Infrastrukturni radovi u novoj luci Gaženica teški 144 milijuna eura završeni su, a Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je u četvrtak s predstavnicima Europske investicijske banke i njemačke razvojne banke KfW postiglo dogovor o financiranju izgradnje racionalizirane zgrade koja će u konačnici biti jeftinija za gotovo 300 posto od ponude koja je stigla za stari objekt. Bio je to povod za razgovor s resornim ministrom Sinišom Hajdaš Dončićem koji se jučer na otoku Ugljanu sastao s predstavnicima lokalne vlasti.
Postignut je konačan dogovor s EIB-om i KfW-om. Što to konkretno znači i kakav je plan za dalje?
– Svi su infrastrukturni radovi, vrijedni 144 milijuna eura, u Novoj luci Gaženica završeni. Preostalo je sagraditi zgradu terminala i upravo ulazimo u realizaciju tog projekta. No, ne megalomanskog, kako je prvotno zamišljen, nego gradnju zgrade koja će biti dostatna svim potrebama, a istodobno primjerena i lijepa. Poznato je da bi prema prvotnom projektu četvorni metar zgrade stajao čak 2.615 eura, a ukupno bi za takvu investiciju trebalo izdvojiti 49,9 milijuna eura, što je svuda u svijetu apsolutno previsok trošak po četvornom metru. Zapitao bih stoga, bi li netko tko gradi za sebe, a ne raspolaže drugim resursima, pristupio gradnji takva projekta i naglasio da se takvi projekti svugdje u svijetu grade u fazama – kako raste promet, radovi napreduju, radi se novi aneks i stvaraju novi sadržaji. Ministarstvo je u suradnji s EIB-om i KfW-om godinu i pol dana sustavno potrošilo isključivo na izradu analiza i studija sa tri dizajna i četiri poslovna modela koja su rezultirala sa čak 36 poslovna modela zgrade terminala. Upravo jučer, na završnom sastanku sa EIB-om i KfW-om, prihvaćen je jedan od tih poslovnih modela koji govori da će novi trošak izgradnje racionaliziranog objekta biti za gotovo 300 posto manji od zaprimljene ponude za gradnju prvotnog projekta zgrade.
Kako je to moguće?
– Moguće je uz rad s konzultantima koji su analizirali terminale po svijetu, ne samo iz pozicije našeg ureda, nego i kroz razgovore i inicijalne natječaje za potencijalne koncesionare budućeg terminala od kojih su doznali što je njima potrebno. Moguće je i temeljem ušteda u materijalima. Kroz tu uštedu projekt će servisirati istu razinu putnika i brodova. Primjerice, u starom je projektu bilo planirano izgraditi 2,5 tisuće kvadrata javnog prostora, 300 kvadrata prostora za domaći promet, 2,7 tisuća kvadrata prostora za međunarodni i trajektni promet, 5,9 tisuća kvadrata za “home port”, 2,8 tisuća kvadrata za urede i slično, što zapravo govori o ukupnom bruto prostoru od 19 tisuća četvornih metara prostora i trošku od gotovo 50 milijuna eura. Nakon razgovora s predstavnicima banaka i racionalnog pristupa projektu, kroz minimalne tehničke uvjete po izmijenjenom projektu izuzev međunarodnog prometa gdje smo povećali razliku u površini, površine su smanjene čime su i troškovi buduće investicije svedeni na 12,4 milijuna eura ili oko 930 eura po četvornom metru s tim da će apsolutno svi minimalni tehnički uvjeti po izmijenjenom projektu biti zadovoljeni. Riječ je o identičnom objektu, koji je racionaliziran za 20 posto površine, govorimo o neto površini zgrade.
Izvor: Zadarski list/ZDanas
