Akcija Mladih sa svojom predstavnicom Marjanom Botić poslala je medijima priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

 

Poštovanje svima,

u osobno i u ime AM želim svima prvenstveno zdravlja, svakoga dobra i blagoslova u novoj 2016. (Neka bude (napokon) malo bolja od nekoliko prošlih i svi zadovoljni).

Nastavno na naš dopis iz sredine prosinca prošle godine, u vezi pitanja korištenja javnih ili općih prostora (pomorskog dobra) šaljemo priopćenje kojim apeliramo na svijest svih nas da smo potrebni cjelokupnijeg sagledavanja što nam ti prostori uopće znače kao narodu?
Zato naglašavamo:

Akcija mladih je od početka svojeg aktivnog djelovanja na svim razinama intenzivno zainteresirana za unošenje svijetla u dubioze kojima se već zamršena situacija na pomorskom dobru ishitrenim odlukama bilo lokalne, bilo državne vlasti nastoji još više pogoršati, uzimajući svima nama mogućnost daljnjeg opstanka na ovim prostorima.

Davanje pomorskog dobra na posebnu ili gospodarsku upotrebu nažalost kroz godine i prije osamostaljenja Hrvatske, a posebno nakon, nije se riješilo na zadovoljavajući način koji bi omogućio zaštitu kako vrijednosti pomorskog dobra za domaće stanovništvo tako i pravnu sigurnost ulagača.

Brojni su razlozi zašto je tome tako, ali osnovni leže u tome da su apetiti za ingerencijom nad pomorskim dobrom uvijek bili veliki i da je mnogima, kao i danas, odgovarala njegova zamršena, netransparentna i s više zakonskih propisa paralelno (ne)regulirana mogućnost korištenja. Ti „mnogi“ se tada, kao i sada nalazili na najvišim točkama vlasti i tzv. businessa – jer takvi su odgovorni za donošenje zakona i provedbu politike nad pomorskim dobrom.

Zato do dan danas u Republici Hrvatskoj ne postoji jasan i pravičan sustav gospodarenja pomorskim dobrom. Pomorsko dobro je ugroženo na cijelom svojem području; od uvijek investitorima najzanimljivijih dijelova na obali; luka i marina, do teritorijalnog mora u koje su se nedavno pokušale ugurati naftne kompanije, a bez osnovnih pretpostavki za takvo korištenje; strateških, planskih i prostornih određenja Hrvatske prema načinu na koji misli koristiti svoje more. Jedini koji ga od takve politike možemo i moramo spašavati smo – svi mi zajedno.

Pomorsko dobro ( s u EU zakonodavstvu zajedno reguliranim vodnim dobrom) je zadnja crta obrane ne samo hrvatske (po)morske tradicije, nego i zadnja crta obrane od cjelokupne privatizacijske pljačke koja je vlastitim interesima pojedinaca u potpunosti podredila opći interes.

Naime; sve su veći pritisci da se pomorskim dobrom upravlja po upitnim u Hrvatskoj vrlo loše postavljenim tržišnim principima, negirajući njegovu Ustavom i zakonima propisanu posebnu vrijednost za Republiku Hrvatsku, odnosno za gospodarski, socijalni, kulturni i tradicijski identitet obalnog i otočnog dijela stanovništva.

Naši obalni gradovi i mala mista jednostavno ne bi bili to što jesu bez upotreba mora i obala na način koji se razvijao do danas.

Zato je Akcija mladih na kraju 2015. godine podigla glas protiv pritisaka na pomorsko dobro u samom srcu grada Zadra; jer pozorno pratimo dosadašnje načine proturanja raznih kukavičjih jaja pod krinkom „investicija“. Nama nije bitno koje boje i razine je vlast koja polaže pravo na naše pomorsko i/ili drugo javno dobro. Mi se borimo da se tim prostorom upravlja sukladno zakonskim ali i općeprihvaćenim civilizacijskim dosezima.

Zato se primjerice uvala Jazine, Riva, kao i Draženica, pa Gaženica… trebaju koristiti na način da se prvo daju odgovori domaćem stanovništvu i to na konkretna pitanja; što domaće stanovništvo (svi mi) imamo od toga da se neki javni, opći prostor izdvoji iz javne upotrebe i da na korištenje nekom privatniku? Jer mi svi smo ti u čije ime netko jedino može i smije upravljati pomorskim dobrom! Tražimo konkretne odgovore prije bilo kojih planova, a kamoli odluka!

Želimo li se mi odreći recimo veza ili šetnje po obali Branima, Jazina… a da bi na tom prostoru niknula marina (koja sukladno svojoj posebnoj namjeni mora biti ograđena) i nečiji poslovni prostori? Što mi svi dobivamo tim odricanjem? Koliko će odricanje trajati? Koji će biti opseg odricanja (može se dogoditi da se kao i u Crvenoj luci kod Biograda počne voditi pravni rat, što se smije a što ne uskratiti u sklopu odricanja, a da se dotle potpuno negiraju prava domaćeg stanovništva ili zaobilaze raznim smicalicama tipa nije ulaznica nego cijena parkinga, a da bi se došlo do protuzakonito ograđenog! pomorskog dobra…).

Dakle, do sada u Akciji mladih smatramo da se na ova pitanja domaćem stanovništvu nije odgovaralo i da se zloupotrebljavala pravna zamršenost gospodarenja pomorskim dobrom i stoga tražimo zaustavljanje takvih procesa, dok se ne stvore pravni, institucijski i nadasve demokratski mehanizmi čuvanja, jer smatramo da nitko nije dobio mandat da nam uništi ono što smo dobili od svojih didova, a posudili od naše dice.

dodatno:

Definicije pomorskog dobra proizašle iz zakona i pravne tradicije:

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03., 141/06. i 38/09.

Pomorsko dobro u našoj pravnoj tradiciji je još od rimskog doba opće dobro “res communes omnium” tj. pripada svim ljudima te je u tom smislu neotuđivo, ne može biti objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava (zaloga, hipoteka), te nije u pravnom prometu.

Zahvaljujemo se na objavi rečenog i srdačno pozdravljam svoje i u ime AM

Marjana Botić

ZDanas

Foto: Zadarski list