojoj ukoliko dođe do zabrane prodaje alkohola, svi gosti će otići. Ono što želim reći ovim primjerom je da su glazba i kvaliteta zvuka ključni faktori za naše goste na Sonus festivalu.

Imamo ogroman rizik ulaganja za generiranje tih gostiju koje moramo motivirati da dođu u Hrvatsku. Očito ćemo morati razmišljati o alternativnim opcijama, ako nam ne daju osnovne uvjete za rad koji su nam potrebni”, rekao je Zjačić.

Kaže kako razumije i da uvijek postoje ljudi koji se žale, ali ljudi u Novalji se ističe, moraju odlučiti jesu li za da Novalja bude mjesto za partijanere ili nisu.

“Ako nas Novalja ne želi neka kažu i odlazimo”

“Ako očekuju tisuće ljudi koji dolaze na festival, a ne ponudi im se prava kvaliteta zvuka, onda ti ljudi više neće dolaziti na Pag. Tijekom pet dana našeg Sonus festivala u Novalju će doći 50.000 posjetitelja iz više od 40 zemalja i donijet će ogromnu dobit Hrvatskoj, a pogotovo Pagu, Novalji i Zadru.

Svi će, primjerice, morati sletjeti u Zadar i uzeti autobus ili taksi da dođu na Zrće, tako da se već sada može vidjeti da će čak i Zadar povećati svoju zaradu iako se festival čak ni ne odvija tamo.

Procjenjujemo da će Sonus barem donijeti istu količinu novca (20 milijuna eura) kao prijašnjih godina.

Imat ćemo barem 5000 gostiju od 25-50 godina . To znači da su nam ciljana skupina i stariji koji su u mogućnosti potrošiti mnogo više novca nego oni najmlađi”, rekao je Zjačić.

Za primjer navodi Luna Island Hotel koji je kaže, gotovo rasprodan u prvom tjednu otkako su ga na društvenim mrežama počeli reklamirati kao ekskluzivni hotel na Pagu.

“Mislimo da je ključno za razvoj Novalje podizanje kvalitete turističke ponude i zadržavanje festivala poput Sonusa, a nadamo se da će nas u tome podržati i većina stanovnika Novalje. Svi ovdje trebaju shvatiti da sve negativne informacije u medijima, u vezi festivala i velikih događaja, mogu promijeniti turističku sliku Novalje i otjerati goste.

Ako Hrvatska i Novalja ne trebaju i ne žele naša događanja, festivale i naše goste bilo bi pošteno da nam to i kažu, tako da stvarno možemo pokušati pronaći neke druge mogućnosti za naš poslovni model”, kaže Zjačić.

Tvrdi kako s gradskim vlastima imaju dobru komunikaciju i da razumiju njihovu zabrinutost.

“Ante Dabo, gradonačelnik Novalje je vrlo kvalificirana osoba koja razumije našu viziju i on će pokušati sve kako bi ovaj projekt doživio uspjeh. Također podupiremo svoje vizije za viši stupanj sigurnosti i uvođenje pravila koja će dugoročno poboljšati naše poslovanje. Pravila i određeni kodeks ponašanja moraju postojati.

Osim problema s ograničenjima vezanim uz puštanje glazbe i nekih infrastrukturnih tema, ne vidim ništa drugo što bi nas moglo spriječiti da dalje radimo. Sad je sve u rukama ljudi / tijela iz Novalje da nas podrže, ili da se odluče za neku drugu granu turizma”, zaključio je osnivač i organizator Sonus festivala.

Svi bi novce i komfor

Suvlasnica Aquariusa Ana Bram za Index je rekla kako se non stop bore da privuku goste na Pag, no problem je u lokalnom stanovništvu koje bi htjelo potpuni komfor u jeku turističke sezone, a da istovremeno primaju novce, no da zato kaže, trebaju valjda i malo trpjeti.

“Istra priziva taj vid turizma kakav imamo na Zrću, možda nam je i to opcija, no zaboravljamo da smo ovdje uložili silne novce u opremu i digli Novalju na nivo Ibize. Svi mi koji radimo na Zrću smo postigli to da je Novalja postala nova Ibiza, tako da je sad teško baciti sve pod noge i ići dalje. Žalosno je da se ovo izgubi. Ako se Zrće zatvori ili preseli mi pouzdano gubimo, a domaći gube bez daljnjeg. Mi smo ovdje došli i napravili puno toga za Novalju i uspjeli, ako to domaći ne vide, žao mi je”, rekla je Ana Bram.

Ističe kako je rađen i Masterplan razvoja Novalje do 2025. Kaže kako je u tom Masterplanu sve lijepo nabrojano, no jedino se kaže, ne vidi koja snaga će to raditi. Dodaje kako lokalno stanovništvo ima velike koristi od Zrća. Samo pred njihovim klubom stoji po 20, 30 taksija tako da i oni zarađuju, ali kaže, ne bi smjeli zaboraviti da ako i oni uzimaju novce da moraju nešto i dati, a to je da se mladima pruži zabava kakvu žele. Ističe kako nije dobro ni da se govori o selidbi Zrća jer je to loša reklama za destinaciju.

Suvlasnik kluba Papaya za Index pak kaže da uvijek postoje neke tenzije i priče oko Zrća. “Zrće je projekt koji nosi i dobre i loše komentare. Mi želimo biti maksimalno pozitivni i konstruktivni, sve špekulacije se loše odnose na naš posao. Nama trebaju podrška Grada i Županije da taj projekt Zrće bude još jači, a jedino se još treba poraditi na infrastrukturi Novalje i Paga, da bude više smještajnog kapaciteta, hotela i restorana”, rekao je Ivan Bušljeta, suvlasnik kluba Papaya u Novalji.

Josip Šonje, vlasnik Cocomo bara također ističe kako se mještani se jako bune zbog buke sa Zrća. “Ja sam smanjio buku na minimalno tako da sad susjedima ne smeta. Imam dozvoljeno puštanje glazbe do 90 decibela. Volio bi da mogu preko 100 decibela jer mladi više vole kad je veća buka, no imao sam sto problema, dolazile su inspekcije, tako da sam morao smanjiti i naravno imam i manje posla”, rekao je Šonje.

HTZ: Za potpore događanjima i festivalima dajemo 1,5 milijuna kuna

A što misle o festivalskom turizmu i kako bi se lokalne zajednice trebale odnositi prema takvom vidu turizma pitali smo i Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ). Oni ističu kako je s više od 50 festivala godišnje, što glazbenih, što filmskih, Hrvatska zadnjih godina jedna od najpopularnijih svjetskih festivalskih destinacija.

Ističu kako je HTZ odavno prepoznala važnost festivala kao dio turističke ponude, odnosno proizvoda koji mahom privlači mlađe goste pa su ove godine za potpore događanjima među kojima su i festivali, izdvojili ukupno 7.750.000,00 kuna.

“Naglašavamo kako je na listi 10 top događanja koje je sufinancirala Hrvatska turistička zajednica čak 5 glazbenih festivala kojima je odlukom Turističkoga vijeća odobreno 1.550.000,00 kuna, što je više od 30 posto odobrenog iznosa potpore TOP događanjima.

HTZ nažalost, ne može komentirati mjere i restrikcije koje su donesene za pojedine destinacije, jer su iste u domeni lokalne uprave i samouprave. Ono što svakako možemo naglasiti jest angažman lokalnih zajednica i turističkih zajednica u prihvatu gostiju, kao i iz godine u godinu bolju, kvalitetniju i bogatiju ponudu u svim, pa tako i festivalskim, destinacijama, što jasno pokazuje svijest lokalne zajednice o značaju festivalskog turizma, ali i svih ostalih oblika turizma za destinaciju”, stoji u odgovoru Marine Šimun iz Odnosa s javnošću HTZ-a.

Gradonačelnik Novalje: Uvodimo limitatore zvuka

Gradonačelnik Novalje Ante Dabo u razgovoru za Index rekao je na početku kako su hostelu “Big Yellow House” morali zabraniti živu glazbu jer se nalaze u strogom centru grada.

“Party zona je Zrće. Ne može buka biti u centru grada, ljudi bi me razapeli”, rekao je Dabo.

Za Zrće pak kaže da je za ovu godinu ostvarilo još veći promet za 20-ak posto, no da se u sustav mora uvesti red, ali tvrdi kako nema nikakvih restrikcija za organizatore festivala i klubove na Zrću.

“Nabavili smo sad opremu za kontrolu razine buke i svi su na to pristali, svima odgovara da se emisija buke svede na optimalnu granicu. Bili smo lani na Ibizi i tamo se sve poslije ponoći odvija u klubovima, nema otvorenih festivala, tako da mi moramo malo kontrolirati buku.

Svi koji rade na Zrću tražili su dozvolu za puštanje glazbe na 102 decibela, a kad su festivali onda na 105. Svi osim jednog kluba će moći nesmetano puštati glazbu na tolikim decibelima osim jednog kluba koji je najbliži Novalji.

Angažirali smo englesku tvrtku koja je napravila studiju za Zrće, a Fakultet elektrotehnike je napravio projekt usmjerenog zvuka prema podiju. Želje klubova su ispoštovane”, rekao je Dabo.

Tvrdi kako su prije toga neki klubovi puštali glazbu na 115 decibela, a dodaje i kako su vlasnici Hideouta i Sonusa rekli da im je dovoljno 105 decibela.

“Ubuduće tko prijeđe dozvoljenu razinu decibela, novi će im instrumenti automatski rezati zvuk na dozvoljenu razinu. To je jedan od elemenata organiziranog bavljenja ovako unosnog turizma”, rekao je Dabo.

Naglašava koliko je festivalski turizam značajan za Novalju te da obiteljski turizam nikad ne može zaraditi kao ovaj festivalski.

Arapski šeik u 2 dana za piće potrošio 250.000 kn na Zrću

“Sad idemo na to da privučemo Skandinavce koji su još bolji potrošači od Engleza i želimo Zrće prezentirati kao zonu zabave. Novalja je u lipnju imala 31 posto više turista nego lani i to samo radi dva festivala koja su se tad održavala.

Naši restorani su radili kao ludi, jedan je ostao čak bez svih zaliha hrane, a bio nam je i arapski šeik koji je u dva dana potrošio 250.000 kuna samo za pića u jednom klubu.

Lud je onaj koji bi se tog turizma odrekao, bitno je samo da se sve stavi u red, da potičemo dizanje zvjezdica u postojećem smještajnom kapacitetu. Napravilo se 12 bazena u Novalji, rade se ruralne vile.

Apsolutno smo da Zrće ostane, no cijelu priču treba urediti. Angažirali smo i više policije i redara jer nitko ne voli incidentne situacije”, kazao je Dabo, dodajući kako uči na iskustvima Ibize koja je kao i Palma de Majorca isto uvela pravila ponašanja.

Država daje 5 policajaca za 40.000 ljudi na festivalu

Vladimir Marušić, organizator festivala Zrće Spring Break i vlasnik turističke agencije Adria Link u razgovoru za Index rekao je u Novalji do ove godine bio drugi gradonačelnik koji je svima davao otvorene ruke da rade što žele.

“Novi gradonačelnik uveo je limitatore zvuka koji su normalna stvar u Italiji. Ne može netko u svom klubu puštati glazbu na 160 decibela. No sad je nastala panika kod nekih, međutim nikakvo preseljenje Zrća ne dolazi u obzir. Svi žele kopirati formulu Zrća i da se samo tako može preseliti već bi to napravili. Sad se uvodi procedura kod koje naravno ima problema i to je normalna stvar.

Međutim svi klubovi su uložili ogroman novac da bi radili i neće se sad radi jednog limitatora sve preseliti. Svi moraju zaraditi. Ti limitatori će dovesti jedan red. Do sad je nekim bio zvuk prejak, uvijek su se neki baba ili dida žalili da im je prebučno, no sad će sve biti točno propisano i sve će biti u granicama dozvoljenog tako da se sad nemaju što žaliti.

Jedini problem Zrća je manjak policije, to je problem što država ne gleda Novalju kao mjesto sa 40.000 gostiju nego kao mjesto u kojem živi 2000 ljudi pa nam pošalje pet policajaca, a svi dodatni policajci se plaćaju. Mene su gosti isto pitali da di je policija jer je na Ibizi je na svakom koraku. Gosti festivala isto se vole osjećati sigurno, tako da nam još treba policije”, zaključio je Marušić.

“Gosti u Novalji su nasilni i izazivaju javnu sablazan”

Trenutno se kraju privodi Masterplan za razvoj Novalje kojeg radi Institut za turizam na čelu s Ivom Kunstom koji je u razgovoru za Index rekao da je festivalski turizam jako trendi, no da je i jako jednodimenzionalan te da je Novalji uništio sve ostalo.

“Novalja nije razvila svoje potencijale do maksimuma. Turizam se ondje odvija mjesec i pol i poslije je sve mrtvo. Mi radimo dugoročni plan razvoja, treba dopuniti i nadograditi taj party turizam. On je na Ibizi potpuno drugačiji nego u Novalji.

U Novalji dolaze gosti starosti od 18 do 25 godina koji nemaju previše ili nemaju dovoljno novaca. Tek su ušli u turističku potražnju, glasni su, nasilni, ometaju druge ljude u njihovim navikama i izazivaju javnu sablazan ponašanjem, što nije dugoročno prihvatljivo za lokalnu populaciju”, kaže Kunst.

Ističe kako na Ibizi postoji širok presjek demografskih skupina te da ondje dolaze ljudi od 20 do 60 godina. Na Ibizi se, dodaje, party turizam ne svodi samo na house glazbu.

“Imate ondje i jazz lokala, chill out klubova, lounge barova koji rade preko dana, slijeva se svjetski jet sett, dok je na Zrću inkognito populacija mladih željnih provoda i otpuštanja kočnica. To je dobro za početak, no za stvaranje brenda nedovoljno profilirano.

Vlasnici klubova na Zrću isto nam kažu da bi htjeli dovesti druge goste, ali smještajna i ugostiteljska ponuda to ne dozvoljava. Treba napraviti koncept kojeg će graditi na Zrću. To što dolaze parti gosti ne znači da ne bi pojeli dobru hranu, da se ne bi šetali, popili dobro vino, pojeli paški sir. Treba oplemeniti proizvod kroz izgradnju smještajnih kapaciteta, restorana da se privuku i drugi gosti. Opremanje plaža infrastrukturom, ugradnjom pročistača mora i xy sadržaja javne i komunalne infrastrukture.

Svaka monokultura nije dobra. Ako imate samo party turizam to može brzo propasti. Što je ostalo Novalji ako mu odu vlasnici klubova”, zaključio je Kunst.

Ministarstvo turizma: Po novom će turističke zajednice isto moći upravljati destinacijom

Ministarstvo turizma upravo kao i HTZ tvrdi da festivalski turizam ima sve značajniju ulogu u hrvatskoj turističkoj ponudi jer festivali privlače one turiste koji inače ne bi došli u određenu destinaciju.

“Tako festivali i manifestacije privlače mnogobrojne turiste i predstavljaju jedan od glavnih motiva dolazaka u destinaciju, a što je posebice važno za razdoblja pred i posezone. Hrvatska se u svijetu pozicionira kao popularna festivalska destinacija, a prema nekim istraživanjima u Europi spada među najpopularnije festivalske destinacije. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica programima potpora podržavaju organizaciju raznih manifestacija”, stoji u odgovoru Ministarstva turizma.

No ističu kako ne mogu utjecati na donošenje odluka jedinica lokalne samouprave koje se tiču radnog vremena ugostiteljskih objekata i razine decibela.

“No predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ima mogućnosti za produljenjem ili smanjenjem radnog vremena pojedinih ugostiteljskih objekata, pritom vodeći računa o dobrobiti cjelokupne zajednice. Razina buke regulirana je Zakonom o zaštiti od buke, a kojeg donosi ministar nadležan za zdravstvo. U navedenom zakonu stoji kako je uporaba elektroakustičkih i akustičkih uređaja na otvorenom u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti dopuštena najdulje do 24 sata, osim ako vrijeme uporabe tih uređaja aktom nadležnog tijela općine ili grada nije drukčije određeno”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Dodaju kako su jedinice lokalne samouprave, u okviru svojih ovlasti, dužne pomiriti potrebe i želje turista s potrebama ostalog stanovništva.

“Ministarstvo turizma upravo i ide u izmjene Zakona o turističkim zajednicama kako bi one, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, aktivno upravljale turističkim proizvodom na razini destinacije. To je ono što nazivamo destinacijskim menadžmentom jer svoj proizvod treba adekvatno tržišno pozicionirati. Kao Ministarstvo turizma zalažemo se za kvalitetan razvoj turizma u skladu s prostorom u kojem živimo i za dobrobit cjelokupne zajednice, te podržavamo sve aktivnosti jedinica lokalne samouprave kojima se obogaćuje turistička i ugostiteljska ponuda na njihovu području”, stoji u odgovoru Ministarstva.