Hrvatski arheolog i znanstvenik dr. Zdenko Brusić preminuo je danas u 76. godini života u Zadru. Bio je ugledan znanstvenik i intelektualac, a ostat će zapamćen kao jedan od pionira i otaca hrvatske hidroarheologije, prenosi Šibenik News.
Rođen je 1938. godine u Šibeniku u kojem je nakon osnovne škole pohađao gimnaziju, a maturirao je u Zadru. Studirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao kustos u Ninu od 1966. do 1969. godine, a zatim do 1982. godine u Muzeju grada Šibenika. Nakon toga, do 1987. godine bio je direktor Arheološkog muzeja u Zadru.
Za života je objavio veliki broj znanstvenih i stručnih radova, a vodio je niz važnih arheoloških istraživačkih projekata koji su donijeli važne pa i prijelomne spoznaje o prošlosti šibenskog područja, Dalmacije i Mediterana.
Zahvaljujući zanimanju za hidroarheologiju, sa šibenskih arheologom Zlatkom Gunjačom i konzervatorom – restauratorom Daliborom Martinovićem, 1967. godine sudjelovao je u prvim podvodnim arheološkim istraživanjima koja su ikada provedena u Hrvatskoj.
Njih su trojica otkrili su rimski brodolom kod rta Plavca na Zlarinu. Uslijedila su brojna rekognosciranja i istraživanja na Kornatima, u kanjonu Krke, na Prukljanskom jezeru, u kanjonu rijeke Cetine, na području Primoštena i Rogoznice, a zatim i diljem Jadrana, od Šipana i Mljeta do Savudrije.
Posljednje veće podmorsko istraživanje pod vodstvom šibenskog muzeja proveli su na nalazištu rimskog brodoloma kod otočića Gušteranskom nedaleko otoka Žirja. Početkom osamdesetih godina Martinović, Gunjača i Brusić bili su vodeći ronilačko – arheološki tim na Jadranu. Otkrića do kojih su došli imala su golemi značaj za hrvatsku nacionalnu ali i svjetsku arheologiju.
Brodolom kod otočića Gnalića službeno je evidentiran 1967. godine, bila je to svjetska arheološka senzacija. Zahvaljujući iznimnom trudu Ksenije Radulić, Sofije Petricioli, Ive Petriciolija, Božidara Vilhara i Zdenka Brusića, do 1973. provedeno je pet kraćih zaštitnih akcija prilikom kojih su izvađeni najatraktivniji površinski nalazi, preostali nakon nemilosrdne pljačke nalazišta.
Vađenje potonulih predmeta predstavljalo je senzaciju u domaćim i svjetskim razmjerima, te potaknulo osnivanje Zavičajnog muzeja u Biogradu na Moru.
Nekolicina znanstvenika s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, predvođenih prof. dr. sc. Zdenkom Brusićem, počasnim članom Hrvatskog arheološkog društva, u protekloj 2010. godini obavili su niz zahtjevnih i složenih podvodnih arheoloških istraživanja na području sjevernog i srednjeg Jadrana.
Dr. Zdenko Brusić je bio zaljubljenik u svoj poziv, entuzijast i neumorni radnik. Radio je doslovno do posljednjeg trena svog života. Jedan od zadnjih projekata na kojem je radio bilo je nastojanje da se zaštiti dalmatinska janjetina kao jedinstvena vrijednost i najstariji gastronomski brend ovog dijela svijeta, prenosi Šibenik News.
Izvor: SD/ZDanas
