USKOK je podigao optužnicu protiv Božidara Kalmete, zadarskog gradonačelnika i bivšeg HDZ-ovog ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete kojom ga tereti da je povezao ljude iz svojeg ministarstva, Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) radi izvlačenja višemilijunskih iznosa iz tih državnih kompanija. Kalmetu i ostatak njegove skupine terete za kriminal težak više od 40 milijuna kuna.
Kalmeta ne može vjerovati
“Ja sam duboko vjerovao da se to ne može dogoditi. Jer ja znam da ništa nisam skrivio, ja ću iz te priče izaći kao nevin. Ne znam što mi se konkretno stavlja na teret, jer to ne piše u priopćenju, ali dobit ćemo valjda i optužnicu pa ćemo vidjeti. Moje funkcioniranje i moje djelovanje kao gradonačelnika ničim nije poljuljano, odnosno nitko neće patiti zbog ovog što se danas dogodilo. O političkoj dimenziji ovoga se da raspravljati, ali ne danas i ne sad”, rekao je Kalmeta HRT-u.
Kalmetin odvjetnik Krešimir Vilajtović tvrdi da njegov klijent odbacuje sve navode iz optužnice, što je već rekao istražiteljima.
“Gospodin Kalmeta je dao svoju obranu, odlučno je odbacio sve navodne inkriminacije. Sad ulazimo u onu fazu postupka kada nama kreće rok od 8 dana prava na odgovor na optužnicu, to ćemo iskoristiti. Teško mi je bilo što reći o sadržaju odgovora jer nemamo još optužnicu ispred sebe. Dakle nema nikakvog dovođenja, niti bilo što drugog, ovo je propisana procedura. Nakon dostave optužnice branitelju i optuženiku kreće rok od osam dana, i tada optužno vijeće povodom našeg pisanog odgovora na svojoj sjednici donosi odluku hoće li ili neće takva odluka stupiti na snagu”, izjavio je Vilajtović.
Optužen za izvlačenje novca iz HAC-a i HC-a
Uskokovom optužnicom, uz Kalmetu je obuhvaćeno još 12 okrivljenika, među kojima su njegovi najbliži suradnici iz ministarstva – bivši državni tajnik te predsjednik Nadzornog odbora HAC-a Zdravko Livaković i državni tajnik Milivoj Mikulić koji je također bio u upravi HAC-a.
Među optuženima je i bivši financijski direktor HAC-a Josip Sapunar, koji je Livakovića i Mukulića prokazao kao osobe kojima je nosio novac što su ga HAC-ovi podizvođači uplaćivali na austrijski račun češke tvrtke Remorker International Igora Premilovca. U optužnici se spominje i bivši čelnik HAC-a i Hrvatskih cesta (HC) Stjepko Boban, koji je u ispitivanju na Uskoku porekao krivnju te direktori građevinske tvrtke Viadukt Ivan Berket i Damir Kezele i direktor tvrtke Zagorje Tehnobeton Miroslav Bunić.
Tereti ih se više slučajeva primanja i davanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti, a Uskok tvrdi da je bivši ministar mora, turizma, prometa i razvitka a potom ministar mora, prometa i infrastrukture od 2005. do kraja 2010. u zajedničko djelovanje povezao ostale osumnjičenike.
Istragu protiv Kalmete i dijela optuženika Uskok je pokrenuo u studenom prošle godine. On istragu tada nije komentirao ističući ne smije govoriti o detaljima postupka u kojem će “dokazati svoju nevinost”.
Uskok im želi oduzeti novac
Glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić pojasnio je da je Uskok optužnicom obuhvatio ukupno 13 osoba zbog više kaznenih djela, prvenstveno zbog udruživanju za počinjenje kaznenih djela te davanja i primanja mita.
“Uskok je predložio oduzimanje imovinske koristi svima koji su protupravnim aktivnostima stekli bilo kakvu korist”, kazao je Devčić.
Iako je zasad teško govoriti o količini novca koji se okrenuo u tom korupcijskom slučaju razmjeri se mogu naslutiti iz podataka da je u samo jednoj točki optužnice naveden iznos od oko osamdeset milijuna kuna. To se odnosi na gradnju dionice autoceste Split-Ploče, odnosno Šestanovac-Zagvozd i Zagvozd-Račva 2008. i 2009. kada su okrivljenici izvlačili novac na ime vantroškovničkih radova. Cestu su gradile tvrtke Viadukt, Konstruktor, Hidroelektra, Ceste Varaždin, Tehno Beton, Strabag i Osijek Koteks čiji su direktori, pojednostavljeno rečeno, uvećavali svoje račune ili naplaćivali neobavljene poslove, a potom novac izvlačili preko tvrtki Igora Premilovca. Jedna od njih bila je i češka tvrtka Remorker po kojoj je afera dobila ime.
Dani optužnica
Kalmeta je jedan od tri zvučna imena protiv kojih je Uskok u posljednjih nekoliko dana podignuo optužnice zbog korupcije. Ranije je optužena saborska zastupnica i bivša SDP-ova sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Dok je u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor obnašao dužnost ministra mora, turizma, prometa i razvitka, ali i kasnije kao zadarski gradonalčenik, Kalmeta se često nalazio na meti kritika javnosti i oporbenih krugova koji su tražili njegovu ostavku, no on je godinama čvrsto stajao na poziciji, odbacujući povezanost s bilo kakvim nezakonitostima.
Priopćenje Uskoka o podizanju opužnice prenosimo u cijelosti:
USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 13 hrvatskih državljana B. K. (1958.), Z. L. (1963.), M. M. (1968.), J. S. (1972.), S. B. (1962.), I . P. (1966.), D. K. (1952.), I. B. (1953.), M. B. (1959.), S. V. (1967.), J. P. (1962.), M. L. (1967.), P. P. (1956.) zbog počinjenja kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti, primanja i davanja mita, poticanja na primanje mita te pomaganja u primanju mita.
Optužnicom se I. okr., kao ministru mora, prometa i infrastrukture i jedinom članu Skupštine trgovačkih društava Hrvatske ceste (HC) i Hrvatske autoceste (HAC), stavlja na teret da je, od 2005. do kraja 2010. godine, u cilju stjecanja koristi za sebe i druge na teret HAC-a i HC-a, u zajedničko djelovanje povezao II. okr., državnog tajnika u navedenom Ministarstvu te predsjednika Nadzornog odbora HAC-a i HC-a, III. okr., člana Uprave HAC-a te potom pomoćnika ministra u navedenom Ministarstvu, IV. okr., člana Uprave HAC-a, i V. okr., predsjednika Uprave HC-a, te nakon toga predsjednika Uprave HAC-a.
U cilju ostvarenja plana grupe, okrivljenici su, sukladno prethodnom dogovoru, počinili više kaznenih djela primanja i davanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti, i to na način da su realizirali izvlačenje novca iz društava HAC i HC putem angažiranih izvođača, te su koristeći autoritet investitora, te stavljanjem u izgled pogodnosti, od izvođača tražili isplatu određenih novčanih sredstava. Iznos od 1.000.000 kuna im je isplaćen u gotovini, dok je isplata preostalog dijela sredstava ostvarena putem trgovačkih društava i obrta povezanih sa VI. okr., kojima su VII. okr., VIII okr. i IX okr. u ime svojih trgovačkih društava plaćali fiktivne račune za neizvršene usluge.
Tako uplaćeni novac je VI. okr. podizao s računa svojih trgovačkih društava i obrta, te je potom, sukladno dogovoru, dio podignutog novca zadržao za sebe dok su se preostalim dijelom okoristili I., II., III., IV. i V. okrivljeni. Na opisani način pripadnici grupe, I., II., III., IV. i V. okrivljeni međusobno su podijelili iznose od 15.112.243,36 kuna i 858.466,90 eura, dok je VI. okr. pribavio korist od 3.893.524,66 kuna i 221.311,13 eura, VII. okr. u iznosu od 730.927,00 kuna, VIII. okr. u iznosu od 730.927,00 kuna, te X. okr. u iznosu od 133.333,33 eura.
Nadalje se optužnicom XI. okr., kao predsjedniku Uprave HAC-a, XII. i IV. okr., kao članovima Uprave HAC-a, stavlja na teret da su, tijekom 2008. i 2009. godine, s izvođačima radova na projektima investitor kojih je HAC, dogovorili plaćanje naknade kako bi im, na štetu HAC-a, pogodovali pri dobivanju poslova ili tijekom realizacije već ugovorenih poslova.
Tako dogovorene naknade su VII. okr., član Uprave jednog društva, te drugi investitori isplaćivali na način da su u ime svojih trgovačkih društava plaćali fiktivne račune za neizvršene usluge, te je potom VI. okr. tako uplaćeni novac podizao s računa svojih trgovačkih društava i obrta, nakon čega je, sukladno dogovoru, dio podignutog novca zadržao za sebe, dok su se preostalim iznosom okoristili, IV. okr. u iznosu od 206.880 eura, XI. okr. u iznosima od 639.936,00 kuna i 206.880 eura, XII. okr. u iznosima od 639.936,00 kuna i 206.880 eura, te VI. okr. u iznosima od 165.504 eura i 319.968,00 kuna.
Osim navedenog, V. okr. se stavlja na teret da je, kao predsjednik Uprave HC-a, od 2007. do 2013. godine, u Zagrebu, od VII. okr., člana Uprave jednog društva, zatražio da mu to društvo za pogodovanje u opisanoj poslovnoj suradnji kupi nekretninu koju je on odabrao, na što je VII. okr. pristao, te je za korist V. okr. kupljena nekretnina u vrijednosti od 465.000 eura.
Izvor: Index.hr/ZDanas
