Nakon prvostupanjske presude Ivi Sanaderu u slučaju INA-MOL, može se očekivati nova kriza u mješovitoj upravljačkoj strukturi INA-e, ali i u hrvatsko-mađarskim odnosima. Iako je MOL od 2006. godine. tvrtka u većinskom privatnom vlasništvu, riječ je o kompaniji od strateškog interesa za mađarsku vladu, budući da Mađarska i dalje ima vlasništvo nad 24 posto dionica tvrtke koja pored toga upravlja glavnim plinovodom, vodećom rafinerijom i najvećim podzemnim skladištem plina u toj državi. Za Mađarsku je važna i uloga MOL-a u vanjskoj gospodarskoj politici zemlje, jer ta tvrtka uspješno posluje na području EMEA regije (Europa, Bliski Istok i Afrika), ima rafinerije u Slovačkoj, Hrvatskoj i Italiji te mrežu benzinskih crpki u deset europskih zemalja. Zsolta Hernadija, predsjednika uprave MOL-a mađarski mediji smatraju jednim od najutjecajnijih menadžera u toj zemlji te ističu njegovu povezanost s predsjednikom Viktorom Orbanom.
Hrvatska Vlada mogla bi razvrgnuti ugovor!
Iako je riječ o nepravomoćnoj presudi, Županijski sud u Zagrebu ozbiljno je doveo u pitanje poslovnu reputaciju MOL-a jer implicira da se te tvrtka vlasničkih udjela u INI i većinskih upravljačkih prava domogla uz pomoć korupcije. Budući da se svaki pravni akt nastao na kaznenom djelu može proglasiti ništavnim u okvirima međunarodnog prava, Hrvatska bi Vlada mogla razvrgnuti ugovor s MOL-om koji trenutno raspolaže s 48 posto dionica INA-a, ili zatražiti promjenu u upravljačkoj strukturi kompanije.
U slučaju pravomoćnosti presude, koja se očekuje tek nakon ulaska Hrvatske u EU, državno odvjetništvo RH moglo bi raspisati tjeralicu s obvezujućim nalogom protiv Zsolta Hernadija kojeg bi Mađarska, u tom slučaju, morala izručiti. No, mađarska vlada, inače prijateljski nastrojena prema Hrvatskoj (među prvima je ratificirala ulazak Hrvatske u EU), već je pokazala da ne želi surađivati s hrvatskim vlastima u slučaju INA-MOL.
Mađarski je tužitelj, naime, još u fazi istrage odbio ispitati Zsolta Hernadija uz obrazloženje da bi “prenošenje traženih podataka ugrozilo sigurnost Mađarske”.
Prema posljednjim izvješćima Europske komisije mađarsko je pravosuđe izrazito politizirano, na što je nedavno upozorila Viviane Reding, europska povjerenica za pravosuđe.
Naime, Orbanova vlada u ovoj godini je prijevremeno umirovila više od 200 “nepodobnih” sudaca, a državnog odvjetnika imenovala na mandat od 14 godina. U mađarskom se pravosuđu ništa ozbiljno ne događa bez Viktora Orbana, mišljenje je i lokalnih medija koji ovih dana povezuju drugostupanjsku presudu Županijskog suda u Kapošvaru Ratku Čačiću s mogućom prvostupanjskom presudom Ivi Sanaderu.
Mađarski mediji špekuliraju da bi predsjednik Orban mogao pomilovati bivšeg potpredsjednika hrvatske Vlade, ukoliko presuda Ivi Sanaderu za primanje mita ne bude pravomoćno potvrđena. Mađarski analitičari uvjereni su da Viktor Orban ni po koju cijenu ne bi dopustio kazneni progon Zsolta Hernadija.
Izvor: index.hr