Većini palmi koje ukrašavaju gotovo svako primorsko mjesto na Jadranu potpunim uništenjem prijete opasni nametnici crvena palmina pipa i palmin drvotoč, koji su se proširili preko sadnica koje se u Hrvatsku dovoze iz zemalja Europske unije, najviše iz Španjolske i Italije. Prisutnost crvene palmine pipe utvrđena je do sada u Zadarskoj županiji na području Turnja, dok se palmin drvotoč širio na lokalitetu Kožino. Fitosanitarni inspektori Ministarstva poljoprivrede još su prije u Kožinu i Diklu našli sedamdesetak bolesnih palmi, koje su zbrinuli na zadarskom deponiju zakopavši ih na dubinu od dva metra. Koliko je situacija ozbiljna, pokazalo je i to što je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio Akcijski plan za eradikaciju i sprječavanje širenja crvene palmine pipe i palmina drvotoča na palmama.
Na Branimirovoj obali u Zadru ovih se dana može vidjeti posječena mlada palma. Jesu li zadarske palme napali štetnici, pitali smo Mirnu Petricioli, voditeljicu sektora hortikulture u zadarskoj gradskoj tvrtki “Nasadi”.
– Samo je jedna palma posječena, i to jer je klonula zbog presađivanja. Na Branimirovoj obali, koja je sva u palmama, još nismo otkrili štetnike, ali stabla tretiramo radi zaštite. Upravo je u tijeku treće i zadnje tretiranje specijalnom otopinom protiv štetnika. Ne možemo baš sve po gradu, ali obuhvatili smo Poluotok, Branimirovu obalu, Jazine i još neke vidljivije lokacije. Mi ih tretiramo, no ne znam hoćemo li ih spasiti, ali fitopatolozi su rekli da ima učinka. Oni su počeli spašavati palme u Diklu i Kožinu i izgleda da dobro reagiraju, čak i one koje su napadnute štetnicima. To su, doduše, pojedinačna stabla, a mi to ne bismo mogli raditi u gradu jer se debla moraju zamotati u crne vreće da štetnici slučajno ne izlete van. Bilo bi ružno da sada poduzmemo veću akciju pa da zamotamo palme u crne vreće, to bi ipak bilo neprihvatljivo. Nadajmo se da nećemo trebati takvo što poduzimati, jer smo palme preventivno tretirali otopinama čiji miris odbija štetnike da polažu jaja – kaže Petricioli.
Postupak je takav da se u srce svake palme ulije 20 do 30 litara otopine koja se slijeva niz deblo. To je obavljeno u svibnju i srpnju, te sada u rujnu, a djeluje i ako je štetnik već ubušen u palmu jer tekućina može doprijeti do njega.
Preventivno djelovanje
U sklopu posebnog nadzora nad crvenom palminom pipom koji od 2009. godine provode fitosanitarni inspektori Ministarstva poljoprivrede u suradnji sa stručnjacima Zavoda za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, još 2011. godine pregledom palmi prvi je put utvrđena prisutnost karantenskih štetnih organizama crvene palmine pipe, lat. Rhynchophorus ferrugineus, i palmina drvotoča, lat. Paysandisia archon. No, njihova najezda do danas nije spriječena. Štetnik se proširio, a jedini je način obrane stabala preventivno djelovanje.
Napad s juga i sjevera
Leptir drvotoča napada lepezaste palme (žumara), kakve su bile pokraj crkve sv. Šime, ali i druge vrste palmi, poput kanarskih datula, koje su se uglavnom sadile nakon Drugog svjetskog rata. Palmina pipa dolazi s juga, a drvotoč sa sjevera. Leptirica drvotoča snese 140 jaja, i to ne na jednu palmu, nego na više njih. Samo jedan leptir može zaraziti čak pedesetak palmi. Stablo je naizgled zdravo, a zapravo je oboljelo i tek se kasnije vide razmjeri napada. Crvena palmina pipa i palmin drvotoč šire se na velike udaljenosti međunarodnom trgovinom zaraženim sadnim materijalom, a na manjim udaljenostima šire se letom. Napadaju gotovo sve vrste palmi polažući jaja u njezinu krunu, gdje se ličinke, nakon što se izlegnu, ubušuju u stablo i hrane se unutrašnjim tkivom bušeći hodnike. Njihova ishrana uzrokuje postupno propadanje palmi, tako da su simptomi često uočljivi tek kad je već prekasno za spašavanje drveta.
Simptomi napada
Prisutnost piljevine na kruni ili na deblu palme, perforiranih ili izgrizenih listova, dugačkih hodnika unutar palmina debla, deformirano i abnormalno izvijanje debla palme (nakošeno deblo) te sušenje palmi, osobito središnjih listova, upućuju na napad štetnika. Stablo palme fiziološki slabi i postaje podložnije propadanju i urušavanju. Pipa i drvotoč mogu uništiti unutrašnjost debla bez vidljivih vanjskih znakova palmina uginuća.
Izvor: SD/ZDanas
