Osim prvih kilometara biciklističkih staza na obnovljenim gradskim ulicama, u lipnju je u Zadar trebao stići i Nextbike – sustav javnih bicikala koji se već koristi u Zagrebu. Trebao je, ali nije, jer je zadarska Gradska uprava odustala od uvođenje zbog nedostatka sredstava iz proračuna kojima je trebala sufinancirati sustav. Zato su u Šibeniku bili spretniji, pa su pronašli potrebnih 99 tisuća kuna, i to iz EU fondova, te uveli sustav kao prvi priobalni grad. Sada se javnim biciklama osim u Zagrebu mogu koristiti i građani i gosti Šibenika.
Sve je bilo dogovoreno
Zašto je Zadar otpao, pitali smo Krešimira Dvorskog, direktora tvrtke Sustav javnih bicikala osnovane 2013. godine, koji je još u svibnju najavio Nextbike u Zadru.
– Gradske vlasti Zadra su odustale od projekta, a u međuvremenu je Šibenik raspisao javni natječaj i subvencionirao projekt s 99 tisuća kuna jer u samom početku ne može funkcionirati na isključivo komercijalnim osnovama, pa je potrebna podrška. U Zadru sam razgovarao s gradonačelnikom Božidarom Kalmetom i njegovim zamjenikom Ivicom Vlakićem koji su mi rekli kako nema predviđenog novca u proračunu i da se to nije uspjelo rebalansom riješiti. Ja sam stekao dojam da oni nisu u potpunosti odustali od projekta, već su više odgodili realizaciju, iako je nama djelovalo kao da će priča krenuti. Oni nisu našli sredstva koja jesu iznosila nešto više od ovih u Šibeniku jer nije bila ista količina opreme, ali nije bila niti neka drastična razlika – kazao je Dvorski.
Sa Šibenikom je, ističe, jako zadovoljan, unatoč velikom broju skeptičnih komentara u samom startu, da je grad brdovit, da domaći ljudi neće voziti bicikle, da je za turiste sezona prekratka…
Gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta, poručio je preko svoje glasnogovornice Ivane Dadić da Grad Zadar nije odustao od projekta uvođenja sustava javnih bicikala na zadarske ulice, naprotiv, ali:
– Ta je konkretna tvrtka Nextbike tražila sufinanciranje u iznosu od 100 tisuća kuna iz gradskog proračuna, a sami raade na komercijalnoj osnovi. U slučaju da je za realizaciju toga projekta potrebno sufinanciranje Grada Zadra, gradska bi uprava onda radije projekt prepustila vlastitom trgovačkom društvu iz Zadra kao što je gradska tvrtka Obala i lučice, ako s eradi o tome da i grad treba sudjelovati financijski. Ne odustajemo od ideje da bi Zadar imao takav sustav javnih bicikala, ali na način da ga realizira specijalizirana tvrtka koja radi na komercijalnoj osnovi, ili Grad Zadar u okviru vlastitih mogućnosti ukoliko se zahtjeva sufinanciranje – poručio je Kalmeta.
Pilot projekt
Šibenčani se, za razliku od Zadrana nisu puno premišljali već su krenuli u realizaciju koja će im pokazati kakve su konkretne mogućnosti uvođenja javnih bicikala u gradski prometni sustav.
– Baš smo zbog toga pokrenuli pilot projekt u trajanju od tri mjeseca da se vidi razlika između sezone, posezone i razdoblja u listopadu kada sve ovisi o građanima i studentima. Zbog toga smo podijelili kampanju na tri dijela: kolovoz je bio usmjeren na građane i turiste, rujan je fokusiran samo na Šibenčane, a listopad najviše na studente kad se vrate. Podršku nam pruža Grad Šibenik i Turistička zajednica Šibenika, Autotransport – prijevozno poduzeće, turističke agencije, hoteli…, tako da smo dosta dobru suradnju ostvarili sa svim bitnim partnerima u gradu i to u vrlo kratkom vremenu, gdje su se pokazali vrlo proaktivni. Predvodnik primorskih gradova u uvođenju javnih bicikala trebao je biti Zadar, ali sada će to biti Šibenik. Najvažnije je ipak da to ljudi prepoznaju i prihvate, da se bicikl počmu koristiti te na taj način pridonesu očuvanju okoliša i uštedi energenata – pohvalio je Dvorski Šibenčane.
Sredstva povukli iz Intermodal Adriatic IPA
Zadar, kako tvrdi Dvorski, ima potencijala, ali sve će ovisiti o volji Gradske uprave, odnosno o proračunskim sredstvima.
– Ne znam jesu li riješili nešto u međuvremenu jer se nismo čuli u zadnje vrijeme, ali uskoro će Fond za energetsku učinkovitost raspisati natječaj za uvođenje javnih bicikala pa će se moći javiti gradovi na te natječaje, jer će Fond sa 40 posto subvencionirati nabavu javnih bicikala, a to će biti dobro i za nositelja usluge i za gradsku upravu – kazao je Dvorski uvjeren da će Zadar dogodine takvu uslugu ipak imati.
Sudbina šibenskih javnih bicikala ovisit će o rezultatima tromjesečnog pilot-razdoblja, tako da je moguće da se projekt odmah nastavi bez prekida, a moguće je i da će biti nekih konzultacija jer su Šibenčani iskoristili u tu namjenu sredstva dobivena od Europske unije.
– Oni su ta sredstva povukli još prije iz Intermodal projekta prekogranične suradnje – Adriatic IPA, ali su ih tek sada iskoristili. Poziv su u Gradu Šibeniku napisali u vrlo kratkom roku, tako da smo se jedva uspjeli javiti.
Zadar topografski povoljniji, ali…
U Zadru je bio predviđen sustav sa četiri stanice i 30-tak bicikala. Bio je odabran kao prvi priobalni grad jer je topografski jako povoljan, turistički razvijen, sezona ne traje tri mjeseca kao u većini drugih gradova na obali. Također, Zadar je sveučilišni grad, ima i zaposlene u gospodarstvu koji putuju svaki dan na posao, s posla, postoje brojni trgovački lanci. Cilj projekta je bio uz smanjenje emisije štetnih plinova, osjetno smanjiti gužve na Poluotoku i povezati turističke lokacije grada.
Kako funkcionira najam
Cijene najma u Šibeniku prepolovljene su u odnosu na one u Zagrebu. Sustav funkcionira tako da se korisnik registrira na web stranici tvrtke, aktivira račun uplatom 40 kuna kredita koji se troši na najam bicikla. Šezdeset minuta vožnje bicikla košta 4 kune, vožnja u trajanju od 4 do 6 sati košta 20 kuna, a od 6 do 12 sati 40 kuna. Cijene za električni bicikl iznose 20, 50 i 100 kuna.
U Zagrebu sustav drugačije funkcionira, aktivira se uplatom 79 kuna kredita pomoću kreditne kartice, ali je u konačnici čak i povoljniji. Svakoga dana prvih 30 minuta korištenja bicikla je besplatno i tek ako korisnik pređe tih 30 minuta, od iznosa kredita skida mu se 8 kuna za svaki dodatni sat korištenja.Vrijeme najma prekida se kada se bicikl odloži na bilo koju od raspoloživih postaja u gradu. Ako je vožnja trajala unutar 30 minuta, besplatna je, odnosno s kredita se ne skida 8 kuna za svaki dodatni sat korištenja, tako da se, teoretski, može čitavi dan voziti bicikl besplatno, preciznim odlaganjem i uzimanjem novih bicikala.
A ono je jednostavno: prisloni se smart kartica na terminal koji očita podatke (to je moguće učiniti i bez kartice, ručnim unošenjem podataka broj mobitela i pin), nakon toga se upiše redni broj bicikla koji se želi unajmiti i potom terminal izbaci šifru mehaničkog lokota za zaključavanje bicikla pri usputnom odlaganju te ga izbaci iz stalka.
Izvor: Zadarski.hr/ZDanas
