Završna statistika turističke godine 2015. do kojih se došlo zbrojem naplaćene boravišne pristojbe u turističkim uredima ne može otkriti svu istinu o tome kakav je i(li) koliki lanjski turistički rezultat ali otkriva neke zanimljivost i zaključke koji odudaraju od uobičajene percepcije koju imamo o našim turističkim mjestašcima, gradićima i županijama.
Uobičajeno je da su se do sada baš svi ministar turizma i svi predsjednici turističkih zajednica i direktori ureda na svim razinama redovito hvalili da je baš ta, upravo završena turistička godina, baš u njihovom mandatu, bila rekordna. Opsjena brojki i opsjednutost brojkama ne samo da je glavni demagoški trik svih tih funkcionera nego je i najbolji dokaz kako još uvijek nismo, ne možemo ali i ne želimo biti zemlja suvislog, bogatog, kvalitetnog, zanimljivog, raznovrsnog turizma već zemlja masovnog, kičastog i jeftinog apartmaskog turizma namijenjenog Europljanima slabije platežne moći.
I prošla je 2015. bila po tim pokazateljima rekordna, ali, primjerice, nitko ne zna koliko će se od 72 milijuna stranih turista pristiglih lani ponovno vratiti ovdje i ljetovati ili, recimo, da li su očekivali više od Hrvatske i da li se osjećaju zadovoljnim ili prevarenim s onim što su za svoje novce dobili u Hrvatskoj.
I u Zadarskoj se županiji ponosimo s rekordnom prošlom godinom kao i činjenicom da je ova županija po broju ostvarenih dolazaka i noćenja učvrstila na četvrtom mjestu u Hrvatskoj. Doduše, nitko se ne obazire na činjenicu da se preko 95 posto svih turističkih prihoda u Hrvatskoj realizira u priobalju, te da je u toj priobalnoj konkrenciji zadarski kraj zapravo četvrti – iza Istre, iza Kvarnera, iza splitskog područja, a ispred Dubrovačko-neretvanske županije i Šibensko-kninske županije. I Like s Novaljom i Karlobagom, ako hoćete.
Niti na to da ovom kraju notorno nedostaje hotelskog smještaja pa je u hotelim ostavreno svega 14,5 posto svih noćenja, ali je zato u tzv. privatnom smještaju, najčešće apartmanima te vikend kućama ostvareno preko 60 posto noćenja.
U ovoj je županiji najveći turistički posao napravio grad Zadar u koje je tijekom godine stiglo 404 tisuće turista, koji su ostvarili 1,511 milijuna noćenja. Uz sam grad u tome sudjeluju i mjesta poput Petrčana i Kožina, ali i sva otočna mjesta koje su pod upravom grada osim Silbe.
A tog i takvog turističkog Zadra umalo je prestigao nitko drugi nego – Vir. Mjesto ni na kopnu ni na otoku, bez hotela i jednog jedinog zanačajnije smještajnog resorta, privuklo je 121 tisuću gostiju, dakle daleko manje nego sam Zadar, ali su oni ostvarili čak 1,388 milijuna noćenja. A što znači da na Viru gosti ostaju i na njemu borave prosječno i više od devet dana. Za razliku od Zadra u kojem je prosjek boravka manji od – četiri dana.
Doduše, virski apartmanska ponuda i brojne plaže i plažice idealni su za obiteljski turizam i, uvjetno rečeno, statične turiste ali virski primjer ipak načima teoriju o “novoj vrsti gostiju koji žele u kratkom vremenu što više toga obići vidjeti”. Kad gostu na jednom mjestu ponudiš dobar i raznovrsan sadržaj s tog mjesta sigurno neće poželjeti otići. A naši zadarski gosti, očito, odlaze.
Vir sa svojim rezultatom prestigao čak i “centar Jadrana”, Biograd, sa svim njegovim hotelima, apartmanima, kampovima i marinama, gradić koji je potpuno okrenut turizmu, ali koji, kao takav, već godinu i pol dana dopušta sebi luksuz da nema direktora Turističke zajednice, pa i ona sredina koja je uspjela otjerati elitno društvo iz klubova Harley Davidsona.
Brojke iz prošle godine otkrivaju da ni otoci u ovoj županiji ne ostvaruju turistički rezultat adekvatan dojmu kojeg ostavljaju ljetne turističke gužve. Kroz čitavu prošlu godinu na najdostupnijim i najrazvijenijim otocima (bez mosta za kopno), Ugljanu i Pašmanu, ostvareno je 661.221 noćenje dok je samo grad Pag ostvario 829.245 noćenja.
Doduše, cijelu ovu statistiku brka nautička nedoumica: nautičari, dakle oni koji plove Jadranom i spavaju svaku noć u drugoj ‘vali, plaćaju boravišnu taksu samo u lukama ukrcaja za cijeli period boravka ma gdje noćili i potrošili par sto EUR-a na večeru, pa šest posto nautičkih noćenja u Zadarskoj županiji direktno relativizira pravu sliku godišnje statistike.
Mada ne skroz točno, ali ipak službeno, primjerice, kopneni grad Benkovac ostvaruje za šest tisuća više noćenja (39.694) nego otočne Kali (33.747) kojima, doduše, turizam nikad nije bio prioritet, ali bi svaka pametna turistička zajednica takvu ribarsku tradiciju mogla upakirati u izvrsnu turističku priču.
Zanimljivo je da, ponekad neopravdano marginalizirani Obrovac ostvaruje preko118 tisuća noćenja, više od Preka ili od Tkona, tri puta više od Božave i skoro dva i pol puta više nego Silba.
Razmještaj turističkih ureda skriva u ovim podacima uspješnost pojedinih područja u zadarskom kraju. Sam grad Nin prošle godine je također ostvario milijunsku brojku noćenja, ali će se do toga doći tek kad se zbroje podaci iz ninskog i Turističkog ureda Zaton.
A na listi, primjerice, nedostaje posjećeni otok Iž samo zato jer nema svoj turistički ured nego su gosti ovog otoka pribrojani Zadru.
Uostalom, kad bi samom gradu Zadru, od Bibinja do Žmirića, oduzeli noćenja ostvarena u Kožinu, Petrčanima te u otočnim mjestima na otoku Ižu, Molatu, Istu i drugima, na ovoj top-listi bi bio daleko niže, u svakom slučaju ispod milijun noćenja. Eto zgodne mozgalice za budućeg direktora Ureda TZ Zadar kojeg se upravo traži.
Prometnice odnosno pristupačnost pojedinog mjesta te ponuda apartmanskog smještaja ipak su, čini se, presudni u turističkom uspjehu: uz Jadransku magistralu od Zadra do Biograda, u tri mjesta, Bibinjama, Sukošanu i Sv. Filipu i Jakovu ukupno je ostvareno čak 1.187.365 noćenja, a na cijelom potezu od Bibinja do Pakoštana i Draga skoro tri milijuna noćenja. Dobra cestovna povezanost u slučaju te rivijere ili mostovi za Vir i Pag definitivno su presudni faktor njihova uspjeha.
TOP LISTA turističkih gradova, općina i mjesta u Zadarskoj županiji – po broju noćenja u 2015.g. (naselja s turističkim uredom)
1. Zadar – 1.511.791
2. Vir – 1.388.691
3. Biograd – 1.225.090
4. Pag – 829.245
5. Pakoštane – 657.776
6. Nin – 568.187
7. Starigrad – 478.811
8. Zaton – 466.647
9. Sv. Filip i Jakov – 447.717
10. Bibinje – 386.455
11. Sukošan – 353.193
12. Privlaka – 336.979
13. Kolan – 248.391
14. Pašman – 223.402
15. Povljana – 180.964
16. Ražanac – 176.531
17. Vrsi – 157.862
18. Sali – 131.248
19. Ugljan – 123.151
20. Obrovac – 118.119
21. Jasenice – 116.653
22. Preko – 109.328
23. Tkon – 92.952
24. Posedarje – 84.532
25. Kukljica – 78.671
26. Silba – 59.539
27. Novigrad – 45.960
28. Benkovac – 39.694
29. Božava – 38.328
30. Kali – 33.747
31. Poličnik – 5.861
Izvor: ZDdanas/Zadarski.hr
