Sumorne prognoze za Hrvatsku: I sljedeće godine pad BDP-a, mizeran rast tek 2016.


DANAS su predstavljene makroekonomske analize i prognoze gospodarskih kretanja Hypo-Alpe-Adria banke za 2015. – 2016. godinu prema kojima Hrvatska još uvijek ne izlazi iz recesije, a slab oporavak predviđen je tek za 2016. godinu.

“Pred nama je još jedna recesijska godina u kojoj očekujemo pad BDP-a od -0,5 posto uslijed fiskalne konsolidacije temeljem Procedure Prekomjernog Deficita (EDP) te razduživanja privatnog sektora i rasta nezaposlenosti. Štoviše, investicije javnog sektora podbacuju, dok inozemna potražnja usporava zbog smanjenih investicija u euro zoni, trgovinskih sankcija nametnutih Rusiji te daljnjeg pogoršanja konkurentnosti”, smatraju analitičari Hypo-Alpe-Adria banke.

Loše predstečajne nagodbe stvaraju dodatni ekonomski trošak

Analitičari upozoravaju na nedovoljne strukturne reforme, pravni sustav koji je i dalje spor i kompleksan te na ekonomski trošak neuspješnih predstečajnih nagodbi koji će pogoditi rast gospodarstva.

“Strukturne reforme ostaju sramežljive u usporedbi sa drugim zemljama, posebno u pogledu interne devalvacije s obzirom na nedovoljnu fleksibilizaciju radnog zakonodavstva te odustajanje od značajnog poreznog rasterećenja cijene rada. Pravni sustav ostaje spor i kompleksan, baš kao i porezni, otežavajući upravljanje lošom imovinom, što je posebno važno imajući na umu duljinu očekivanog kreditnog oporavka. Ubrzana fiskalna konsolidacija nakon parlamentarnih izbora potkraj 2015. također bi kratkoročno mogla pogoditi rast, kao i ekonomski trošak neuspješnih predstečajnih nagodbi. Što duže takvo stanje potraje, tim više je moguć negativni efekt na kapitalne investicije i potencijalni rast. Stoga je potrebna jasna strategija oko reformskih prioriteta, ‘financiranja’ poslovnog rasterećenja poduzeća, uz odgovarajuće kontingentne planove, kako bi se kreirao pozitivan šok u povjerenju tvrtki. Ako štoviše, vladajući nastave smekšavati sindikate te uvjere aktere u realnom sektoru da je rezanje potrošnje ciljano kako bi se minimizirao inicijalni negativan utjecaj na ekonomiju, vidjeli bismo pozitivan utjecaj na srednjoročna ekonomska očekivanja”, navode analitičari.

hypo-prognoza

Inflacija na niskoj razini

Inflacija je na iznenađujuće niskoj razini, a pad cijena uzrokovan je djelomično i pojeftinjenjem proizvoda zbog ulaska u EU ali i zbog slabe domaće potražnje.

“Iznenađujuće niska inflacija zadnjih mjeseci rezultat je kombinacije privremenih utjecaja poput neočekivanog pada cijena energenata i hrane, kasnijeg tajminga Uskrsa i izraženijih nego očekivanih rasprodaja tijekom ljeta. Ti su faktori dodatno utjecali povrh pojeftinjenja uvoznih roba nakon ulaska u EU, slabog rasta plaća u uvjetima visoke nezaposlenosti te u globalu slabe domaće potražnje. Cjenovni pritisci ostaju slabi zbog poduljeg perioda niskih globalnih cijena prerađenih dobara, odnosno ograničenih pritisaka na strani ponude, ali i slabe domaće potražnje”, smatraju u HAAB.

Nastavak razduživanja privatnog sektora

Izostanak oporavka gospodarstva utječe na daljnje razduživanje privatnog sektora, a kod banaka je prisutna i veća averzija prema riziku zbog rastućeg iznosa „loših“ kredita te strožih mjera HNB-a za rezervacije.

“Ove godine vidimo nastavak razduživanja privatnog sektora uslijed izostanka oporavka gospodarstva, averzije banaka prema riziku zbog rastućeg iznosa neprihodujućih kredita te strožih mjera za rezervacije od strane HNB-a. Korporativni sektor bit će glavni predvodnik razduživanja zbog daljnjeg nastavka restrukturiranja poslovanja, dugotrajnih predstečajnih nagodbi i sve lošije profitabilnosti, što ostavlja sve manje prostora za nove investicije. Nešto sporijim tempom razduživat će se i stanovništvo u svjetlu očekivanog daljnjeg rasta stope nezaposlenosti, smanjenja realne neto plaće i povećane averzije prema riziku. Očekujemo da će država biti jedini generator kreditiranja uslijed rasta javnog duga. Rizik za još slabiju kreditnu aktivnost može doći i od rezultata strest testa i kvalitete imovine banaka euro zone, koji bi mogao iziskivati dodatne troškove rezervacija banaka. Očekujemo da će banke i dalje ostati suzdržane u ublažavanju kriterija kreditiranja i novom kreditiranju bez obzira na HNB-ov zadnji program poticajnog kreditiranja poduzeća”, prognoziraju analitičari Hypo banke.

Izvor: Index.hr


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)