SNAŽAN gospodarski uzlet afričkih zemalja, sve više pripadnika srednje klase i potrebe za uslugama potaknule su zapadne tvrtke da požure sa zauzimanjem mjesta na perspektivnom afričkom tržištu i hvatanju poslovnih prilika dok za to ne bude prekasno.
Brz afrički gospodarski razvoj zadnjih godina potaknuo je očekivanja da će ‘crni kontinent’ postati novo područje razvoja i ulaska stranog kapitala. Tako se, primjerice, broj njemačkih tvrtki koje posluju u Africi zadnjeg desetljeća udvostručio i sada ih je tamo oko tisuću, navodi čelnik Njemačko-afričke poslovne udruge Stefan Liebing.
“Broj britanskih, francuskih, portugalskih i talijanskih tvrtki raste, međutim, još brže i njemačke tvrtke moraju postati odvažnije ne žele li u idućih deset godina izgubiti afričko tržište i ustuknuti pred ostalim europskim zemljama, Kinom, Brazilom ili Turskom”, navodi Liebling za njemačku agenciju dpa.
Impresivan rast
Subsaharska Afrika bilježi u zadnje vrijeme impresivne stope rasta. Gospodarstva tog područja zabilježila su u prosjeku pet posto rasta 2013. godine, a ove se godine očekuje rast od 5,8 posto, podaci su Afričke razvojne banke.
Izbijanje zaraze virusom ebole naštetio je rastu u zemljama poput Liberije i Gvineje, no očekuje se da će stope rasta ukupno gledano ostati visoke. “Zadrži li se ovako visok rast, BDP subsaharske Afrike mogao bi 2050. godine dosegnuti 12 bilijuna dolara, čime će to područje postati jedno od najprosperitetnijih područja svijeta u smislu doprinosa globalnom BDP-u”, navodi čelnik južnoafričkog ureda Goldman Sachsa i tvrtkina odjela za ulaganja u subsaharsku Afriku Colin Coleman.
Osamdesetih i devedesetih godina afrička gospodarstva južno od Sahare rasla su u prosjeku oko dva posto godišnje. Povećanje gospodarskog rasta temelji se na čimbenicima poput bogatih prirodnih resursa, brzom rastu populacije, demokratskim reformama, poboljšanoj fiskalnoj disciplini te rastu životnog standarda i sektora usluga, procjenjuje Coleman.
Paul Alagidede, profesor financija na Wits Business School u Johannesburgu, ukazuje pak na financijsko restruktiruranje, privatizaciju državnih poduzeća i druge reforme koje su počele još 80-ih godina. “Ratovi su u međuvremenu uglavnom završili u Liberiji, Demokratskoj Republici Kongo i Angoli, dok je postotak smrtnosti djece i majki te zaraženih virusom HIV-a i malarijom pao u velikom broju zemalja”, ističe on. Afričkom razvoju u velikoj su mjeri pridonijele i suvremene tehnologije pa se tako brojni Afrikanci koji nisu nikada imali fiksni telefon sada koriste mobitelima. Internet bankarstvo čini mogućim kretanje novca i u zemljama koje nemaju dovoljno razvijenu bankovnu infrastrukturu.
Rast srednje klase i strana ulaganja – motori razvoja
Južna Afrika dugo je bila pokretač rasta na kontinentu. Sada bilježi nešto niži rast koji iznosi 1,5 posto, uz dosta visoku stopu nezaposlenosti koja se penje na 35 posto, navodi analitičar Goldman Sachsa, koji usporavanje rasta pripisuje neravnoteži na tržištu rada, nefleksibilnoj strukturi plaća, nedovoljnoj modernizaciji državnih poduzeća i nedostatku stranih ulaganja.
U međuvremenu je Nigerija pretekla Južnu Afriku kao najjače gospodarstvo na kontinentu, s rastom BDP-a od 6,5 posto u drugom kvartalu 2014. u odnosu na isti kvartal lani, pokazuju podaci tamošnje središnje banke.
Naftom bogata Angola i zemlje istočne Afrike, Tanzanija, Uganda, Kenija i Etiopija, koje se pojavljuju kao važne zemlje za eksploataciju nafte i plina, mogle bi također odigrati ključnu ulogu, smatra analitičar Goldman Sachsa. Nastave li se Nigerija, Južna Afrika, Angola i zemlje istočne Afrike razvijati u dobrom smjeru i nastavi li Kina s ulaganjima u kontinent “bit ćemo svjedoci dramatičnog rasta u Africi”, procjenjuje Coleman.
Izravna kineska ulaganja u Africi povećala su se za 60 posto u četiri godine, dosegnuvši 2012. oko 15 milijardi dolara.
Sjedinjene Države također pokazuju povećani interes za afričko tržište te je na nedavnom američko-afričkom poslovnom forumu objavljeno da su američke tvrtke sklopile nove poslove na kontinentu vrijedne 14 milijardi dolara.
Po riječima analitičara, u Africi dolazi do rasta srednje klase koja si može priskrbiti bolju prehranu, zdravstvenu zaštitu, energiju i druge usluge, a s obzirom da Afrika još uvijek nije gospodarski dovoljno razvijena, postoji potražnja za svime.
No stručnjaci ipak upozoravaju na oprez u odnosu na rašireni optimizam. Rast u mnogim zemljama Afrike umnogome ovisi o primarnom sektoru i poljoprivredi, koji su podložni fluktuaciji cijena i vremenskim prilikama, navodi se u izvješću o afričkom gospodarskom razvoju za 2014. godinu.
Birokratske zapreke i nedostatak infrastrukture ostaju glavni problemi tvrtkama koje posluju u Africi, a znalci ističu da ostvariti pokretljivost robe i ljudi može biti vrlo frustrirajuće iskustvo, primjerice kod postupka dobivanja viza ili stjecanja raznih dozvola.
Uz to, raširena korupcija i dalje ostaje važan razlog za zabrinutost, unatoč tome što postoje znakovi poboljšanja pa se tako više od 30 afričkih zemalja svrstalo bolje od Rusije, a sedam zemalja bolje i od Italije na ljestvici korupcije za 2013. koju je objavio Transparency International.
Krize u naftom bogatom Sudanu i Srednjoafričkoj Republici te prisutnost radikalnih islamističkih pokreta u zemljama poput Nigerije i Somalije pokreće i pitanje o afričkoj političkoj stabilnosti.
Afrika se istodobno, uz sve nabrojano, susreće s još jednim izazovom – kako ravnomjerno rasporediti bogatstvo, osobito u situaciji kada u brojnim naftom bogatim zemljama vladajuća elita većinu profita stavlja u svoj džep. “Još uvijek se nismo oslobodili nepotizma”, ističe južnoafrički profesor dodajući da bogatstvo još uvijek ne stiže do onih koji su najsiromašniji i kojima je najpotrebnije.
Izvor: Index.hr/ZDanas
